Žižek priznaje da odluka nije bila tako laka. Nudila mu se jedna sasvim nova priča s bankom koja je imala poprilično turbulentnu prošlost. “Ta promjena bila je vrlo velika i nimalo laka za moj poslovni i privatni život. No, ono što nisam očekivao je da ću se ugodno iznenaditi i u tamo pronaći super ekipu, punu kvalitetnih i profesionalnih ljudi. Prije sam mislio da je otišao tko god je mogao. No, nije tako. Otišli su oni koji su trebali otići, a ostali su mnogi vrlo kvalitetni ljudi koji do danas tu rade”, kaže Žižek.

Nema svog vozača, ali ima svoj motor

Mario Žižek je poprilično netipičan bankar. Za razliku od nekih kolega na najvišim pozicijama unutar velikih korporacija, Žižek ne sjedi u uredu veličine prosječnog zagrebačkog stana. Svoj ured dijeli s članovima uprave, u open spaceu. Njegov radni stol djeluje poput svih drugih, nije ništa veći niti manji, osim nešto više papira od ostalih.

Žižek na posao ne dolazi u službenom crnom automobilu s vozačem, već se, kad je dobro vrijeme, na posao zaputi motorom. Priča nam i da je član motorističkog kluba s kojim je proputovao napravio hrpu kilometara.

Ponosan je na to što su postigli u Addiko banci

Kad sumira svojih nešto više od pet godina na čelu banke, kaže: “Da budem kratak – jako uzbudljivo!” Premda nisu najveća banka u Hrvatskoj, kaže da su ponosni što su “jedna od najinovativnijih banaka na tržištu, s nizom rješenja koja donedavno nisu postajala u Hrvatskoj”. Nabraja, primjerice, gotovinske kredite samo uz osobnu iskaznicu, te virtualnu poslovnicu u kojoj sadašnji ili budući klijenti mogu realizirati gotovinski kredit bez dolaska u poslovnicu. Uvođenje takvih inovacija, a i činjenica da ih tržište vrlo dobro prihvaća, za Žižeka je uzbudljiva stvar.

“U posljednjih pet godina, puno toga smo promijenili. Definirali smo novu strategiju u kojoj ne želimo više biti banka koja se bavi širokom paletom proizvoda, već želimo imati manje proizvoda koji su najbolji na tržištu. Ne želim se hvaliti, ali sasvim objektivno, u nekim stvarima smo toliko bolji da su konkurenti počeli jednostavno kopirati naše proizvode. Primjerice, 2016. godine ponudili smo tržištu gotovinski kredit samo uz osobnu iskaznicu. Mnogi su mislili da je to van pameti jer kako ćemo znati koliko nam je klijent rizičan? No mi smo taj proizvod bazirali isključivo na podacima iz kreditnog registra, pa smo mogli procijeniti je li netko uredan i kolike su mu kreditne obveze i temeljem toga smo procjenjivali da li im možemo dati kredit. Takav kreditni proizvod je danas standard na tržištu, s tim da danas digitalnim tehnologijama prikupljamo širi set nužnih podataka o klijentima prije donošenja kreditne odluke”, tumači Žižek.

Velik fokus na digitalizaciju

Upravo je gotovinski kredit bio jedan od temelja njihove druge velike inovacije, Virtualne poslovnice. “To je bio temelj. Jer što smo tada sebi rekli? Rekli smo da želimo biti najbolji kad je riječ o brzim kreditima. To je jedan važan dio naše strategije, a drugi je da želimo imati isto tako dobre proizvode za malo i srednje poduzetništvo. I ovdje želimo ponuditi jednostavna i efikasna rješenja, jer vjerujemo da je taj cijeli segment tržišta zanemaren. Velike banke mu jednostavno ne posvećuju dovoljno pozornosti, a to područje je nama vrlo zanimljivo. Uz to, sve što radimo, nastojimo raditi što je digitalnije moguće”, objašnjava Žižek.

