Jučer se dogodio ozbiljan preokret s cijenom nafte, mjesecima nije bila ovako visoka. Što to u biti znači?
Skok cijena izazvao je požar u Kanadi i napadi na naftna postrojenja
Na svjetskom tržištu nafte nema mira: u srijedu, 18. svibnja, došlo je do neočekivanog preokreta pa se barel nafte na svjetskom tržištu približio cijeni od 50 dolara. Što je najviša cijena u posljednjih godinu dana, a stručnjaci procjenjuju da vrijednost odgovara nekadašnjoj cijeni od 100 dolara po barelu.
Iznenadni skok cijena izazvalo je ponovno razbuktavanje velikog šumskog požara u sjevernoj Alberti u Kanadi te zbog sve učestalijih napada islamskih terorističkih skupina na naftna postrojenja u Iraku, Libiji i Nigeriji.
Oil price reaches level last seen in October https://t.co/ZrJbDaRPfD pic.twitter.com/yVm4PWyBey
— Bloomberg (@business) May 17, 2016
Predviđa se da će požar i razaranja naftnih postrojenja u Kanadi, Libiji, Iraku i Nigeriji dovesti do smanjenja proizvodnje te da će potrošnja postati veća od ponude nafte. Što će automatski dovesti do rasta cijena.
Pokušaji dizanja cijene
Dakle, ono što nedavno nije uspjelo Rusiji i Saudijskoj Arabiji, pošlo je za rukom elementarnoj nepogodi i ratnim operacijama. Moskva i Rijad nedavno su dogovorili smanjenje proizvodnje nafte kako bi potražnja postala veća od ponude što bi dovelo do porasta cijene nafte na, za većinu proizvođača, prihvatljivu razinu od oko 60 dolara po barelu.
No, Iran je minirao taj dogovor, nije pristao na smanjenje svoje proizvodnje, pa su financijski i naftni stručnjaci predviđali da će se cijena od oko 40 dolara po barelu zadržati još najmanje godinu dana.
The oil price has climbed close to the $50 mark in the latest sign of a recovery https://t.co/JulOWahONI
— SkyNews (@SkyNews) May 16, 2016
Do istog zaključka došli su i u Saudijskoj Arabiji, najvećem proizvođaču nafte, koja je zbog toga odlučila napraviti epohalan zaokret u svojoj ekonomskoj i razvojnoj politici: princ Mohammed bin Salman al-Saud najavio je osnivanje javnog investicijskog fonda s dvije tisuće milijardi dolara koje će se uložiti u restrukturiranje saudijskog gospodarstva.
Vizija postnaftne ere za Saudijsku Arabiju
Princ je javnosti predstavio svoju viziju nove Saudijske Arabije: država se, prema njegovu mišljenju, koje je prihvatila cijela kraljevska obitelj, jednostavno mora, zbog niske cijene nafte, pripremiti za postnaftnu eru. A to znači da njeno gospodarstvo do 2020. mora prestati biti ovisno o izvozu nafte. Prihode od nafte, najavio je princ, zamijenit će zarada od industrijske proizvodnje, farmaceutske i kemijske industrije te od investicija.
Princ je predstavio svoju viziju nove Saudijske Arabije. A to znači da njeno gospodarstvo do 2020. mora prestati biti ovisno o izvozu nafte. Prihode od nafte zamijenit će zarada od industrijske proizvodnje, farmaceutske i kemijske industrije te od investicija.
Zbog toga je također najavljena prodaja 5 posto dionica najveće naftne kompanije na svijetu Saudi Aramco te prijenos dijela njenih dionica u novi fond. Inače, vrijednost tvrtke Aramco gotovo je neprocjenjiva: na svjetskom tržištu vrijedi između 1,250 do 10 tisuća milijardi dolara. Sredstva tog fonda ulagala bi se u restrukturiranje saudijskog gospodarstva.
Najavljeno je također da će Saudijska Arabija smanjiti proizvodnju nafte kako bi se povećala njena cijena tek kada to učine Iran, Rusije, Venezuela te sve članice OPEC-a. Budući da je takav konsenzus nemoguće postići, stručnjaci su zaključili da u skoro vrijeme neće doći do ozbiljnijeg rasta cijena nafte.
