Kako je HDZ uništio svinjogojce i zašto se premijer ponaša kao da je Slavoniju prekrižio uoči izbora

Kriza s afričkom svinjskom kugom pokazuje koliko je naglo korodirala efikasnost upravljanja epidemijom

FOTO: Borna Jaksic/PIXSELL

Nakon što se hrvatska veterina s tradicijom duljom od sto godina uspješno borila s različitim zarazama, 2023. godine više u izvršnoj vlasti nema kapacitirane i kvalificirane kapetane koji krizom mogu rukovoditi.

Dok ovo pišemo još nije potvrđena informacija da je afrička svinjska kuga došla i do sela Kupine u Brodsko-posavskoj županiji, kako navode neki izvori. Potvrdi li se proboj virusa u to malo selo s par stotina stanovnika, produljit će se ružni popis područja u zoni nadzora.

Već četiri mjeseca hara bolest Vukovarsko-srijemskom, odnedavno i Osječko-baranjskom županijom, a u sljedećih će mjesec dana Hrvatska zbog ultimatuma Europske komisije morati eutanazirati još 50.000 svinja u Slavoniji. Istodobno, u ministarstvu poljoprivrede govore da je sve po kontrolom.

Iz tog resora ponavljaju kako je riječ o malom postotku ukupnog stočarskog fonda, (dosadašnjih 27.000 zaraženih svinja je dva i pol posto ukupnog svinjskog fonda), ali riječ je zapravo o mizernim pokušajima da se relativizira šteta na malim slavonskim domaćinstvima. Minimalno 77,000 životinja koje će na kraju morati biti uklonjene nisu sitna brojka, još je veći broj domaćinstava koja su pogođena.

Krizom nema tko rukovoditi

Ponudila nam je ova kriza s afričkom svinjskom kugom još jedan zaključak i pokazala koliko je naglo korodirala efikasnost upravljanja epidemijom. Nakon što se hrvatska veterina s tradicijom duljom od sto godina uspješno borila s različitim zarazama, 2023. godine više u izvršnoj vlasti nema kapacitirane i kvalificirane kapetane koji krizom mogu rukovoditi.

Prije 12 godina klasična svinjska kuga u Borovu Selu riješena je u pet dana, zaustavljena je bruceloza u Sinju i okolici ptičja gripa u Križnici, Špičkovini, Antinu i Sopu Bukevskom prije šest godina sanirana je za dva dana, newcastleska bolest peradi na farmama u više mjesta riješena je u par dana, da ne spominjemo kako je prije 50 godina riješen slučaj slinavke i šape… Nije bilo akcijskih planova, brainstorminga i prepiske s Europskom komisijom. Niti su se Uprave pravile gluhe na uvide i savjete veterinarske inspekcije na terenu. Možda je ovaj virus prejak, a moguće je da su, kako sugeriraju upućeni, na ključnim mjestima u vrhu preslabi kadrovi.

Odbijali slušati prijedloge s terena

Lista šlampavosti, nedostatka komunikacije, nepreciznog popisa riješenih slučajeva, izostanak konkretnih objašnjenja je preduga. Na cijeli se niz nekonzistentnosti svakodnevno žale svinjogojci. Televizijske informativne minute pune su uzgajivača koji svjedoče o propustima, nedorečenostima i nesporazumima. Telegram je od početka krize prenosio glasove upućenih stručnjaka koji su upozoravali: „Tako se to ne radi”.

Eksperti su kritizirali nedodirljivu skupinu u Ministarstvu poljoprivrede koja je prvih nekoliko dana odbijala poslušati prijedloge iskusnih ljudi sa terena. Primjerice, kad se nije reagiralo u prvih pet dana, predlagalo se zatvaranje područja auto-ceste od Save jer se može dobro kontrolirati, kaže Telegramov sugovornik. No, bolest je ‘preskočila’ auto-cestu i brzo se proširila na sjever.

Tihi, nevidljivi župani i jedan problematičan

Iako ministrica Marija Vučković i njezini suradnici ponavljaju da je sve u redu, naredba iz Bruxellesa govori kakva je stvarna ocjena njihovog rada.

Svinjogojcima ne ide u prilog što se i šef HDZ-a Andrej Plenković ponaša kao da je Slavoniju prekrižio i da na tamošnje glasove na sljedećim izborima ozbiljno ne računa. Da računa, bio bi već u Županji, Babinoj Gredi i Andrijaševcima, gasio bi bijes i nezadovoljstvo, obećao kompenzacije, ušao u dvorišta u kojem su seljacima ubijali blago, najavio pomoć, sve kako bi pokazao razumijevanje prema ljudima koji su mu na prošlim izborima u samo dvije izborne jedinice dali 16 mandata.

Plenković je odlučio da to ovog puta neće raditi, mada je ta regija najprije devastirana iseljavanjem, samo u ovoj gadnoj godini izdržala par ozbiljnih udara: nevrijeme, požar u osječkoj tvornici, svinjsku kugu. Vremenske prilike i cijena pšenice sugeriraju da ni žetva neće biti najbolja.

Vatra u Slavoniji premijeru nije zanimljiva

Ivanu Anušiću, osječko-baranjskom županu, svojim nedolaskom u Osijek nakon velikog požara Plenković daje do znanja da mu se ne sviđa što solira. Ne sviđa mu se niti što mediji pišu kako mu je Anušić najjača unutarstranačka oporba. Ostali u toj regiji, očito po njegovom mišljenju, ne teže previše, pa se zbog njih niti ne trudi. Župani od Virovitice, Požege, do Slavonskog Broda nisu javno nešto ozbiljno progovorili mjesecima. Nigdje ih nema, nitko ih ništa ne pita.

Damir Dekanić, šef Vukovarsko-srijemske županije čije je područje najviše stradalo od mjera protiv afričke-svinjske kuge, slabo divani još od one prometne nesreće. Jakih mladih stranačkih debitanata koje bi, poput Marija Banožića, u ministarskoj šumi pronašao Tomislav Čuljak, za sada nema.

Kada je prije šest godina buknuo požar u Splitu, premijer je stihiju koja je žarila po rubovima najvećeg dalmatinskog grada najprije ignorirao, von oben izrekao da su požari ‘interesantni i atraktivni’, ali se na kraju spakirao u avion, sletio u Dalmaciju, i krenuo gasiti vatru. Kada se radi o ovoj koja tinja u Slavoniji, nije mu, čini se, ni atraktivna ni interesantna.