Usprkos nepovoljnoj poslovnoj klimi u Hrvatskoj se nekako uspio razviti prilično uspješan IT sektor. Hrvatski IT startupi redovno završavaju na raznim listama najbrže rastućih kompanija. Ovih dana takvu listu objavio je ugledni Financial Times. Na njoj se našlo i pet poduzeća iz Hrvatske, od kojih se najviše pozicionirao AirCash koji je zauzeo 14. mjesto. Na listi je ukupno 1000 poduzeća.
Uz AirCash za koji smo svi vjerojatno čuli, s obzirom na to da se radi o aplikaciji za primanje i slanje novca, i preostala četiri brzorastuća poduzeća bave se razvojem raznih IT usluga i proizvoda što pokazuje da i ovdje postoji znanje koje može konkurirati na globalnom tržištu.
Brzorastuće kompanije stvaraju kvalitetna radna mjesta
Brzorastuće kompanije snažan su generator zapošljavanja. Svaka takva kompanija, ako opstane, vrlo brzo od dvije tri osobe koje u njoj rade – uglavnom osnivači, naraste na nekoliko desetaka ili stotina zaposlenih.
No, Hrvatska nikada nije imala poreznu politiku koja bi stimulirala razvoj takvih poduzeća. Upravo suprotno, iz populističkih razloga stimulira se rentijerstvo, dok se rad vrlo snažno oporezuje.
Poznato je da su plaće u IT sektoru uglavnom znatno veće od prosjeka, pa je i porezno opterećenje veliko. S druge strane u poreznom sustavu imamo rentijerske porezne oaze, u kojima se na nekoliko stotina tisuća kuna prihoda plaća simboličan porez.
Hrvatska je podupirala neuspješne na račun uspješnih
Osim toga, država je godinama podupirala cijele neuspješne industrijske grane, poput brodogradnje, u kojoj su spaljene milijarde eura, pod izgovorom očuvanja socijalnog mira, iako je bilo jasno da ta industrija, na tehnološkoj razini na kojoj se nalazi, nema nikakve šanse za opstanak.
Članak se nastavlja ispod oglasa
S druge strane, taj novac uzima se uspješnim kompanijama, kroz visoke poreze i tako im se smanjuje potencijal za širenje i otvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta. Ukratko, financiraj neuspješne projekte, na račun uspješnih, što je siguran put u propast.
Mala je vjerojatnost da će se poslovna klima i porezni sustav u Hrvatskoj promijeniti, barem u dogledno vrijeme, pa dobar dio tehnoloških kompanija uvijek jednim okom gleda prema inozemstvu – isplati li im se poslovanje preseliti negdje drugdje.
Hoće li IT poduzeća seliti u inozemstvo?
Taj trend mogao bi se dodatno pojačati kako će rasti plaće lokalnih IT stručnjaka, smanjivati se razlike u odnosu na inozemstvo, pa bi i u tom smislu mogli izgubiti konkurentnost. Imaš visoke poreze, nepovoljnu poslovnu klimu, a radnici koštaju slično kao i negdje na Zapadu? Pa logično se preseliti na Zapad, gdje su ipak uvjeti poslovanja uredniji, administracija uslužnija, a pravosuđe funkcionalnije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Razmišlja li netko u hrvatskoj administraciji o takvim stvarima? Mala je vjerojatnost da razmišlja. Naime, vidimo da se Ministarstvo gospodarstva bavi pokušajima nasilnog obuzdavanja inflacije, kroz prijetnje trgovcima i objavljivanjima tragikomičnih internetskih stranica za usporedbu cijena.
Sumnjamo da takva ekipa ima kapaciteta razmišljati o budućnosti hrvatskog gospodarstva, imati viziju njegovog razvoja i u skladu s time donositi mjere koje bi vodile ka ostvarenju tog cilja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska kažnjava sposobne, a potiče neuspješne, što je siguran put u propast. Teško da će HDZ to ikad promijeniti
Mala je vjerojatnost da će se poslovna klima i porezni sustav u Hrvatskoj promijeniti
Država je godinama podupirala cijele neuspješne industrijske grane, poput brodogradnje, u kojoj su spaljene milijarde eura, pod izgovorom očuvanja socijalnog mira, iako je bilo jasno da ta industrija, na tehnološkoj razini na kojoj se nalazi, nema nikakve šanse za opstanak.
