Porast nabavne cijena plina od 250 posto u ovoj godini već je tjednima u fokusu, vlade drugih europskih država donose i provode odluke koje do sada nismo imali prilike gledati
Cijena prirodnoga plina na europskome tržištu porasla je od početka ove godine za 250 posto, ponajviše zahvaljujući za četvrtinu nižim zalihama plina od petogodišnjeg prosjeka, daljnjem rastu potreba za plinom na azijskim tržištima, ruskim političkim igrama povezanim s puštanjem u rad plinovoda Sjeverni tok 2, premalim ulaganjima u nova nalazišta te novim rekordnim cijenama na europskome tržištu emisija CO2.
Europska povjerenica za energiju Kadri Simson u srijedu je izjavila da će Europska komisija objaviti poseban vodič koji bi trebao pomoći državama članicama u rješavanju situacije na nacionalnim plinskim tržištima. Takav vodič trebao bi pomoći vladama pojedinih država kako da na „dozvoljeni“ način pomognu krajnjim potrošačima, kućanstvima i industriji, u ublažavanju financijskoga šoka uzrokovanoga cjenovnim udarom bez presedana.
Zajednička europska platforma
Francuska vlada objavila je 15. rujna da će 5.8 milijuna kućanstava s najmanjim prihodima dobiti „energetski voucher“ u iznosu od 100 eura kao djelomično pokriće za poskupljenje plina, Italija radi na planu mjera vrijednom tri milijarde eura kako bi amortizirala povećanje cijena plina za krajnje potrošače, a španjolska vlada, nakon što je preusmjerila 2,6 milijardi eura izvanredne dobiti energetskih kompanija potrošačima, odredila je i maksimalne iznose za maloprodajnu cijenu prirodnoga plina.
Španjolska je isto tako predložila Europskoj komisiji formiranje zajedničke europske platforme putem koje bi države članice Europske unije kupovale prirodni plin iz trećih zemalja. Njemačka pak ima potpuno liberalizirano tržište plina te je tamošnji regulator objavio samo kratko priopćenje u kojemu je naveo da ne postoje razlozi zbog kojih je potrebna njegova intervencija na tržištu.
Sreća za hrvatske potrošače
Hrvatsko tržište plina djelomično je liberalizirano, ali do 30.rujna 2024. maloprodajna cijena plina određuje se prema dokumentu podugačkoga naziva: „Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčene opskrbe.“ Taj dokument usvojilo je Upravno vijeće Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) u listopadu 2020. i prema njemu krajnji potrošač plaća cijenu prirodnoga plina koja se sastoji od nabavne cijene, troška distribucije i troška opskrbe. Trošak nabave plina određuje se prema dnevnoj cijeni terminskih ugovora na europskome tržištu u razdoblju od 1. listopada prethodne godine do 31. kolovoza tekuće godine i tečaju eura prema kuni u tome razdoblju.
Srećom po hrvatske potrošače ta općenita formula ne primjenjuje se za regulacijsku godinu 2021./2022. koja je počela 1.travnja ove godine, a završava 31. ožujka naredne. Prema članku 18. Metodologije, nabavna cijena plina za ovu godinu određuje se prema cijeni terminskih ugovora do 28. veljače 2021., a iz priloženoga grafa za ugovor s isporukom u listopadu 2021. vidljivo je da je snažan rast njegove cijene započeo tek u svibnju ove godine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Budući da se cijena navedenog ugovora od kraja rujna 2020. do kraja veljače 2021. kretala u rasponu od 12,96 €/MWh do 18,27 €/MWh, a trenutačno određena nabavna cijena za hrvatske dobavljače plina je 0,1422 HRK/kWh, što preračunato odgovara cijeni od najviše 18,96 €/MWh, nije teško izračunati da cijene plina u Hrvatskoj prema važećoj Metodologiji ne mogu biti povećane zbog daleko više nabavne sve do 1. travnja 2022.
Ministar ne zna ili se pravi
Hoće li Upravno vijeće hrvatskoga regulatora, naravno prema uputi premijera Andreja Plenkovića i ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, donijeti neku drugačiju odluku za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2022. i povećati cijene distribucije i opskrbe, trenutačno nije razvidno. Činjenica je da je ministar Ćorić prije nekoliko tjedana izjavio da „ne postoji apsolutna sigurnost da do poskupljenja plina neće doći, no ne vidi razloge zašto bi se to dogodilo“ i da je takva njegova izjava blago rečeno skandalozna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ili ministar ne zna ili se pravi da ne zna da postoji dokument koji je usvojila HERA i koji se zove „Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčene opskrbe“, a prema kojem određivanje cijene plina nije stvar osobne prosudbe njega kao ministra već je egzaktni rezultat matematičke formule navedene u Metodologiji.
