Velike europske banke osramoćene Panama Papersom natjerane su na prilično drastične poteze
Tri najveće europske banke zatvorit će 35.000 računa
Uprave Deutsche Banka, Barclaysa i UBS-a zaključile su da se trebaju rješiti nekoliko desetaka tisuća svojih klijenata. Ove tri velike bankarske institucije odlučile su zatvoriti račune svojih između 20.000 i 35.000 svojih klijenata, otvorenih za obavljanje korporativnih ili investicijskih financijskih operacija.
Najveće svjetske banke postaje sve agresivnije u zatvaranju računa, i to zato što korisnike tih računa smatraju odviše riskantnim prema regulativi o sprečavanju pranja novca ili naprosto zato što im se ti klijenti jednostavno više ne isplate, piše Financial Times.
Banke pod pritiskom zbog Panama Papers
Restrukturiranje operativnog poslovanja banaka djelomično je rezultat velikog pada profita u prvom dijelu godine prvenstveno zbog loše situacije na tržištima kapitala u prvom kvartalu. No djelomično je pokrenut i zbog toga što su se vodeće bankarske institucije našle pod velikim pritiskom nakon izbijanja skandala s Panama Papers, najvećim curenjem podataka o offshore poslovanju u povijesti, koje je razotkrilo u kojoj su mjeri banke sudjelovale u offshore operacijama Mossack Fonsece, pravne firme u središtu skandala.
Big banks close thousands of clients' accounts in clampdown on corruption https://t.co/0JpafmVIej pic.twitter.com/lcbbE1SQRH
— Financial Times (@FT) May 11, 2016
Poslovanje banaka i njihova uloga u borbi protiv korupcije i pranja novca postala je u fokusu pogotovo nakon što je premijer Velike Britanije David Cameron ovoga tjedna bio domaćin antikorupcijskog summita u Londonu, čiju je organizaciju potaknula upravo afera Panama Papers.
Cameron, čije se ime također pojavilo u Panama Papersima, prošloga je tjedna najavio da će offshore shell kompanije i drugi pravni subjekti koje kupuju ili već posjeduju imovinu u Britaniji ili sudjeluju u natječajima javne nabave morati učiniti dostupnima podatke o svojim stvarnim vlasnicima.
Antikorupcijski summit u Londonu
Oko 20-ak zemalja koje su sudjelovale u summitu obvezalo se na donošenje strože regulative za pojednostavljivanje postupka zapljene imovine za koju se ustanovi da je stečena prljavim novcem.
Na summitu su sudjelovali i američki državni tajnik John Kerry, direktorica MMF-a Christine Lagarde i predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim, a cilj summita je potpisivanje prve svjetske deklaracije o korupciji, no tek treba vidjeti kakav će biti stvarni utjecaj donesenih smjernica.
David Cameron's anti-corruption summit was, at best, a promising start https://t.co/HowHfCNn0f pic.twitter.com/EBl6bU4jQq
— The Economist (@TheEconomist) May 12, 2016
Pritisak regulatora nakon Panama Papersa
Banke općenito, a to se osobito odnosi na europske banke, našle su se pod pojačanim pritiskom regulatornih tijela nakon izbijanja skandala s Panama Papers. Reuters prenosi izvješće Europske komisije u kojem stoji kako je skandal Panama Papers pokazao u kojoj mjeri određeni europski financijski posrednici i ostali pružatelji financijskih usluga aktivno pomažu svojim klijentima u skrivanju novca na offshore računima.
Pod pritiskom regulatora nije samo navedeni trojac. Britansko regulatorno tijelo još je u travnju poslalo zahtjeve u 20-ak banaka i drugih financijskih institucija tražeći podatke o eventulanoj povezanosti s operacijama otkrivenima u Panama Papers. Prema podacima Internacionalnog konzorcija za istraživačko novinarstvo (ICIJ), najveća britanska banka HSBC surađivala je s Mossack Fonsecom na otvaranju čak 2300 shell kompanija.
Deutsche Bank AG and Credit Suisse Group AG among banks asked to provide info about work w/ #PanamaPapers law firm https://t.co/GfoBOC1oin
— The Center for Public Integrity (@publicintegrity) May 13, 2016
Podružnice švicarskih banaka, uključujući i UBS i Credit Suisse, također se spominju u procurenim dokumentima kao jedne od glavnih banka koje su tražile otvaranje offshore kompanija za svoje klijente.
Prema ICIJ-u, više od 500 banaka je s Mossac Fonsecom registriralo više od 15.600 shell kompanija, a osim HSBC-a, na listi prednjače upravo UBS i Cred Suisse od kojih je svaka otvorila po oko 1100 offshore kompanija. Mnoge od njih, sumnja se, otvorene su s namjerom izbjegavanja plaćanja poreznih obveza ili pranja novca.