U prosincu 2021. Šime Erlić, tada državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, na sastanku s ljudima iz nekoliko općina tumačio je da je država u utrci s vremenom i da ministarstva moraju što prije krenuti s natječajima, kako bi se milijarde, koje se slijevaju u Hrvatsku u okviru europskog plana oporavka, uspjele na vrijeme potrošiti.
300 milijuna eura ulaganja
Godinu i pol dana kasnije, javni poziv, na kojem se “već radi”, konačno je objavljen: premijer Andrej Plenković i resorni ministar Radovan Fuchs u petak su prezentirali natječaj na kojem će se, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), dodijeliti ukupno 302,6 milijuna eura za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola.
Putem poziva, na koji se mogu javiti općine, gradovi i županije, po projektu je moguće dobiti bespovratna sredstva u iznosu od sto tisuća eura pa do maksimalno 20 milijuna eura. Financirati se može projektno-tehnička dokumentacija, građevinski i drugi radovi na izgradnji i rekonstrukciji, nabava opreme i namještaja… Projektne prijave primat će se od 7. kolovoza.
Sve je sjajno, na papiru
Svrha ovog i još dva natječaja, za koje je resorni ministar najavio da su u pripremi, jest osigurati uvjete da se nastava odvija u jednoj smjeni. Do sredine 2026., takav je plan Vlade, postotak djece koja idu u jednosmjenske osnovne škole trebao bi se povećati sa 40 na 70 posto. Na papiru je, dakle, sve lijepo posloženo. Na terenu – tek ćemo vidjeti.
Šime Erlić nije jedini bio optimističan: Vlada je planirala da će natječaj za ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola objaviti još krajem 2021., ali su se ti planovi, očito je, izjalovili. Ministar Fuchs je, pak, prošle jeseni uvjeravao da će se s pozivom “vrlo brzo krenuti” jer je natječaj “tekstualno već pripremljen”. Planirano je bilo da poziv bude objavljen do kraja listopada.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rokovi su izuzetno kratki
Prema neslužbenim informacijama, međutim, navodno su se odužile konzultacije s Europskom komisijom s kojom se usuglašavaju tekstovi javnih poziva prije njihove objave. U konačnici, rezultat je da natječaj kasni mjesecima, da smo već u drugoj polovici 2023., i da će se prijave za financiranje izgradnje, rekonstrukcije i opremanja škola početi zaprimati za mjesec dana.
A rokovi su izuzetno kratki: projekti financirani iz plana oporavka moraju biti gotovi do ljeta 2026. Ako ne budu, trošak njihovog dovršetka past će na državni proračun. Tri godine se može činiti kao vječnost, ali ako smo nešto naučili iz Fonda solidarnosti i trošenja novca za obnovu od potresa, onda je to da se krajnji rokovi približavaju strelovitom brzinom, čak i onda kad se čine miljama daleko.
Lekcije Fonda solidarnosti
Stoga će biti itekakav izazov potrošiti 1,3 milijardi eura, koliko Vlada ukupno namjerava izdvojiti u planu oporavka za (buduće jednosmjenske) osnovne škole i njima pripadajuće sportske dvorane. Tu su, pritom, bitne i druge dvije lekcije iz Fonda solidarnosti: troškovi i građevinska operativa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Branko Bačić, ministar pod čijom je ingerencijom obnova nakon dvaju potresa, mjesecima već govori da se osjeća nedostatak kapaciteta građevinskog sektora koji se odjednom našao u središtu golemog priljeva europskog novca, namijenjenog raznim infrastrukturnim projektima. Gradi se na sve strane – od protupotresne obnove do vrtića.
Manje izvođača, veće cijene
Ministar Bačić, međutim, upozorava da se osjeća “nedostatak izvođača i njihovog angažmana” na projektima koji su pokrenuti ili je za njih raspisana javna nabava. U sličnim problemima mogle bi se lako naći i lokalne jedinice koje budu trebale građevinare. Pritom, otvorit će se i pitanje troškova jer su cijene svega, pa tako i u građevini, bitno porasle.
Zato je ključno koliko će bespovratnog europskog novca općine i gradovi uspjeti dobiti za investicije u osnovne škole. Nije isto hoće li EU sredstvima biti pokriveno 30, 50 ili 85 posto troškova. Pogotovo u situaciji kada je Vlada ukinula prirez, što će u nekim sredinama čak i ugroziti povlačenje EU novca.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plan da se u osnovne škole investira 300 milijuna eura sjajna je vijest. Bit će još bolja ako se novac uspije na vrijeme iskoristiti.
EU nam daje 302 milijuna eura za nove škole i to je super vijest. Ali Vlada kasni pa ostaje iznimno malo vremena da uspijemo
Natječaj za dodjelu 302 milijuna eura kasni mjesecima. Stoga je već sad pitanje hoće li biti vremena da se EU sredstva iskoriste
Navodno su se odužile konzultacije s Europskom komisijom s kojom se usuglašavaju tekstovi javnih poziva prije njihove objave. U konačnici, rezultat je da smo već u drugoj polovici 2023., i da će se prijave za financiranje izgradnje, rekonstrukcije i opremanja škola početi zaprimati za mjesec dana. A rokovi za završetak projekata izuzetno su kratki
U prosincu 2021. Šime Erlić, tada državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, na sastanku s ljudima iz nekoliko općina tumačio je da je država u utrci s vremenom i da ministarstva moraju što prije krenuti s natječajima, kako bi se milijarde, koje se slijevaju u Hrvatsku u okviru europskog plana oporavka, uspjele na vrijeme potrošiti.