Porast nabavne cijena plina od 250 posto u ovoj godini već je tjednima jedna od najvažnijih europskih tema, vlade drugih europskih država donose i provode odluke koje do sada nismo imali prilike gledati, a premijer Andrej Plenković ni ministar gospodarstva Tomislav Ćorić nisu iskoristili sretnu okolnost što prema Metodologiji koju je usvojila HERA ne može doći do povećanja cijene za krajnje potrošače sve do kraja ožujka naredne godine te dodatnim pojašnjenjem Metodologije umirili javnost.
Godišnja vrijednost uvoznog plina
Premijer Plenković i njegov ministar gospodarstva sigurno nisu najednom postali toliko samozatajni da bi propustili prigodu za samohvalu i usporedbu lokalnog još uvijek djelomično reguliranog tržišta s neobuzdanim rastom cijena plina u drugim europskim zemljama. Upravo suprotno, nejasan odgovor ministra gospodarstva pobuđuje sumnju da netko gura promjenu Metodologije i traži povećanje nabavne cijene plina, a time i cijene za krajnje potrošače.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prema godišnjem izvješću MOL-a vrijednost prirodnoga plina proizvedenoga u Hrvatskoj u 2020. godini iznosi 1,4 milijarde kuna, preračunato prema nabavnoj cijeni koju je za ovu plinsku godinu odredila HERA. Hrvatska proizvodnja pokriva cca 40 posto domaćih potreba pa možemo kazati da je godišnja vrijednost uvoznoga plina u istim cijenama bila 2,1 milijarde kuna.
Koliko je stvarno taj uvezeni plin i plaćen naravno da nije baš tako lako ustanoviti jer je Hrvatska kupovala ruski plin, a Gazprom i njegov hrvatski partner PPD potpisali su 2017. desetogodišnji ugovor o isporuci milijardu m3 plina godišnje (pola uvezenih količina) po fiksnoj cijeni, a prosječna tržišna cijene te godine bila je trostruko niža od trenutačne, ali i dvostruko viša nego prosječna cijena u 2020. godini.
Sezona bi mogla biti olakotna okolnost
Tako možemo zaključiti da uz premijera Plenkovića najveći utjecaj na cijene hrvatskog plina imaju mađarski i ruski vladari, Viktor Orban i Vladimir Putin. Mađarski premijer suvereno upravlja hrvatskim nalazištima plina i nafte, a ruski predsjednik koristi svoje omiljeno oruđe – plin kada je god potrebno iskamčiti poneku koncesiju za svoju politiku.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako trenutačne cijene prirodnoga plina opstanu na ovim razinama do kraja veljače naredne godine HERA će sukladno Metodologiji povećati nabavnu cijenu plina od 1. travnja 2022. barem dva, a u slučaju daljnjega rasta cijena čak i tri puta, što bi i uz zadržavanje iste cijene troška distribucije i opskrbe povećalo cijenu za krajnje potrošače od 50 do 90 posto. Tada bi se Hrvatska našla u istoj situaciji u kojoj se sada nalazi i većina drugih europskih država uz olakotnu okolnost da će u travnju sezona grijanja biti pri kraju.
Nije sporno da će gospodarstvo prebaciti veće troškove energije na kupce svojih roba i usluga, a takvo povećanje cijena plina prevelik je udar na kućne budžete velike većine građana. Zbog toga premijer Plenković i ministar Ćorić trebaju već sada predočiti javnosti planove o kompenzaciji drastičnoga povećanja cijena plina u novoj regulacijskoj godini. Prema trenutačno važećoj Metodologiji u narednoj plinskoj godini MOL i PPD uprihodit će zajedno između pet i sedam milijardi kuna, prvi prodajući plin iz hrvatskih nalazišta, a drugi kupujući ruski plin od svoga ekskluzivnog partnera. To što će taj isti plin udvostručiti svoju prodajnu cijenu nije rezultat samo stanja na tržištu, već i stvorenih i tetošenih monopola, manjkavih regulacija te nesposobnih i nezainteresiranih, a ponekad i korumpiranih regulatora.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Poskupljenje plina jedna je od najvažnijih europskih tema: Zašto Ćorić i Plenković šute i hoćemo li od travnja plin plaćati 90 posto skuplje
Tko određuje cijenu plina u Hrvatskoj?