Te 2016. godine odlučeno je da će značajne investicije Addiko banke ići u smjeru digitalizacije koja je dubinski zahvatila sve dijelove banke. Tijekom te duge tranzicije, digitalizacija je zahvatila i neke interne procese koji su uz to i pojednostavljeni. Takve promjene se, objašnjava Žižek, ne mogu odraditi u samo par tjedana, budući da su u pravilu složene.

Zaštita potrošača im je prioritet

U cijeloj priči oko digitalizacije i pojednostavljenja, odnosno ubrzavanja procesa, Žižek ističe kako je vrlo bitna zaštita potrošača. “S obzirom na to da radimo s građanima, jako pazimo da sve bude u skladu s okvirom o zaštiti potrošača jer jednostavno želimo cijeli taj okvir i institut odgovornog kreditiranja primjenjivati u pravom smislu. Prezaduživanje građana je loša stvar. Loša je prije svega za građane, a nije dobra niti za banke zbog lošije naplate. Naša uloga odgovornog kreditiranja zna često biti nezahvalna jer nastojimo ljudima kojima nismo mogli odobriti kredit objasniti zašto je to u njihovom interesu. Ljudi na to ne reagiraju uvijek baš najbolje i pitaju se zašto im ne odobravamo kredit.”

Nama je naravno u interesu odobriti kredite klijentima, međutim s druge strane, moramo voditi računa da ne dođe do pretjerane kreditne izloženosti, odnosno prezaduženosti klijenata jer to nije u interesu ni nas kao banke ni klijenta. Banke sa svojim kreditnim pravilima, i naravno regulatorni okvir unutar kojeg banke moraju postupati, ustrojeni su s ciljem da ne dođe do prezaduženosti klijenata i do nemogućnosti klijenta da redovno izvršava svoje financijske obveze.

Banke su po pitanju prešutnih prekoračenja poslovale po zakonu

Budući da smo se dotakli teme prezaduživanja građana, kao logično pitanje postavilo se i što Žižek misli o trenutnoj situaciji s prešutnim prekoračenjima. “Mislim da su banke poslovale u cijelosti u skladu sa zakonom. Da, cijena je nešto veća, ali su te cijene na hrvatskom tržištu i dalje značajno niže od cijena za takve proizvode u drugim europskim zemljama. Hrvatska ima jednu od rijetkih regulativa gdje su maksimalne kamatne stope ograničene”.

“Taj cijeli zakonski okvir koji regulira kreditno poslovanje sa stanovništvom na neki način zapravo smanjuje kreditnu aktivnost, što dovodi do manje zaduženosti stanovništva. Bankarsko poslovanje temelji se na upravljanju rizicima. Što je rizik veći, to mora biti veća i cijena. S obzirom na to da su u Hrvatskoj cijene ograničene, banke si mogu priuštiti da kreditiraju samo određenu skupinu građana i rizika koji su banci prihvatljivi unutar te cijene”, objašnjava Žižek.

Problem prešutnih prekoračenja ima jednostavno rješenje

Žižek smatra da problem koji je nastao oko prešutnih prekoračenja ima i vrlo jednostavno rješenje. “Vidjet ćemo kakvo će biti konačno zakonsko rješenje, ali mislim da je rješenje poprilično jednostavno. Može se propisati maksimalna nominalna kamata i problem će biti riješen. Problem je ustvari nastao u ‘matematici’. Po europskoj regulativi potrebno je sve povezane proizvode i naknade povezanih proizvoda uračunati u EKS (efektivnu kamatnu stopu).”

“Ako imamo mali iznos od 1.000 ili 1.500 kuna prekoračenja po računu, a imamo naknadu za vođenje računa od 15 ili 20 kuna, ispada da samo ta naknada odnosi značajni postotak. Dakle, na neki taj manji iznos prekoračenja, dodamo li još kamate na proizvod poput prekoračenja, jednostavno je nedovoljno za pokriće rizika i za neku maržu banke. I tu je po mojem mišljenju nastao problem, kod tih malih prekoračenja”.

‘Mi smo sve klijente o tome obavijestili’

Dodaje i kako misli da će se ići u smjeru da se ograniči maksimalna nominalna kamata te da se sigurno neće dogoditi nešto poput ukidanja tih prekoračenja. Možda će se ići u okvir tri plaće kao maksimalne razine prekoračenja. Ako netko trenutno ima četiri, pet ili šest plaća toj osobi će se omogućiti da u nekom razumnom roku, od primjerice jedne godine, spusti svoje dugovanje na tri mjesečne plaće.

