HDZ-u je za izbore Slavonija ključna. A tamo, nakon oluje i afričke kuge, ključaju bijes i bunt
'Projekt Slavonija' nije dao nikakve rezultate, a reakcija na oluju i afričku kugu je razbjesnila Slavonce
U rujnu 2016., tjedan dana prije parlamentarnih izbora, na predizbornom skupu u Osijeku Andrej Plenković hvalio se tzv. Projektom Slavonija. „Imamo projekt Slavonija i znamo gdje trebamo stisnuti gas da bi Slavonija bila među najrazvijenijim regijama Europske unije“, poručivao je tadašnji kandidat HDZ-a za funkciju premijera, očito svjestan što slavonske županije znače za izborni uspjeh stranke koju je nedugo prije toga preuzeo.
Sedam godine kasnije malo se toga promijenilo. Slavonija je i dalje među najmanje razvijenim regijama u Hrvatskoj. Za izborni rezultat Plenkovićevog HDZ-a i dalje jednako bitna: ne samo sidro i tvrđava, nego – kao u slučaju 2020. – glavni jamac uvjerljive pobjede. Šesnaest osvojenih mandata u četvrtoj i petoj izbornoj jedinici lansirali su tada HDZ i Plenkovića do još četiri godine vlasti.
Crni labud u HDZ-ovoj tvrđavi
U slavonskim izbornim jedinicama, HDZ je uvijek jako dobro stajao – čak i kad su doživjeli težak poraz 2011. godine, uzeli su ukupno solidnih deset mandata. Na izborima 2015. i 2016. dobili su 14 zastupnika, a spomenute 2020. godine ostvarili rekordan rezultat. Slavonija je, ponovimo, HDZ-u uvijek bila sidro i tvrđava. Ali na samom ulasku u superizbornu 2024., situacija se više ne doima tako sjajno.
“Slavonija bi ovaj put mogla biti crni labud za HDZ”, sve se češće čuje u neslužbenim razgovorima s članovima vladajuće stranke sa slavonskog terena, otkud zadnjih dana stižu uznemirujuće prizori eutanaziranih svinja i vijesti o nezadovoljstvu i buntu lokalnih poljoprivrednika čija je obiteljska gospodarstva pogodila afrička svinjska kuga.
Jasna aluzija za EU izbore
“Crni labud” je, pritom, jasna i za HDZ nimalo povoljna aluzija – ne toliko na pojam koji je u ekonomsku i politološku teoriju prvi ubacio libanonski ekonomist Nassim Nicholas Taleb (a koji se odnosi na nepredviđen događaj koji radikalno mijenja stanje stvari), nego prije svega na posljednje europske izbore.
Izbore na kojima je upravo HDZ iznenađujuće ostvario daleko lošiji rezultat od očekivanog, što je stranački analitičar Robert Kopal pokušao objasniti efektom “crnog labuda”.
“Projekt” samo na papiru
Koliko je Slavonija HDZ-u politički bitna, lako je zaključiti već iz same činjenice da su zadnjih sedam godina uporno gurali tzv. Projekt Slavonija, kojim se Plenković hvalio još u prvoj kampanji, a koji je trebao – uz pomoć europskih i državnih milijardi – osigurati demografsku, socijalnu i gospodarsku revitalizaciju tog dijela zemlje.
No, osim glasnog PR-a, Projekt Slavonija ima, blago rečeno, skroman učinak: u slavonske županije doista su se slile europske milijarde – ali europski novac stizao je u istim iznosima i u druge dijelove zemlje koji uopće nisu imali takav razvikani “projekt”.
Kako se živi u Slavoniji
A ako uzmemo da se ne radi tek o vještom Vladinom PR-u, onda su rezultati Projekta Slavonija još manje dojmljivi. Dapače: serija Telegramovih reportaža prošle jeseni potvrdila je da nije došlo ni do kakvog grandioznog procvata tog dijela zemlje; da je, od impresivne brojke od 33 tisuće projekta, tek manji dio njih uspjelo preporoditi svoje sredine; da u Slavoniji ima pustih sela u kojima se kuće prodaju za nekoliko tisuća eura…
I popis stanovništva potvrdio je poražavajuće brojke: pet slavonskih županija u deset je godina izgubilo 136 tisuća stanovnika – toliko je manje ljudi živjelo na tom prostoru 2021. nego deset godina ranije. Na prostoru gdje je Vlada, dakle, provodila poseban projekt kojem je cilj i demografska revitalizacija. Za HDZ to zasigurno nisu dobre vijesti. A onda su se ovog ljeta stvari dodatno zakomplicirale.