Porast nabavne cijena plina od 250 posto u ovoj godini već je tjednima u fokusu, vlade drugih europskih država donose i provode odluke koje do sada nismo imali prilike gledati
Cijena prirodnoga plina na europskome tržištu porasla je od početka ove godine za 250 posto, ponajviše zahvaljujući za četvrtinu nižim zalihama plina od petogodišnjeg prosjeka, daljnjem rastu potreba za plinom na azijskim tržištima, ruskim političkim igrama povezanim s puštanjem u rad plinovoda Sjeverni tok 2, premalim ulaganjima u nova nalazišta te novim rekordnim cijenama na europskome tržištu emisija CO2.
Europska povjerenica za energiju Kadri Simson u srijedu je izjavila da će Europska komisija objaviti poseban vodič koji bi trebao pomoći državama članicama u rješavanju situacije na nacionalnim plinskim tržištima. Takav vodič trebao bi pomoći vladama pojedinih država kako da na „dozvoljeni“ način pomognu krajnjim potrošačima, kućanstvima i industriji, u ublažavanju financijskoga šoka uzrokovanoga cjenovnim udarom bez presedana.
Zajednička europska platforma
Francuska vlada objavila je 15. rujna da će 5.8 milijuna kućanstava s najmanjim prihodima dobiti „energetski voucher“ u iznosu od 100 eura kao djelomično pokriće za poskupljenje plina, Italija radi na planu mjera vrijednom tri milijarde eura kako bi amortizirala povećanje cijena plina za krajnje potrošače, a španjolska vlada, nakon što je preusmjerila 2,6 milijardi eura izvanredne dobiti energetskih kompanija potrošačima, odredila je i maksimalne iznose za maloprodajnu cijenu prirodnoga plina.
Španjolska je isto tako predložila Europskoj komisiji formiranje zajedničke europske platforme putem koje bi države članice Europske unije kupovale prirodni plin iz trećih zemalja. Njemačka pak ima potpuno liberalizirano tržište plina te je tamošnji regulator objavio samo kratko priopćenje u kojemu je naveo da ne postoje razlozi zbog kojih je potrebna njegova intervencija na tržištu.
Sreća za hrvatske potrošače
Hrvatsko tržište plina djelomično je liberalizirano, ali do 30.rujna 2024. maloprodajna cijena plina određuje se prema dokumentu podugačkoga naziva: „Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčene opskrbe.“ Taj dokument usvojilo je Upravno vijeće Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) u listopadu 2020. i prema njemu krajnji potrošač plaća cijenu prirodnoga plina koja se sastoji od nabavne cijene, troška distribucije i troška opskrbe. Trošak nabave plina određuje se prema dnevnoj cijeni terminskih ugovora na europskome tržištu u razdoblju od 1. listopada prethodne godine do 31. kolovoza tekuće godine i tečaju eura prema kuni u tome razdoblju.
Srećom po hrvatske potrošače ta općenita formula ne primjenjuje se za regulacijsku godinu 2021./2022. koja je počela 1.travnja ove godine, a završava 31. ožujka naredne. Prema članku 18. Metodologije, nabavna cijena plina za ovu godinu određuje se prema cijeni terminskih ugovora do 28. veljače 2021., a iz priloženoga grafa za ugovor s isporukom u listopadu 2021. vidljivo je da je snažan rast njegove cijene započeo tek u svibnju ove godine.
Budući da se cijena navedenog ugovora od kraja rujna 2020. do kraja veljače 2021. kretala u rasponu od 12,96 €/MWh do 18,27 €/MWh, a trenutačno određena nabavna cijena za hrvatske dobavljače plina je 0,1422 HRK/kWh, što preračunato odgovara cijeni od najviše 18,96 €/MWh, nije teško izračunati da cijene plina u Hrvatskoj prema važećoj Metodologiji ne mogu biti povećane zbog daleko više nabavne sve do 1. travnja 2022.
Ministar ne zna ili se pravi
Hoće li Upravno vijeće hrvatskoga regulatora, naravno prema uputi premijera Andreja Plenkovića i ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, donijeti neku drugačiju odluku za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2022. i povećati cijene distribucije i opskrbe, trenutačno nije razvidno. Činjenica je da je ministar Ćorić prije nekoliko tjedana izjavio da „ne postoji apsolutna sigurnost da do poskupljenja plina neće doći, no ne vidi razloge zašto bi se to dogodilo“ i da je takva njegova izjava blago rečeno skandalozna.
