Unatoč svim rasprodanim koncertima, sportskim događajima i sajmovima, Arena Zagreb je na rubu sloma, nema ni za režije
Arena godišnje ima oko milijun eura troškova održavanja te oko 300 tisuća eura režija
Usprkos 27 koncerata, oko pola milijuna posjetitelja i sajmovima, i dalje zarađuju drugi, a zagrebačka Arena nema dovoljno ni za održavanje i režije, piše Jutarnji list. Arena godišnje ima oko milijun eura troškova održavanja te oko 300 tisuća eura režija.
U 2023. ostvarila je oko 800 tisuća eura prometa od 35 događaja, prema nekim izračunima. “Plan je da se troškovi počnu podmirivati iz prihoda Arene u 2025. godini”, informacija je Jutarnjeg iz upućenog izvora.
Drugim riječima, usprkos uspješnoj godini – rasprodanim koncertima Aleksandre Prijović, Dine Merlina i Doris Dragović – pitanje je: kada će zagrebačka Arena, koju su mnogi opisali (ili otpisali) kao gradsku rupu bez dna, napokon postati isplativa?
Zapetljani imovinski odnosi
Nekoliko je problema na tom putu. Prvi je popunjenost Arene, drugi tko zapravo na Areni najviše zarađuje, a treći su zapetljani imovinski odnosi.
Iako Zagrebački holding upravlja Arenom Zagreb, vlasnik je, ustvari, građevinska tvrtka Ingra koja ju je sagradila i kojoj Grad i država plaćaju 10 milijuna eura najma godišnje.
Zagrebačka Arena prihode ostvaruje zakupom prostora. Cijene zakupa po događaju idu ovako: 25 tisuća eura za koncert, 20 tisuća eura za sportsko natjecanje i 12 tisuća eura za sajam, piše u cjeniku.
Dizanje cijena zakupa Arene
Tome treba pribrojiti još oko 7500 eura koliko dnevno košta korištenje svih 16 šankova Arene te oko stotinu eura za korištenje garderobe. Arena je zato ove godine ostvarila oko 675 tisuća eura na 27 održanih koncerata, 80 tisuća eura na četiri sportska natjecanja, uključujući rukometnu Ligu prvaka, Fight Nation Championship i Europsko prvenstvo u hrvanju, te oko 50 tisuća eura na četiri održana sajma, uključujući InDizajn sajam i Sajam vjenčanja.
Da bi Arena Zagreb bila isplativa – podmirila najmanje 1,3 milijuna eura održavanja i režija – morala bi imati oko 50 rasprodanih koncerata godišnje, prema jednom izračunu. Ili, s druge strane, dići cijene zakupa za barem 30 posto, piše Jutarnji list.