Hrvatsko tržište prirodnoga plina djelomično je regulirano, a ključni dokument regulacije poduljega naziva „Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu“ donijelo je Upravno vijeće Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) u listopadu 2020. godine.
Formulom koja je sastavni dio Metodologije određuje se krajnja cijena opskrbe plinom za potrošače, a pojednostavljeno ta se cijena određuje na temelju cijene terminskih ugovora (TTF) na europskome tržištu prirodnoga plina u razdoblju koje prethodi početku regulacijske godine.
Nova regulacijska godina započinje 1. travnja ove, a završava 30. rujna naredne godine te bi cijena plina za potrošače trebala biti određena na osnovu kretanja cijene terminskih ugovora u razdoblju od 1. travnja 2022. do 28. veljače ove godine. Upravo u tome razdoblju zabilježene su najveće oscilacije cijena terminskih ugovora u povijesti. Početkom travnja prošle godine cijena je bila 98 €/MWh, polovinom kolovoza 343€/MWh, a u petak 45 €/MWh, što je približno jednako cijeni još iz rujna 2021. godine.
Više nego udvostručene cijene
Ako bi Upravno vijeće HERA-e, sukladno naputku premijera Andreja Plenkovića i njegovoga ministra gospodarstva Davora Filipovića, doslovno primijenilo formulu iz Metodologije, cijena plina za potrošače bi 1. travnja odletjela u nebo.
Prema podacima HERA-e, trošak nabave plina u 2021. bio je 41,08 €/MWh, a budući da je u prošloj godini prosječna cijena terminskih ugovora (TTF) bila 123,03 €/MWh (nabavna cijena koju će objaviti HERA bit će niža za cca 15 % jer uključuje i cijene terminskih ugovora u siječnju i veljači ove godine kada su cijene bile osjetno niže od prošlogodišnjega prosjeka) nije teško izračunati da bi striktna primjena formule iz Metodologije više nego udvostručila cijene za potrošače.
Pri tome treba uzeti u obzir činjenicu da su 1. travnja prošle godine cijene plina za potrošače porasle samo za 16 % umjesto 77 %, koliko je trebalo iznositi povećanje prema formuli iz Metodologije, jer je Vlada smanjila stopu PDV-a s 25 % na 5 % te subvencionirala cijenu plina za potrošače s 0,10 kn/ kWh.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U 18 mjeseci sve se promijenilo
Što će Vlada učiniti ove godine još uvijek nije poznato, ali je činjenica da je HERA propustila promijeniti zastarjelu Metodologiju donesenu u listopadu 2020. Ta je Metodologija usvojena nakon desetljeća u kojem su cijene plina bile između 10 i 20 €/MWh. U tome razdoblju Europska unija je polovinu uvezenih količina plina nabavljala u Rusiji, a Vladimir Putin tek je počinjao koristiti plin kao ključno oruđe svoje političke agende i ekspanzionističke politike.
U proteklih 18 mjeseci sve se promijenilo, Gazprom je još u ljeto 2021. godine započeo manipulirati europskim plinskim tržištem, cijenama, praznim podzemnim skladištima i isporučenim količinama te je formula za određivanje nabavne cijene plina prestala biti realno upotrebljiva još prije početka ruske invazije na Ukrajinu. Vlada i nadležno Ministarstvo gospodarstva trebali su još u proljeće prošle godine promijeniti cijeli regulatorni okvir i prilagoditi ga novonastaloj situaciji na europskome i hrvatskome plinskom tržištu.