Tema tog sastanka, o kojem je izvijestio specijalizirani portal gradonačelnik.hr, bile su investicije u obrazovanje: kako će Hrvatska iskoristiti plan oporavka da bi ulagala u vrtiće i škole. Tadašnji državni tajnik, danas ministar Erlić govorio je i o javnom pozivu za dodjelu sredstava za tu svrhu. “Na pozivu se već radi”, kazao je, “svima je u interesu da on ide što prije (…)”.
300 milijuna eura ulaganja
Godinu i pol dana kasnije, javni poziv, na kojem se “već radi”, konačno je objavljen: premijer Andrej Plenković i resorni ministar Radovan Fuchs u petak su prezentirali natječaj na kojem će se, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), dodijeliti ukupno 302,6 milijuna eura za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola.
Putem poziva, na koji se mogu javiti općine, gradovi i županije, po projektu je moguće dobiti bespovratna sredstva u iznosu od sto tisuća eura pa do maksimalno 20 milijuna eura. Financirati se može projektno-tehnička dokumentacija, građevinski i drugi radovi na izgradnji i rekonstrukciji, nabava opreme i namještaja… Projektne prijave primat će se od 7. kolovoza.
Sve je sjajno, na papiru
Svrha ovog i još dva natječaja, za koje je resorni ministar najavio da su u pripremi, jest osigurati uvjete da se nastava odvija u jednoj smjeni. Do sredine 2026., takav je plan Vlade, postotak djece koja idu u jednosmjenske osnovne škole trebao bi se povećati sa 40 na 70 posto. Na papiru je, dakle, sve lijepo posloženo. Na terenu – tek ćemo vidjeti.
Šime Erlić nije jedini bio optimističan: Vlada je planirala da će natječaj za ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola objaviti još krajem 2021., ali su se ti planovi, očito je, izjalovili. Ministar Fuchs je, pak, prošle jeseni uvjeravao da će se s pozivom “vrlo brzo krenuti” jer je natječaj “tekstualno već pripremljen”. Planirano je bilo da poziv bude objavljen do kraja listopada.
Rokovi su izuzetno kratki
Prema neslužbenim informacijama, međutim, navodno su se odužile konzultacije s Europskom komisijom s kojom se usuglašavaju tekstovi javnih poziva prije njihove objave. U konačnici, rezultat je da natječaj kasni mjesecima, da smo već u drugoj polovici 2023., i da će se prijave za financiranje izgradnje, rekonstrukcije i opremanja škola početi zaprimati za mjesec dana.
A rokovi su izuzetno kratki: projekti financirani iz plana oporavka moraju biti gotovi do ljeta 2026. Ako ne budu, trošak njihovog dovršetka past će na državni proračun. Tri godine se može činiti kao vječnost, ali ako smo nešto naučili iz Fonda solidarnosti i trošenja novca za obnovu od potresa, onda je to da se krajnji rokovi približavaju strelovitom brzinom, čak i onda kad se čine miljama daleko.
Lekcije Fonda solidarnosti
Stoga će biti itekakav izazov potrošiti 1,3 milijardi eura, koliko Vlada ukupno namjerava izdvojiti u planu oporavka za (buduće jednosmjenske) osnovne škole i njima pripadajuće sportske dvorane. Tu su, pritom, bitne i druge dvije lekcije iz Fonda solidarnosti: troškovi i građevinska operativa.
Branko Bačić, ministar pod čijom je ingerencijom obnova nakon dvaju potresa, mjesecima već govori da se osjeća nedostatak kapaciteta građevinskog sektora koji se odjednom našao u središtu golemog priljeva europskog novca, namijenjenog raznim infrastrukturnim projektima. Gradi se na sve strane – od protupotresne obnove do vrtića.
Manje izvođača, veće cijene
Ministar Bačić, međutim, upozorava da se osjeća “nedostatak izvođača i njihovog angažmana” na projektima koji su pokrenuti ili je za njih raspisana javna nabava. U sličnim problemima mogle bi se lako naći i lokalne jedinice koje budu trebale građevinare. Pritom, otvorit će se i pitanje troškova jer su cijene svega, pa tako i u građevini, bitno porasle.
Zato je ključno koliko će bespovratnog europskog novca općine i gradovi uspjeti dobiti za investicije u osnovne škole. Nije isto hoće li EU sredstvima biti pokriveno 30, 50 ili 85 posto troškova. Pogotovo u situaciji kada je Vlada ukinula prirez, što će u nekim sredinama čak i ugroziti povlačenje EU novca.
Plan da se u osnovne škole investira 300 milijuna eura sjajna je vijest. Bit će još bolja ako se novac uspije na vrijeme iskoristiti.