Doznajemo: Vlada traži 4,4 milijarde eura zajmova od EU. Nema baš puno vremena da ih pametno potroši
Novca ima više nego dovoljno. Vremena za realizaciju ambicioznih projekata je, međutim, sve manje
Kad je početkom srpnja predstavljen javni poziv za gradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola, financiran europskim sredstvima, premijer Andrej Plenković zadovoljno je ustvrdio da kreće “najveće ulaganje u kratkom periodu ikad” u obrazovnu infrastrukturu. Dodjela tih 302,6 milijuna eura još nije ni dovršena, a Vlada od Europske komisije traži dodatnih milijardu eura za škole i školske sportske dvorane.
Zahtjev je dio izmjena Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) koje je Vlada s prošlotjedne sjednice poslala na završno usuglašavanje u Bruxelles. Dodatnih milijardu eura za školsku infrastrukturu trebalo bi se financirati iz povoljnih zajmova koje zemlje članice imaju na raspolaganju u okviru Mehanizma za oporavak.
Vlada traži 4,4 milijarde
Premijer Plenković potvrdio je da je Hrvatska kroz zajmove zatražila ukupno 4,4 milijarde eura. Uz to, za energetiku imamo još i 297 milijuna eura bespovratnih sredstava iz plana REPowerEU. Pritom, od ranije nam je odobreno 5,5 milijardi eura. U konačnici, dakle, državi je za plan oporavka na raspolaganju nešto više od deset milijardi eura (skupa s onim što je već potrošeno) u naredne tri godine.
U dokumentu poslanom u Bruxelles, Vlada ističe da je kroz postojeći plan oporavka za reformu obrazovanja alocirano 676,8 milijuna eura. Nadalje, objašnjavaju da su, u odnosu na izračun iz 2020., troškovi porasli zbog inflacije i povećanog obima izgradnje u Hrvatskoj zbog potresa. Zadnji izračun pokazuje da je – da bi svi učenici prešli u jednosmjensku nastavu, što je cilj ove reforme – potrebno još 565 milijuna eura za izgradnju i rekonstrukciju škola te 435 milijuna eura za izgradnju sportskih dvorana.
Novac za LNG i plinovode
U projekte na području energetike, pak, Vlada namjerava investirati još 1,15 milijardu eura, od čega je milijarda eura zajma, a ostatak bespovratna EU sredstva. Najvažnija ulaganja tiču se povećanja kapaciteta LNG terminala na Krku te ulaganja u plinovode kojima bi se plin transportirao prema susjednim državama. Ukupna vrijednost tih investicija procijenjena je na 728 milijuna eura, od čega najveći dio ide na gradnju plinovoda i povećanje kapaciteta postojećih.
Time bi se, objašnjavaju Banski dvori, ojačala sigurnost opskrbe srednje i jugoistočne Europe i pridonijelo “smanjivanju ovisnosti o Rusiji i jačanju strateške autonomije EU”. Hrvatska, najavljuju samouvjereno, “planira postati regionalno energetsko čvorište omogućavajući nove dobavne pravce za susjedne države”. Rok za realizaciju ovih investicija prilično je kratak, kolovoz 2026. godine.
Punionice za autobuse
Nadalje, 105 milijuna eura žele uložiti u jače korištenja obnovljivih izvora energije u prometu i toplinarstvu. Među ostalim, 50 milijuna eura ide u infrastrukturu za električne autobuse za javni gradski prijevoz.
“Time će se osigurati da veliku nabavu električnih autobusa prati i izgradnja infrastrukture što uključuje punionice, radove za uvođenje punionica, nužne trafostanice i jačanje elektroenergetskog sustava nužnog za dovođenje električne energije na punionice i sl.”, navodi Vlada u dokumentu.
Još novca za obnovu
Kroz izmjene plana oporavka Vlada namjerava osigurati i dodatna sredstva za obnovu nakon potresa. Prema premijerovim najavama, riječ je o oko 1,2 milijarde eura.
Od ranije je poznato da bi se projekti obnove, koji su započeti sredstvima europskog Fonda solidarnosti, trebali nastaviti financirati kroz plan oporavka – primjerice, bolnice. Za tu je svrhu novac rezerviran i u originalnoj verziji NPOO-a. No, prema izračunu Vlade, potrebna će biti još golema ulaganja.
“(…) do ukupnog iznosa za izvođenje cjelovite obnove zgrada oštećenih u potresu i završetka svih ugovorenih projekata iz NPOO-a potrebno je najmanje 906 milijuna eura”, navodi Vlada. Od toga se sa 506 milijuna “osigurava završetak svih započetih projekata cjelovite obnove koji se kombinirano financiraju iz Fonda solidarnosti EU i NPOO-a”.
Projekt za kulturna dobra
Preostalih 400 milijuna je za projekte koji su bili ugovoreni kroz Fond solidarnosti, ali do isteka roka u lipnju ove godine nisu počeli s radovima. U Vladinom dokumentu ne precizira se o kojima je projektima riječ. No, primjerice, na obnovu još uvijek čekaju i Banski dvori, formalno sjedište Vlade na Markovom trgu koje je pritom i zaštićeno kulturno dobro.
Kad su, pak, posrijedi kulturna dobra, Vlada želi sa 3,3 milijuna eura financirati pilot-projekt kružne uporabe građevinskog otpada sa zgrada sa statusom kulturnog dobra. Ideja je da se materijal s kulturno-povijesnih objekata ponovno upotrijebi, umjesto da se odbaci, a ispitat će se i mogućnost trgovine putem digitalne platforme. Projekt bi se provodio na području dva grada ili općine, ali još nije odlučeno gdje, mada prioritet imaju lokalne jedinice pogođene potresom.
Tečaji za strane radnike
U sektoru graditeljstva, europska sredstva trebala bi biti uložena i u novi model obrazovanja odraslih i to za strane radnike iz tzv. trećih zemalja, dakle država koje nisu članice EU-a. Vlada je svjesna da je u Hrvatskoj sve više stranih radnika, a kao sektor s najvećim deficitom radne snage izdvaja graditeljstvo.
Stoga smatra da im je potrebno omogućiti istovremeno učenje hrvatskog strukovnog jezika, ali i stjecanje “potrebnih znanja i vještina s ciljem učinkovite zelene transformacije sektora”. U uvođenje tog novog modela obrazovanja uložit će 530 tisuća eura, s rokom provedbe do sredine 2026.
Ta 2026. općenito je ciljna godina kad je u pitanju plan oporavka i otpornosti. Sve dogovorene reforme i financirani projekti moraju biti dovršeni u naredne tri godine. Kad se zbroje i zajmovi, na raspolaganju će biti deset milijardi eura. Novca očito ima dovoljno. Ali vremena baš i ne.