Još uvijek važeća Metodologija nastala je u vrijeme kada je Hrvatska više od dvije trećine svojih potreba zadovoljavala uvozom ruskoga plina, a ostatak je dobivala iz vlastitih nalazišta, u vrijeme kada je PPD, ovdašnji partner ruskoga Gazproma, imao dominantnu poziciju na tržištu, kada još nije bilo LNG terminala na Krku, a većina europskih LNG terminala radila je s manje od polovine kapaciteta i kada je kutinska Petrokemija, uz HEP, bila najveći hrvatski potrošač plina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Krah uvoza ruskog plina
Petrokemija ne radi još od jeseni 2021. godine, INA prema odluci Vlade mora sve proizvedene količine plina prodavati HEP-u, udio domaće proizvodnje u ukupnoj potrošnji povećan je na 40 %, krčki LNG terminal ima godišnji kapacitet veći od trenutačne ukupne hrvatske potrošnje, a svi njegovi kapaciteti su rasprodani do 2027. godine, HEP je preuzeo sve kapacitete podzemnoga skladišta plina Okoli, i na kraju dugoročno najvažnije: uvoz ruskoga plina u zemlje Europske unije pao je na jednu desetinu ukupnih tržišnih potreba.
Metodologija je polazila od modela prema kojemu će uvoznici plina i svi ostali u dobavnome lancu moći kupnjom terminskih ugovora od 1. travnja tekuće godine zaštititi sebe od mogućih znatno viših cijena u narednoj regulacijskoj godini kada bi trebali isporučivati plin, a cijena plina je u regulacijskoj godini fiksna i određena je formulom.
Tko je sve od sudionika na hrvatskome tržištu plina radio takav „hedging“ nismo nikada saznali, a bez njega Metodologija i formula nemaju nekoga naročitog smisla jer bez „hedginga“ rezultat je prenošenje prevelikih gubitaka na sve građane, što se i dogodilo prošle godine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Poslovična nesposobnost i neznanje
Promjena Metodologije i njena prilagodba trenutačnim okolnostima otklonila bi svaku mogućnost povećanja cijena plina za potrošače u narednoj regulacijskoj godini koja počinje 1. travnja. HEP je u poziciji da kupnjom terminskih ugovora za isporuke plina u jesenskim i zimskim mjesecima ove godine po cijeni 45-54 €/MWh te kupnjom plina iz domaćih nalazišta od INA-e po cijeni koja ne bi trebala biti veća od 20 €/MWh (jer INA plaća premalu koncesijsku naknadu) zadrži prosječnu nabavnu cijenu plina ispod cijene koju je za tekuću regulacijsku godinu odredila HERA, a iznosi 41,08 €/MWh.
To se najvjerojatnije neće dogoditi zbog cijeloga niza razloga, ponajviše zbog poslovične nesposobnosti i neznanja, ali i zbog razloga koji bi trebali biti predmetom interesa USKOK-a. Tako će HEP i dalje knjižiti gubitke u svome plinskom poslovanju, a premijer Andrej Plenković i njegov ministar gospodarstva Davor Filipović predstavit će javnosti novi/stari paket mjera za kućanstva i gospodarstvo vrijedan stotinjak milijuna eura s ciljem zadržavanja približno iste cijene plina za krajnje potrošače.
Premijer Plenković itekako je svjestan činjenice da svako značajnije poskupljenje plina nije samo ozbiljan problem za kućne proračune, već daje dodatni impuls ionako previsokoj stopi inflacije. Umjesto da je HERA promijenila regulatorni okvir i prilagodila Metodologiju i formulu za izračun cijena plina novoj situaciji na tržištu, premijer će se još jednom pojaviti u ulozi spasitelja gospodarstva i životnoga standarda građana dijeleći potpore i subvencije uz adekvatnu podršku i aplauze provladinih medija. Treba razumjeti premijera, moguća promjena Metodologije i formule za izračun cijene plina razumljiva je samo malobrojnima, a desetine i stotine milijuna eura stvarnih ili fiktivnih potpora uvijek idu uz preglasnu pratnju truba i fanfara.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plin poskupljuje zbog ingeniozne formule. Umjesto da je promijeni, premijer ima bolji plan: prikazati sebe kao spasitelja
Kod nas se cijena plina formira zastarjelom metodom, iz vremena prije ruske invazije
Umjesto da je HERA promijenila regulatorni okvir i prilagodila Metodologiju i formulu za izračun cijena plina novoj situaciji na tržištu, premijer će se još jednom pojaviti u ulozi spasitelja gospodarstva i životnoga standarda građana dijeleći potpore i subvencije uz adekvatnu podršku i aplauze provladinih medija
Hrvatsko tržište prirodnoga plina djelomično je regulirano, a ključni dokument regulacije poduljega naziva „Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu“ donijelo je Upravno vijeće Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) u listopadu 2020. godine.