Ruski BDP zbog nafte divljački pada
S takvom procjenom složili su se očito i u Moskvi: u ponedjeljak, 16. svibnja, zamjenik ministra financija Maxim Oreshkin u jednom je intervjuu najavio najveći zaokret u strategiji razvoja ruskog gospodarstva otkako je na vlast došao Vladimir Putin. Oreshkin je kazao da se zbog turbulentnog naftnog tržišta Rusija želi osloboditi ovisnosti o nafti tako da se i ona počela ubrzano pripremati za postnaftnu eru.
Premda se tvrdilo da je Moskva spremna izdržati cijenu od 40 dolara po barelu, pokazalo se da to nije moguće. Rublja je već izgubila 70 posto vrijednosti, propale su mnoge velike banke koje su za sobom povukle na dno i veliki broj značajnih kompanija.
Vladimir Putin, koji je do sada tvrdio da niska cijena nafte neće ugroziti ekonomiju njegove zemlje, naredio je da novi generatori ruskog razvoja moraju postati poljoprivreda, kemijska industrija, proizvodnja hrane te domaći turizam. To će zahtijevati golema ulaganja u te grane gospodarstva te velike strukturne promjene. No, takva teška odluka iznuđena je niskom cijenom nafte zbog čega je Rusija zapala u goleme ekonomske probleme.
Premda se tvrdilo da je Moskva spremna izdržati cijenu od 40 dolara po barelu bez većih potresa, pokazalo se da to nije moguće: zemlja je već dugo u recesiji, a BDP strmoglavo pada. Još 2013. iznosio je 2,232 milijarde dolara, 2014. godine 2,030, a 2015. samo 1,325 milijardi dolara. U 2016. predviđa se još veći pad: na svega 1,133 milijarde dolara. Istodobno, rublja je već izgubila 70 posto vrijednosti, propale su mnoge velike banke koje su za sobom povukle na dno i veliki broj značajnih kompanija.
Posljedice kanadskog požara
Zbog toga je Putin odlučio da njegova zemlja više nikada ne ovisi toliko o izvozu plina i nafte. Energetski sektor punio je 2015. trećinu državnog proračuna. U usporedbi s 23 posto od 1996. do 1999. te oko 50 posto od 2011. do 2014. U 2015. godini, primjerice, u državni proračun ušlo je pet puta više novca od energetskog sektora nego od poljoprivrede.
U Alberti u Kanadi evakuirano je oko 8000 radnika. Zbog toga je zaustavljena proizvodnja od oko 40 posto kanadske produkcije nafte. Kompanija Suncor prekinula je proizvodnju oko 300.000 barela nafte dnevno, a tvrtka Syncrude 350.000 barela dnevno.
Neposredni povod za neočekivani obrat na naftnom tržištu došao je zbog toga što je s dvaju velikih crpilišta nafte u sjevernoj Alberti u Kanadi evakuirano oko 8000 radnika. Zbog toga je zaustavljena proizvodnja od oko 40 posto kanadske produkcije nafte. Kompanija Suncor prekinula je proizvodnju oko 300.000 barela nafte dnevno, a tvrtka Syncrude 350.000 barela dnevno.
Prekinuti LNG projekti
Sve industrije neposredno vezane uz energetski sektor, proizvođači, prerađivači i distributeri nafte, transportna industrija, proizvođači opreme, financijske i bankarske institucije koje su financirale naftni i plinski biznis, sad mogu nakratko predahnuti.
Niska cijena nafte dramatično se posljednjih godina smanjila i u cijelosti zaustavila ulaganja u energetske projekte vrijedne čak 280 milijardi dolara. Prekinuta su istraživanja nafte u dubokom podmorju u visini od 87,65 milijardi dolara, a u plićim morima za 23,3 milijarde dolara.
Zaustavljena su ulaganja u vađenje nafte iz tla za 44,6 milijardi dolara, iz škriljevca za 28,5 milijardi, a novi projekti vezani uz proizvodnju plina smanjeni su za 13,9 milijardi dolara. Jedan od najtežih udaraca, što je za Hrvatsku posebno zanimljivo, doživjele su investicije u LNG projekte: prekinuti su ili otkazani ugovori za gradnju LNG postrojenja u vrijednosti od 63,10 milijardi dolara.