Ili ministar ne zna ili se pravi da ne zna da postoji dokument koji je usvojila HERA i koji se zove „Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčene opskrbe“, a prema kojem određivanje cijene plina nije stvar osobne prosudbe njega kao ministra već je egzaktni rezultat matematičke formule navedene u Metodologiji.
Porast nabavne cijena plina od 250 posto u ovoj godini već je tjednima jedna od najvažnijih europskih tema, vlade drugih europskih država donose i provode odluke koje do sada nismo imali prilike gledati, a premijer Andrej Plenković ni ministar gospodarstva Tomislav Ćorić nisu iskoristili sretnu okolnost što prema Metodologiji koju je usvojila HERA ne može doći do povećanja cijene za krajnje potrošače sve do kraja ožujka naredne godine te dodatnim pojašnjenjem Metodologije umirili javnost.
Godišnja vrijednost uvoznog plina
Premijer Plenković i njegov ministar gospodarstva sigurno nisu najednom postali toliko samozatajni da bi propustili prigodu za samohvalu i usporedbu lokalnog još uvijek djelomično reguliranog tržišta s neobuzdanim rastom cijena plina u drugim europskim zemljama. Upravo suprotno, nejasan odgovor ministra gospodarstva pobuđuje sumnju da netko gura promjenu Metodologije i traži povećanje nabavne cijene plina, a time i cijene za krajnje potrošače.
Prema godišnjem izvješću MOL-a vrijednost prirodnoga plina proizvedenoga u Hrvatskoj u 2020. godini iznosi 1,4 milijarde kuna, preračunato prema nabavnoj cijeni koju je za ovu plinsku godinu odredila HERA. Hrvatska proizvodnja pokriva cca 40 posto domaćih potreba pa možemo kazati da je godišnja vrijednost uvoznoga plina u istim cijenama bila 2,1 milijarde kuna.
Koliko je stvarno taj uvezeni plin i plaćen naravno da nije baš tako lako ustanoviti jer je Hrvatska kupovala ruski plin, a Gazprom i njegov hrvatski partner PPD potpisali su 2017. desetogodišnji ugovor o isporuci milijardu m3 plina godišnje (pola uvezenih količina) po fiksnoj cijeni, a prosječna tržišna cijene te godine bila je trostruko niža od trenutačne, ali i dvostruko viša nego prosječna cijena u 2020. godini.
Sezona bi mogla biti olakotna okolnost
Tako možemo zaključiti da uz premijera Plenkovića najveći utjecaj na cijene hrvatskog plina imaju mađarski i ruski vladari, Viktor Orban i Vladimir Putin. Mađarski premijer suvereno upravlja hrvatskim nalazištima plina i nafte, a ruski predsjednik koristi svoje omiljeno oruđe – plin kada je god potrebno iskamčiti poneku koncesiju za svoju politiku.
Ako trenutačne cijene prirodnoga plina opstanu na ovim razinama do kraja veljače naredne godine HERA će sukladno Metodologiji povećati nabavnu cijenu plina od 1. travnja 2022. barem dva, a u slučaju daljnjega rasta cijena čak i tri puta, što bi i uz zadržavanje iste cijene troška distribucije i opskrbe povećalo cijenu za krajnje potrošače od 50 do 90 posto. Tada bi se Hrvatska našla u istoj situaciji u kojoj se sada nalazi i većina drugih europskih država uz olakotnu okolnost da će u travnju sezona grijanja biti pri kraju.
Nije sporno da će gospodarstvo prebaciti veće troškove energije na kupce svojih roba i usluga, a takvo povećanje cijena plina prevelik je udar na kućne budžete velike većine građana. Zbog toga premijer Plenković i ministar Ćorić trebaju već sada predočiti javnosti planove o kompenzaciji drastičnoga povećanja cijena plina u novoj regulacijskoj godini. Prema trenutačno važećoj Metodologiji u narednoj plinskoj godini MOL i PPD uprihodit će zajedno između pet i sedam milijardi kuna, prvi prodajući plin iz hrvatskih nalazišta, a drugi kupujući ruski plin od svoga ekskluzivnog partnera. To što će taj isti plin udvostručiti svoju prodajnu cijenu nije rezultat samo stanja na tržištu, već i stvorenih i tetošenih monopola, manjkavih regulacija te nesposobnih i nezainteresiranih, a ponekad i korumpiranih regulatora.