INA u prvom polugodištu imala gotovo milijardu kuna gubitka. Pojavila se informacija o novim otkazima
Priča se o otkazima i u STSI-ju koji se bavi održavanjem rafinerija, benzinskih postaja i sličnim poslovima
Kriza uzorkovana obustavom mnogih aktivnosti zbog suzbijanja pandemije koronavirusa srušila je cijene nafte na svjetskim tržištima, što je negativno utjecalo na naftne kompanije, pa tako i na INA-u koja je u prvih šest mjeseci imala značajne gubitke.
To je rezultiralo i otkazima u nekim segmentima poslovanja, pa su se još u drugoj polovici lipnja pojavile informacije o otkazima u kompaniji CROSCO, koja se u sustavu INA-e bavi bušenjem i održavanjem bušotina.
Među radnicima tada su počele kolati informacije o čak 400 otkaza, no iz INA-e su tada potvrdili da se radi o otpuštanju nešto više od 200 radnika, čiji konačan broj će biti poznat do kraja restrukturiranja.
Otkazi u servisnim kompanijama
Nedavno su se pojavile informacije o otkazima i u STSI-ju koji se bavi održavanjem rafinerija, benzinskih postaja i sličnim poslovima te je tamo predviđeno otpuštanje 80 radnika.
Kako pokazuje konsolidirano izvješće za prvih šest mjeseci ove godine, objavljeno prošlog tjedna, neto gubitak Ine u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 965 milijuna kuna.
Za usporedbu, INA je u istom razdoblju prošle godine imala dobit od 188 milijuna kuna, što pokazuje koliko je koronakriza smanjila profitabilnost poslovanja najveće naftne kompanije u Hrvatskoj.
Prihodi INA-e pali 27,5 posto
Ukupni prihodi INA-e u prvih šest mjeseci iznosili su 7,4 milijarde kuna, što je 27,5 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, kada su iznosili 10,2 milijarde kuna. Ukupni rashodi iznosili su 8,4 milijarde kuna, što je 15,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Kada smo ih u drugoj polovici lipnja upitali o otkazima, iz INA-e su nam odgovorili da su bili znatno pogođeni padom potražnje za derivatima, koja je u vrijeme lockdowna pala za 50 posto i da su zbog toga bili prisiljeni poduzeti brojne operativne i financijske mjere kako bi stabilizirali poslovanje.
“Ova je kriza globalnog karaktera i pogodila je sve naftne i plinske kompanije koje su uvelike reagirale na isti način, odnosno troškove i ulaganja prilagodile su situaciji na tržištu. To se posebice odrazilo na servisne kompanije jer zbog niske cijene nafte i plina ne ugovaraju se novi poslovi, obujam održavanja je sveden na nužni minimum te dolazi do znatnih problema s naplatom potraživanja”, odgovorili su nam tada iz INA-e.
Oporavak se još uvijek ne nazire?
Slično je ponovio i Sandor Fasimon, predsjednik uprave INA-e, komentirajući polugodišnje rezultate. Rekao je da se oporavak za naftnu i plinsku industriju još uvijek ne nazire, jer je potražnja tek djelomično obnovljena, a razine cijena su i dalje preniske da bi se ostvario pozitivan rezultat.
“U takvim nepredviđenim uvjetima Ina je poduzela brze operativne i financijske mjere za prilagodbu poslovanja, među kojima su najznačajnije bile daljnja racionalizacija poslovanja, smanjenje operativnih troškova i odgađanje ulaganja koja nisu od ključne važnosti”, rekao je Fasimon prošlog tjedna.