Ruska invazija na Ukrajinu stvorila je zabrinutost zbog mogućih nestašica hrane u Europi, pa se ponovno, kao i na početku pandemije, ponegdje prazne police s osnovnim proizvodima, poput ulja i brašna. Naime, Ukrajina je jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača, pogotovo žitarica i uljarica, veliki je izvoznik jestivog ulja, a sada je, naravno, ta proizvodnja nemoguća, što će se odraziti i na europske potrošače.
No, panika koja se stvara među potrošačima u nekim zemljama, poput Njemačke ili Španjolske, iz koji su ovih dana stigle fotografije praznih polica s jestivim uljem, djeluje kao samoispunjujuće proročanstvo. U strahu od nestašice, kupci poharaju trgovine i nastane – što? Nestašica.
Najtraženije ulje i brašno
Na to je prije nekoliko dana upozorila i Udruga njemačkih trgovaca živežnim namirnicama (BVLH) koja je apelirala na potrošače da ne stvaraju prekomjerne zalihe, pogotovo brašna i jestivog ulja. Naime, više od polovice suncokretovog ulja Njemačka uvozi iz Ukrajine, što je stvorilo strah od nestašica kod kupaca, pa su ih trgovci pozvali na “solidarnost i kupnju u uobičajenim količinama”.
Slična situacija je i u Španjolskoj, gdje su također ulje i brašno najtraženija roba, pa su neke trgovine ograničile količinu proizvoda koju je moguće kupiti – svaki kupac jednu bocu ulja.
Najava ograničenja u Konzumu
U Hrvatskoj se još uvijek ne primjećuje da nedostaje nekih proizvoda, iako se društvenim mrežama širi nekoliko fotografija iz trgovačkih lanaca gdje ljudi guraju kolica prepuna ulja, koje valjda neće potrošiti daljnjih pet godina. I iz nekoliko najvećih trgovačkih lanaca poručili su za Telegram da nemaju problema u opskrbi, da prate situaciju i da će raditi na tome da takvih problema ni ne bude.
No, Fabris Peruško, šef Fortenove u sklopu koje posluje Konzum, izjavio je da će vjerojatno morati ograničiti količinu robe koju je moguće jednokratno kupiti. Neki lanci poput EuroSpina to su već učinili pa je u jednoj posjeti njihovoj trgovini moguće kupiti maksimalno dva pakiranja ulja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Umjesto nestašica, očekujem poskupljenja
Dragan Munjiza, menadžer i konzultant s dugogodišnjim iskustvom u maloprodaji, koji sada vodi trgovački lanac Lonia, kaže da do kraja godine ne očekuje velike nestašice.
“Kako su Rusija i Ukrajina bile veliki kupci dijela roba iz EU, dio te robe se sada neće plasirati kod njih, pa će se pojaviti određeni viškovi roba, a dio baznih roba će imati povremene kratkotrajne defekture – nikako to ne bih nazvao nestašicama”, pojašnjava Munjiza.
Smatra i da će u prehrambenom sektoru biti teže nabaviti – odnosno plaćat će se skuplje s povremenim defekturama – proizvodi čija je osnovna sirovina neka od baznih žitarica, a rast cijena bit će dodatno potaknut zbog problema manjka i poskupljenja umjetnih gnojiva koji su bitni za sljedeću žetvu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hrvatsko kućanstvo troši 10 litara ulja
“Dakle, veći izazov za potrošače će biti poskupljenja nego nestašice. Nije za očekivati da će crveno meso ostati na sadašnjoj razini cijena, kao ni pekarski proizvodi te tjestenina. Na primjer, prosječna hrvatsko kućanstvo je prošle godine trošilo cca. 10 litara jestivog ulja godišnje i plaćao ih 100 kuna ukupno, a ove godine će ‘potrošiti’, odnosno stvoriti zalihu, i potrošiti otprilike 15 litara ulja, i to platiti cca. 300 kuna”, kaže Munjiza.
Hrvatska je – možda je manje poznato – izvoznik žitarica i uljarica, a u znatnom porastu je i proizvodnja soje, suncokreta i uljane repice. Žitarica proizvodimo više od potreba hrvatskog tržišta, a posebno je to izraženo kod uljarica. Višak je osobito izražen kod uljarica kojih se proizvede čak tri puta više pod potreba hrvatskog tržišta.