Potom, Žižek nam je pojasnio i kako je izgledala situacija s prešutnim prekoračenjima u Addiko banci. “Addiko je tek 2021. godine prešao na model prešutnog prekoračenja. Kamata u Addiko banci na prešutno prekoračenje je 6,13 posto, a na dopušteno je bila 6,02 posto. Mi smo sve klijente o promjeni s dopuštenog na prešutno prekoračenje unaprijed pravovremeno obavijestili te su klijenti imali mogućnost odbiti prelazak na prešutno prekoračenje. U slučaju da su klijenti odbili takvu ponudu, omogućena im je, naravno sukladno zakonskim propisima, otplata dugovanja na 12 mjeseci. Ovdje treba naglasiti da je vrlo mali broj naših klijenata odbio aktivaciju prešutnog prekoračenja”.

Žižek ujedno naglašava da uslijed ove promjene, odnosno prelaska s dopuštenog na prešutno prekoračenje nije uslijedilo nezadovoljstvo, odnosno pad zadovoljstva klijenata.

S Virtualnom poslovnicom su spremni dočekali pandemiju

Kroz razgovor smo se dotakli Virtualne poslovnice Addiko banke, koja se ispostavila kao model poslovanja s kojim su spremni dočekali pandemiju koronavirusa. Žižeka smo pitali i kako je bilo u ostalim sferama poslovanja. “Jedan naš kolega je uvijek govorio kako bolje funkcioniramo kada imamo nekog ‘zajedničkog neprijatelja’. Onda smo svi složni, svi se organiziramo i sve možemo”, rekao je kroz smijeh Žižek.

Ispričao nam je kako su u praktički dva tjedna cijeli head office, gdje je radilo više od 450 ljudi preselili na rad od kuće. O radu od kuće se i prije raspravljalo unutar Addika, no uvijek se pojavio neki razlog zbog kojeg neki odjel ne može raditi od kuće. Kada je došla korona, jednostavno nisu imali drugog izbora. Organizirali su se, posložili su sve praktične stvari i shvatili kako mogu raditi i od kuće. Kao mjeru predostrožnosti, stvorili su i dvije backup lokacije ako bi dio ljudi koji mora raditi u prostorijama ureda morao napustiti ured zbog zaraze. “Za banku je najgora noćna mora da zaustavi poslovanje. Mi imamo brojne sustave koji nam osiguravaju da ne možemo stati, pa se ustvari jako teško može dogoditi situacija da ne možemo provoditi transakcije”, kaže Žižek.

Uprava je odlučila kako troškovi nisu tema, premda uvijek paze na potrošnju. “Išli smo na to da maksimalno uložimo u zaštitu svojih kolega u poslovnicama, kao i svojih klijenata. Naše poslovnice su praktički imale neprekinuti rad cijelo vrijeme pandemije. Pojedine smo ipak morali zatvoriti, no najčešće samo na par dana ako se javila sumnja na zarazu. Općenito, mi smo kao kompanija dugo funkcionirali bez ijednog slučaja zaraze.”

Pandemijska 2020. godina bila je najteža otkako je na čelu banke

Ipak, iskustvo iz pandemije imat će i pozitivnih učinaka. Tako ih je prisilni rad od kuće motivirao na uvođenje novog modela rada koji kane trajno zadržati. Naime, oni koji žele trajno raditi u uredima, dobit će svoj radni stol, dok će ostali raditi u modelu “3-2” odnosno jedan tjedan će pojedini timovi raditi tri dana od kuće, a dva iz ureda, a drugi tjedan će raditi dva dana od kuće i tri iz ureda. Više od 85 posto zaposlenika se odlučilo na taj hibridni model. Žižek priča da su trenutno još uvijek u konstantnom načinu rada od kuće, s opcijom dolaska u ured, pa se ljudi i dalje redovno sastaju kako bi održali sastanke. Neki od njih, kaže Žižek, znaju se održati i izvan banke, kroz šetnju, kavu ili u parku.