Država “zaboravila” na oluju
Prvo je u srpnju političke probleme za HDZ stvorilo snažno olujno nevrijeme koje je, među ostalim, pogodilo i istočni dio zemlje. Nije, dakako, ključni problem bio u silovitoj oluji, već u reakciji države na nju: neka slavonska sela bila su tri dana bez struje, ponegdje i bez vode i plina, ljudi su bili prisiljeni bacati hranu, nisu mogli napojiti stoku… Vlada je reagirala i pružila pomoć, ali joj se zamjeralo da nije reagirala dovoljno brzo.
Da se radi o političkoj temi par excellence, pokazalo se i samom činjenicom da se rasprava o odgovoru HDZ-ove vlasti na kriznu situaciju preselila se i u Sabor. “Peti dan od olujnog nevremena imamo mjesta u kojima i dalje nema električne energije ni vode, gdje je ugrožen uzgoj domaćih životinja, pogotovo mljekarske farme koje su ionako teško održive i svakodnevno se gase. Mali proizvođači su prisiljeni prolijevati mlijeko jer ga na visokim temperaturama nemaju načina ohladiti (…)”, nabrajala je Martina Vlašić Iljkić, zastupnica SDP-a iz pete izborne jedinice.
Gradonačelnik Otoka, HDZ-ovac Josip Šarić zdušno je, dakako, branio HDZ, demantirajući “sve one koji u javnosti pokušavaju stvoriti katastrofičnu sliku” da u Slavoniji nije napravljeno ništa. “I vojska je reagirala na vrijeme i sve službe i Civilna zaštita i vatrogasci i komunalna poduzeća i svi ostali funkcioniraju onako kako treba”, uvjeravao je HDZ-ov zastupnik, također iz pete izborne jedinice.
Svinje i milijuni eura
No, bijes s terena zbog reakcije na oluju bio je tek povjetarac za ono što se valja na istoku Hrvatske oko epidemije afričke svinjske kuge. Reakcija države je, po svemu sudeći, bila troma i zakašnjela, a masovna eutanazija životinja (dosad je usmrćeno preko 17 tisuća svinja) dovela je cijeli niz gospodarstava do ruba propasti.
Uz to, Hrvatska izuzetno strogo primjenjuje mjere zabrane držanja svinja nakon usmrćivanja, svinjogojci se tim poslom ne smiju početi opet baviti najmanje narednih 12 mjeseci, što je mnogo duže nego u većini drugih zemalja. Na nezadovoljstvo direktno pogođenih stočara se, međutim, nadovezao pravi, masni politički problem.
Zbrinjavanjem usmrćenih životinja, kako se pokazalo, bavi se samo jedna firma u zemlji, Agroproteinka. Koja je u većinskom vlasništvu obitelji ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana. Koji je zaboravio u imovinsku karticu prijaviti da je na račun dividende iz te firme u posljednjih nekoliko godina dobio oko dva milijuna eura.
“Nema šanse”
Čini se, ukratko, da na području koje je od velike važnosti za HDZ, ako ta stranka kani nakon parlamentarnih izbora ostati na vlasti, posljednjih dana – ključa. Transparent na vinkovačkim jesenima “Eutanazirajmo HDZ” su možda postavili HDZ-ovi politički protivnici, ali imao ih je HDZ i ranije, pa nikad nije bilo ovakvih izraza nezadovoljstva.
“Ljudi su shvatili”, kazat će s brigom u glasu naš sugovornik iz vladajuće stranke. “Ljudi kuže”, kazat će, pak, s nadom u glasu naš sugovornik iz oporbe. Na pitanje o tome može li HDZ ponoviti 16 mandata u četvrtoj i petoj izbornoj jednici obojica odgovaraju sa: “Nema šanse”.
Obojica su iz Slavonije. U kojoj bi se aktualni gnjev i bijes mogli lako pretvoriti u prosvjedne glasove na izborima. A bez uvjerljive pobjede u Slavoniji, slaganje većine u Saboru i formiranje nove Vlade mogli bi za Plenkovića i HDZ postati jednadžba s previše nepoznanica.