Iako imamo veliku proizvodnju uljarica, što se tiče ulja situacija je nešto drugačija. Lokalna proizvodnja svih vrsta jestivih ulja pokriva 70 posto zahtjeva tržišta, dok, ako se gleda samo suncokretovo ulje, pokrivenost je 50 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Istražuje Marko Repecki: Hoće li zbog rata u Ukrajini i u Hrvatskoj doći do nestašica u dućanima
U strahu od nestašice, kupci poharaju trgovine i nastane - što? Nestašica
Fabris Peruško, šef Fortenove u sklopu koje posluje Konzum, izjavio je da će vjerojatno morati ograničiti količinu robe koju je moguće jednokratno kupiti. Neki lanci poput EuroSpina to su već učinili
Ruska invazija na Ukrajinu stvorila je zabrinutost zbog mogućih nestašica hrane u Europi, pa se ponovno, kao i na početku pandemije, ponegdje prazne police s osnovnim proizvodima, poput ulja i brašna. Naime, Ukrajina je jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača, pogotovo žitarica i uljarica, veliki je izvoznik jestivog ulja, a sada je, naravno, ta proizvodnja nemoguća, što će se odraziti i na europske potrošače.
No, panika koja se stvara među potrošačima u nekim zemljama, poput Njemačke ili Španjolske, iz koji su ovih dana stigle fotografije praznih polica s jestivim uljem, djeluje kao samoispunjujuće proročanstvo. U strahu od nestašice, kupci poharaju trgovine i nastane – što? Nestašica.
Najtraženije ulje i brašno
Na to je prije nekoliko dana upozorila i Udruga njemačkih trgovaca živežnim namirnicama (BVLH) koja je apelirala na potrošače da ne stvaraju prekomjerne zalihe, pogotovo brašna i jestivog ulja. Naime, više od polovice suncokretovog ulja Njemačka uvozi iz Ukrajine, što je stvorilo strah od nestašica kod kupaca, pa su ih trgovci pozvali na “solidarnost i kupnju u uobičajenim količinama”.
Slična situacija je i u Španjolskoj, gdje su također ulje i brašno najtraženija roba, pa su neke trgovine ograničile količinu proizvoda koju je moguće kupiti – svaki kupac jednu bocu ulja.
Najava ograničenja u Konzumu
U Hrvatskoj se još uvijek ne primjećuje da nedostaje nekih proizvoda, iako se društvenim mrežama širi nekoliko fotografija iz trgovačkih lanaca gdje ljudi guraju kolica prepuna ulja, koje valjda neće potrošiti daljnjih pet godina. I iz nekoliko najvećih trgovačkih lanaca poručili su za Telegram da nemaju problema u opskrbi, da prate situaciju i da će raditi na tome da takvih problema ni ne bude.
No, Fabris Peruško, šef Fortenove u sklopu koje posluje Konzum, izjavio je da će vjerojatno morati ograničiti količinu robe koju je moguće jednokratno kupiti. Neki lanci poput EuroSpina to su već učinili pa je u jednoj posjeti njihovoj trgovini moguće kupiti maksimalno dva pakiranja ulja.
Umjesto nestašica, očekujem poskupljenja
Dragan Munjiza, menadžer i konzultant s dugogodišnjim iskustvom u maloprodaji, koji sada vodi trgovački lanac Lonia, kaže da do kraja godine ne očekuje velike nestašice.
“Kako su Rusija i Ukrajina bile veliki kupci dijela roba iz EU, dio te robe se sada neće plasirati kod njih, pa će se pojaviti određeni viškovi roba, a dio baznih roba će imati povremene kratkotrajne defekture – nikako to ne bih nazvao nestašicama”, pojašnjava Munjiza.
Smatra i da će u prehrambenom sektoru biti teže nabaviti – odnosno plaćat će se skuplje s povremenim defekturama – proizvodi čija je osnovna sirovina neka od baznih žitarica, a rast cijena bit će dodatno potaknut zbog problema manjka i poskupljenja umjetnih gnojiva koji su bitni za sljedeću žetvu.
Hrvatsko kućanstvo troši 10 litara ulja
“Dakle, veći izazov za potrošače će biti poskupljenja nego nestašice. Nije za očekivati da će crveno meso ostati na sadašnjoj razini cijena, kao ni pekarski proizvodi te tjestenina. Na primjer, prosječna hrvatsko kućanstvo je prošle godine trošilo cca. 10 litara jestivog ulja godišnje i plaćao ih 100 kuna ukupno, a ove godine će ‘potrošiti’, odnosno stvoriti zalihu, i potrošiti otprilike 15 litara ulja, i to platiti cca. 300 kuna”, kaže Munjiza.
Hrvatska je – možda je manje poznato – izvoznik žitarica i uljarica, a u znatnom porastu je i proizvodnja soje, suncokreta i uljane repice. Žitarica proizvodimo više od potreba hrvatskog tržišta, a posebno je to izraženo kod uljarica. Višak je osobito izražen kod uljarica kojih se proizvede čak tri puta više pod potreba hrvatskog tržišta.
Iako imamo veliku proizvodnju uljarica, što se tiče ulja situacija je nešto drugačija. Lokalna proizvodnja svih vrsta jestivih ulja pokriva 70 posto zahtjeva tržišta, dok, ako se gleda samo suncokretovo ulje, pokrivenost je 50 posto.