Usprkos nepovoljnoj poslovnoj klimi u Hrvatskoj se nekako uspio razviti prilično uspješan IT sektor. Hrvatski IT startupi redovno završavaju na raznim listama najbrže rastućih kompanija. Ovih dana takvu listu objavio je ugledni Financial Times. Na njoj se našlo i pet poduzeća iz Hrvatske, od kojih se najviše pozicionirao AirCash koji je zauzeo 14. mjesto. Na listi je ukupno 1000 poduzeća.
Uz AirCash za koji smo svi vjerojatno čuli, s obzirom na to da se radi o aplikaciji za primanje i slanje novca, i preostala četiri brzorastuća poduzeća bave se razvojem raznih IT usluga i proizvoda što pokazuje da i ovdje postoji znanje koje može konkurirati na globalnom tržištu.
Brzorastuće kompanije stvaraju kvalitetna radna mjesta
Brzorastuće kompanije snažan su generator zapošljavanja. Svaka takva kompanija, ako opstane, vrlo brzo od dvije tri osobe koje u njoj rade – uglavnom osnivači, naraste na nekoliko desetaka ili stotina zaposlenih.
No, Hrvatska nikada nije imala poreznu politiku koja bi stimulirala razvoj takvih poduzeća. Upravo suprotno, iz populističkih razloga stimulira se rentijerstvo, dok se rad vrlo snažno oporezuje.
Poznato je da su plaće u IT sektoru uglavnom znatno veće od prosjeka, pa je i porezno opterećenje veliko. S druge strane u poreznom sustavu imamo rentijerske porezne oaze, u kojima se na nekoliko stotina tisuća kuna prihoda plaća simboličan porez.
Hrvatska je podupirala neuspješne na račun uspješnih
Osim toga, država je godinama podupirala cijele neuspješne industrijske grane, poput brodogradnje, u kojoj su spaljene milijarde eura, pod izgovorom očuvanja socijalnog mira, iako je bilo jasno da ta industrija, na tehnološkoj razini na kojoj se nalazi, nema nikakve šanse za opstanak.
S druge strane, taj novac uzima se uspješnim kompanijama, kroz visoke poreze i tako im se smanjuje potencijal za širenje i otvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta. Ukratko, financiraj neuspješne projekte, na račun uspješnih, što je siguran put u propast.
Mala je vjerojatnost da će se poslovna klima i porezni sustav u Hrvatskoj promijeniti, barem u dogledno vrijeme, pa dobar dio tehnoloških kompanija uvijek jednim okom gleda prema inozemstvu – isplati li im se poslovanje preseliti negdje drugdje.
Hoće li IT poduzeća seliti u inozemstvo?
Taj trend mogao bi se dodatno pojačati kako će rasti plaće lokalnih IT stručnjaka, smanjivati se razlike u odnosu na inozemstvo, pa bi i u tom smislu mogli izgubiti konkurentnost. Imaš visoke poreze, nepovoljnu poslovnu klimu, a radnici koštaju slično kao i negdje na Zapadu? Pa logično se preseliti na Zapad, gdje su ipak uvjeti poslovanja uredniji, administracija uslužnija, a pravosuđe funkcionalnije.
Razmišlja li netko u hrvatskoj administraciji o takvim stvarima? Mala je vjerojatnost da razmišlja. Naime, vidimo da se Ministarstvo gospodarstva bavi pokušajima nasilnog obuzdavanja inflacije, kroz prijetnje trgovcima i objavljivanjima tragikomičnih internetskih stranica za usporedbu cijena.
Sumnjamo da takva ekipa ima kapaciteta razmišljati o budućnosti hrvatskog gospodarstva, imati viziju njegovog razvoja i u skladu s time donositi mjere koje bi vodile ka ostvarenju tog cilja.