Potražnja za naftom 2017. past će više nego što se očekivalo, što će dovesti do nove neravnoteže
Izvješće Međunarodne agencije za energetiku predviđa pad potražnje
Prema izvješću koje je objavila Međunarodna agencija za energetiku (IEA), globalna potražnja za naftom sljedeće će godine pasti više nego što se ranije očekivalo, što će dovesti do nove neravnoteže između ponude i potražnje na tržištu.
Iako se do kraja ove godine ne očekuje prezasićenost tržišta, na što su utjecale dvije stvari – smanjenje proizvodnje u zemljama izvoznicama koje nisu članice OPEC kartela i zdrava globalna potražnja za sirovom naftom, situacija bi se već sljedeće godine mogla značajno promijeniti.
Neizvjesni makroekonomski pokazatelji
Naime, iako je proizvodnja u srpnju narasla za oko 0,8 milijuna barela dnevno jer su proizvodnju povećale i OPEC i zemlje izvoznice izvan kartela, izvoz potonjih je manji za 215 kilobarela dnevno nego prošle godine. Previđa se da će proizvodnja zemalja izvan OPEC-a u ovoj godini pasti za daljnjih 0,9 milijuna barela dnevno, prije nego što se stabilizira za 0,3 milijarde u 2017.
Izvješće agencije o stanju na tržištima naftom pokazuje da će se u 2017. godini globalna potražnja za naftom smanjiti s 1,4 milijarde barela dnevno na 1,2 milijardi barela dnevno, a takva prognoza je, ističu u priopćenju, utemeljena na sve neizvjesnijim makroekonomskim pokazateljima.
Via @WSJ : @IEA on the demand/supply balance in #oil #markets ,together with clearing stocks https://t.co/pEnmT2Rle5 pic.twitter.com/3F4GtdbEo7
— Mohamed A. El-Erian (@elerianm) August 11, 2016
Rast potražnje za naftom u posljednjih je nekoliko mjeseci ponovno usporio, osobito u Indiji, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, što je doprinijelo padu cijena nafte u posljednjih mjesec dana.
Cijene nafte su se početkom godine strmoglavile do 27 dolara po barelu, svoju najnižu razinu u posljednjih 13 godina, nakon što su u lipnju 2014. godine dosegnule vrhunac od 114 dolara.
Novi 20-postotni pad cijena
Nakon što je u svibnju cijena nafte porasla do 51 dolar po barelu, za što su prvenstveno zaslužni veliki šumski požari u sjevernoj Alberti u Kanadi te zbog sve učestalijih napada islamskih terorističkih skupina na naftna postrojenja u Iraku, Libiji i Nigeriji, cijena nafte je ponovno ušla u silaznu putanju. Od srpnja, cijene nafte pale su za 20 posto, na oko 40 dolara po barelu, dok se sada cijena barela kreće oko 41,39 dolara.
Oil prices fall as IEA cuts demand forecast https://t.co/vSk9ncq2Zw 🔓
— WSJ Business News (@WSJbusiness) August 11, 2016
S druge strane, proizvodnja nafte konstantno raste. Iran kaže da će im proizvodnja kroz dva mjeseca dosegnuti razine na kojima je bila prije sankcija, a proizvodnja Saudijske Arabije opet obara rekorde.
Povećali su proizvodnju za 123 tisuće barela dnevno, pa je ukupna proizvodnja u srpnju iznosila 10,67 milijuna barela dnevno; više od prošlogodišnjeg srpanjskog rekorda od 10,56 milijuna barela dnevno.
Rekordna proizvodnja OPEC-a
Susjedni Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati također su u srpnju dosegli nove rekorde, a ukupna proizvodnja OPEC-a je s 33,39 milijuna barela dnevno dosegnula rekordnu proizvodnju u posljednjih osam godina.
IEA sees oil market rebalancing despite record gulf production https://t.co/DCVyTqSbpO pic.twitter.com/aPJwqlzYIh
— Bloomberg Markets (@markets) August 11, 2016
U izvješću koje su dan ranije objavile zemlje OPEC-a, prognoze za rast su ostale nepromijenjene, odnosno predviđaju rast potražnje od 1,15 miliijuna barela dnevno, no zato su povećali prognoze za ostatak 2016. godine, na 1,22 milijuna barela dnevno, odnosno za 30 milijuna barela više nego što se očekivalo u srpnju.
Drugim riječima, to znači da od dogovora o ograničavanju proizvodnje, o čemu će se nakon neuspješnih pregovora ponovno razgovarati na sljedećem sastanku OPEC-a ovoga mjeseca, najvjerojatnije neće biti ništa.