MMF nas i dalje upozorava na preveliki dug i manjak strukturnih reformi
Potrebne su mjere za povećanje domaće potražnju i smanjenje duga privatnog sektora
MMF u posljednjem izvješću za istočnu, središnju i jugoistočnu Europu upozorava, prvenstveno istočne i jugoistočne europske zemlje, uključujući Hrvatsku, da moraju smanjiti dugove ako žele ostvariti ekonomski rast i ulaganja kakva su prije financijske krize.
Priznaju kako su uloženi značajni napori u smanjenje duga, ali kažu da mjere nisu uspjele dovoljno rasteretiti zaduženi privatni sektor. “Kako bi oživjeli investicije i potaknuli snažniji oporavak, moraju provesti mjere kojima će podržati domaću potražnju i popraviti bilancu privatnog sektora”, poručuju iz MMF-a.
Hrvatski dug zabrinjava
Objašnjavaju kako je većina zemalja istočne Europe, do izbijanja krize 2008., imala rast veći od 5 posto zahvaljujući povećanom dotoku kapitala i olakšanom pristupu zaduživanju. No, nakon krize došlo je do poteškoća u vraćanju dugova koji su opteretili banke i privatne kompanije. To je rezultiralo padom kreditnog rejtinga, a brojni zajmovi u Eurima i švicarskim francima postali su preskupi za vraćanje nakon što su oslabile lokalne valute.
MMF upozorava da je potrebno poduzeti korake za rješavanje loših kreditnih plasmana, povećanje fleksibilnosti tržišta rada i poboljšanje poslovne klime. Po pitanju duga posebno zabrinjavaju Hrvatska, Bugarska i Ukrajina, a rizične su i Slovenija i Latvija.
Različite brzine oporavka
U izvješču kažu da se cijela regija oporavlja u tri različite brzine jer su na pojedine regije različito utjecale niže cijene nafte, brži rast eurozone i ukrajinska kriza. Od niže cijene nafte i rasta eurozone profitirale su baltičke i zemlje središnje Europe, dok balkanske zemlje, uključujući Hrvatsku, i dalje kaskaju zbog manjka strukturnih reformi i zaduženog privatnog sektora.
Analitičari MMF-a baltičkim zemljama i istočnim članicama EU predviđaju rast rast od 2,6 posto ove godine i 3,6 posto u 2016. Zemljama Balkana predviđaju rast od 1,9 posto, a naredne godine 2,4 posto.
Zbog sukoba u industrijskom središtu, Ukrajini predviđaju pad 5,5 posto, a Rusiji zbog nižih cijena nafte i sankcija pad od 3,8 posto.