Koronavirus je bio značajan trošak za Addiko banku. “Uz dodatni trošak opremanja poslovnica i ureda dezinficijensima i maskama, osjetili smo i pad prihoda i novog posla. Ja sam u banci od 2016. godine, a 2020. godina bila je nedvojbeno najteža godina u ekonomskom pogledu zbog korone. Prihod nam je značajno pao, rizici poslovanja su se povećali jer su mnoge tvrtke i građani imali poteškoća povezanih s pandemijom, poput umanjenja svog prihoda. Mi smo maksimalno pokušavali klijentima izaći u susret, pa smo klijentima odobravali odgode, reprograme i moratorije, a paralelno smo imali povećane troškove za zaštitu zaposlenika. Jasno, dio troškova se iskompenzirao jer nismo imali troškove poput službenih putovanja koja su inercijom izostala”, priča.

Premda troškovi zaštite zaposlenika i klijenata nisu bili u milijunima eura, trošak nije zanemariv. “Mi imamo taj duh štedljivosti, gdje se u uredima ponašamo kao doma. Ako imate takvu nekakvu priču, onda vam je ovo konkretan trošak. No, mi u upravi smo bili jednoglasni pa o tome praktički nismo raspravljali. Maske su u početku koštale 10 kuna po komadu, a tu i ne možeš puno pregovarati. Znaš da su cijene sulude, ali kupuješ jer moraš”, prisjeća se Žižek.

Osobno koristi nekoliko fintech proizvoda

Jednu od najvećih promjena na bankarskom tržištu predstavljaju fintech kompanije koje s vremenom postaju sve veći konkurenti tradicionalnih banaka. Žižek nam priznaje kako i sam koristi fintech proizvode, poput Revoluta, prije svega zbog business intelligencea, odnosno, kako bi bio u toku s ostalim dijelovima tržišta.

Žižek kaže da su neka fintech rješenja već i implementirali u Addiko banci. Kada je zbog GDPR-a prestao raditi Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), sklopili suradnju s jednom fintech kompanijom koja im je omogućila da, uz klijentovu suglasnost, preko njihovog ili internetskog bankarstva bilo koje druge banke dobiju uvid u promete računa, kako bi mogli procijeniti koliko bi bilo rizično nekoj osobi odobriti kredit. “Zbog toga je cijeli kreditni proces bio efikasniji i automatiziran, a da nije bilo fintecha, to ne bismo mogli”, tumači Žižek.

Suradnjom s fintech kompanijama do boljih proizvoda za klijente

Žižek nam priča i kako trenutačno razgovaraju s nekim fintech kompanijama oko potencijalne suradnje kojom bi se unaprijedila iskustva korisnika. Na pitanje zašto banke neka rješenja implementiraju sporije od fintech kompanija, Žižek objašnjava kako su banke kompleksni sustavi koji posluju u kompleksnom regulatornom okviru.

“Taj regulatorni okvir pruža klijentima sigurnost, budući da banke moraju zadovoljiti sve njegove odredbe prije nego što neki proizvod plasiraju na tržište. Banke su i veće, sporije i tromije institucije. Mi se u Addiko banci trudimo spojiti najbolje iz ta dva svijeta – da budemo brzi i fleksibilni u donošenju odluka, a da s druge strane budemo u skladu s regulatornim okvirom jedne banke koja ima velik kapital i koja može garantirati stabilnost i sigurnost klijentu”, objašnjava Žižek.

Na kraju nam kaže kako je pred bankama trenutno velika prilika koju u Addiku planiraju iskoristiti. Smatra da suradnjom s fintechovima banke mogu postići ono što su fintech kompanije postigle svojom brzinom, fleksibilnošću i agilnošću, prije nego što fintech kompanije mogu zadovoljiti regulatorne okvire koji im se sve više nameću. “Mislim da mi kao banka imamo bolju priliku jer smo već naučili poslovati unutar tog složenog regulatornog okvira. Regulator također prepoznaje da se banke moraju modernizirati, što je jako važno i što nam olakšava stvari”, zaključuje Žižek.