Formulom koja je sastavni dio Metodologije određuje se krajnja cijena opskrbe plinom za potrošače, a pojednostavljeno ta se cijena određuje na temelju cijene terminskih ugovora (TTF) na europskome tržištu prirodnoga plina u razdoblju koje prethodi početku regulacijske godine.
Nova regulacijska godina započinje 1. travnja ove, a završava 30. rujna naredne godine te bi cijena plina za potrošače trebala biti određena na osnovu kretanja cijene terminskih ugovora u razdoblju od 1. travnja 2022. do 28. veljače ove godine. Upravo u tome razdoblju zabilježene su najveće oscilacije cijena terminskih ugovora u povijesti. Početkom travnja prošle godine cijena je bila 98 €/MWh, polovinom kolovoza 343€/MWh, a u petak 45 €/MWh, što je približno jednako cijeni još iz rujna 2021. godine.
Više nego udvostručene cijene
Ako bi Upravno vijeće HERA-e, sukladno naputku premijera Andreja Plenkovića i njegovoga ministra gospodarstva Davora Filipovića, doslovno primijenilo formulu iz Metodologije, cijena plina za potrošače bi 1. travnja odletjela u nebo.
Prema podacima HERA-e, trošak nabave plina u 2021. bio je 41,08 €/MWh, a budući da je u prošloj godini prosječna cijena terminskih ugovora (TTF) bila 123,03 €/MWh (nabavna cijena koju će objaviti HERA bit će niža za cca 15 % jer uključuje i cijene terminskih ugovora u siječnju i veljači ove godine kada su cijene bile osjetno niže od prošlogodišnjega prosjeka) nije teško izračunati da bi striktna primjena formule iz Metodologije više nego udvostručila cijene za potrošače.
Pri tome treba uzeti u obzir činjenicu da su 1. travnja prošle godine cijene plina za potrošače porasle samo za 16 % umjesto 77 %, koliko je trebalo iznositi povećanje prema formuli iz Metodologije, jer je Vlada smanjila stopu PDV-a s 25 % na 5 % te subvencionirala cijenu plina za potrošače s 0,10 kn/ kWh.
U 18 mjeseci sve se promijenilo
Što će Vlada učiniti ove godine još uvijek nije poznato, ali je činjenica da je HERA propustila promijeniti zastarjelu Metodologiju donesenu u listopadu 2020. Ta je Metodologija usvojena nakon desetljeća u kojem su cijene plina bile između 10 i 20 €/MWh. U tome razdoblju Europska unija je polovinu uvezenih količina plina nabavljala u Rusiji, a Vladimir Putin tek je počinjao koristiti plin kao ključno oruđe svoje političke agende i ekspanzionističke politike.
U proteklih 18 mjeseci sve se promijenilo, Gazprom je još u ljeto 2021. godine započeo manipulirati europskim plinskim tržištem, cijenama, praznim podzemnim skladištima i isporučenim količinama te je formula za određivanje nabavne cijene plina prestala biti realno upotrebljiva još prije početka ruske invazije na Ukrajinu. Vlada i nadležno Ministarstvo gospodarstva trebali su još u proljeće prošle godine promijeniti cijeli regulatorni okvir i prilagoditi ga novonastaloj situaciji na europskome i hrvatskome plinskom tržištu.
Još uvijek važeća Metodologija nastala je u vrijeme kada je Hrvatska više od dvije trećine svojih potreba zadovoljavala uvozom ruskoga plina, a ostatak je dobivala iz vlastitih nalazišta, u vrijeme kada je PPD, ovdašnji partner ruskoga Gazproma, imao dominantnu poziciju na tržištu, kada još nije bilo LNG terminala na Krku, a većina europskih LNG terminala radila je s manje od polovine kapaciteta i kada je kutinska Petrokemija, uz HEP, bila najveći hrvatski potrošač plina.
Krah uvoza ruskog plina
Petrokemija ne radi još od jeseni 2021. godine, INA prema odluci Vlade mora sve proizvedene količine plina prodavati HEP-u, udio domaće proizvodnje u ukupnoj potrošnji povećan je na 40 %, krčki LNG terminal ima godišnji kapacitet veći od trenutačne ukupne hrvatske potrošnje, a svi njegovi kapaciteti su rasprodani do 2027. godine, HEP je preuzeo sve kapacitete podzemnoga skladišta plina Okoli, i na kraju dugoročno najvažnije: uvoz ruskoga plina u zemlje Europske unije pao je na jednu desetinu ukupnih tržišnih potreba.
Metodologija je polazila od modela prema kojemu će uvoznici plina i svi ostali u dobavnome lancu moći kupnjom terminskih ugovora od 1. travnja tekuće godine zaštititi sebe od mogućih znatno viših cijena u narednoj regulacijskoj godini kada bi trebali isporučivati plin, a cijena plina je u regulacijskoj godini fiksna i određena je formulom.
Tko je sve od sudionika na hrvatskome tržištu plina radio takav „hedging“ nismo nikada saznali, a bez njega Metodologija i formula nemaju nekoga naročitog smisla jer bez „hedginga“ rezultat je prenošenje prevelikih gubitaka na sve građane, što se i dogodilo prošle godine.
Poslovična nesposobnost i neznanje
Promjena Metodologije i njena prilagodba trenutačnim okolnostima otklonila bi svaku mogućnost povećanja cijena plina za potrošače u narednoj regulacijskoj godini koja počinje 1. travnja. HEP je u poziciji da kupnjom terminskih ugovora za isporuke plina u jesenskim i zimskim mjesecima ove godine po cijeni 45-54 €/MWh te kupnjom plina iz domaćih nalazišta od INA-e po cijeni koja ne bi trebala biti veća od 20 €/MWh (jer INA plaća premalu koncesijsku naknadu) zadrži prosječnu nabavnu cijenu plina ispod cijene koju je za tekuću regulacijsku godinu odredila HERA, a iznosi 41,08 €/MWh.
To se najvjerojatnije neće dogoditi zbog cijeloga niza razloga, ponajviše zbog poslovične nesposobnosti i neznanja, ali i zbog razloga koji bi trebali biti predmetom interesa USKOK-a. Tako će HEP i dalje knjižiti gubitke u svome plinskom poslovanju, a premijer Andrej Plenković i njegov ministar gospodarstva Davor Filipović predstavit će javnosti novi/stari paket mjera za kućanstva i gospodarstvo vrijedan stotinjak milijuna eura s ciljem zadržavanja približno iste cijene plina za krajnje potrošače.
Premijer Plenković itekako je svjestan činjenice da svako značajnije poskupljenje plina nije samo ozbiljan problem za kućne proračune, već daje dodatni impuls ionako previsokoj stopi inflacije. Umjesto da je HERA promijenila regulatorni okvir i prilagodila Metodologiju i formulu za izračun cijena plina novoj situaciji na tržištu, premijer će se još jednom pojaviti u ulozi spasitelja gospodarstva i životnoga standarda građana dijeleći potpore i subvencije uz adekvatnu podršku i aplauze provladinih medija. Treba razumjeti premijera, moguća promjena Metodologije i formule za izračun cijene plina razumljiva je samo malobrojnima, a desetine i stotine milijuna eura stvarnih ili fiktivnih potpora uvijek idu uz preglasnu pratnju truba i fanfara.