Teško da je za Europu bilo puno dramatičnijih dana od 9. svibnja 1945. godine do druge polovice ovog tjedna, kad 77 godina kasnije zgrožena gleda kako vojna supersila željna nove podjele geostrateških karata pokreće punu invaziju na drugu neovisnu zemlju. Bombardiranja, uplakana djeca, odlasci u rat, leševi, tenkovi… slike iz jednog drugog doba dolaze sad u HD i 4K rezoluciji.
Povratak u 2019. godinu, iako pandemija, čini se, ipak jenjava, danas se čini dalji nego u ožujku 2020., kad smo vjerovali kako su “naredna dva tjedna ključna” i kako nesreća ipak neće tako dugo trajati. Opasnosti koje mogu proizići iz ruske agresije na Ukrajinu – po cijelom kontinentu, a pogotovo na uvijek dobro nabijenom buretu baruta na Balkanu, čine da Covid-19 izgleda poput sitnije neugodnosti.
Narkomani, neonacisti i okupatori Kijeva
Kako će se stvari rasplesti, je li Putinova ukrajinska avantura početak kraja ili tek kraj početka i uvod u apokaliptičnu budućnost, pokazat će se u narednim tjednima, mjesecima, a vjerojatno i godinama. A to kakav će biti rasplet uvelike će odrediti i osobne sudbine dvoje najistaknutijih ljudi u ratu za Ukrajinu, predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog lidera Vladimira Putina.
Zelenskij možda već sutra neće biti među živima. I sam je toga svjestan i više puta je to ponovio u kontaktima s europskim liderima koji i dalje zdvajaju oko snage ekonomskih sankcija kojima udaraju na Putina i njegovu elitu. Sad je već prilično izvjesno da je jedan od glavnih ciljeva invazije promjena režima u Kijevu i dovođenje na vlast ekipe koja će biti pupčanom vrpcom (ako treba i oko vrata) vezana za Moskvu.
U vrijeme pisanja ovog teksta, Putin u još jednom nadrealnom javnom istupu poziva ukrajinsku vojsku da zbaci s vlasti, ide citat, “narkomane i neonaciste koji su okupirali Kijev”. (Napomena iz stvarnosti – glavni grad Ukrajine u ovom trenutku je u okruženju ruskih tenkova i vojske. Predsjednik Ukrajine Zelenskij je – Židov).
Treba li Putinu Zelenskij?
Zelenskom se, dakle, ne piše baš najbolje. Osim u slučaju da Putin ipak procijeni da su gubitci koje ima u ukrajinskoj avanturi malo veći od onih koje je očekivao i da mu u njegovoj zemlji nezadovoljstvo dosiže također ne baš očekivane granice – pa odigra još jednu neočekivanu kartu u ovoj sumanutoj partiji u kojoj se dnevni ulozi penju na tisuće života. Da mu zatreba baš – Volodimir Zelenskij.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Jer, Zelenskij danas je, vrlo vjerojatno, spreman na veće ustupke prema ruskim zahtjevima od Zelenskija u srijedu. Njegovi gradovi gore, stotine tisuća njegovih ljudi bježi prema zapadu. Putin bi sa Zelenskim mogao nametnuti mirovni sporazum koji bi i zadovoljio teritorijalne apetite Rusije na istoku (makar u formi ogromne autonomije za odmetnute pokrajine), te zahtjeve za neutralnošću i barem djelomičnim razoružavanjem te zemlje.
Putinu bi takav sporazum trebao da može proglasiti pobjedu. Zelenskij bi mu trebao da ga Zapad ne izopći zauvijek i potpuno. A Zelenskom bi takav sporazum trebao da zaustavi krvavi rat u svojoj zemlji (glava na ramenu je bonus, iako je ukrajinski lider već pokazao da mu to ni izbliza nije glavna motivacija).
Rečenice masovnog uništenja
Ako se stvari u Ukrajini završe instaliranjem rusofilnog režima (dugotrajna otvorena okupacija je nerealna i neodrživa), Putin i Rusija vjerojatno ostaju na ne baš sretnom mjestu u međunarodnoj zajednici. A u tom slučaju se otvara i mogućnost da se ruskom predsjedniku postupno otvori cijela serija gadnih problema kod kuće, koji bi ga mogli dovesti u situaciju da čuje ono otkucavanje sata koje upravo sad prijeti Zelenskom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što ga, vratimo se na najdramatičnije dane za Europu, ali i šire, čini posebno opasnim. Jer, realno, Putin je napao Ukrajinu, ali je zaprijetio svima.
“Tko god se pokuša miješati, a posebno tko zaprijeti našoj zemlji, našem narodu, treba znati da će odgovor Rusije biti trenutačan i da će vas dovesti do takvih posljedica koje nikada niste doživjeli u svojoj povijesti. Spremni smo na svaki razvoj događaja. Sve potrebne odluke u tom smislu su donesene”, kazao je ruski lider označujući početak invazije na Ukrajinu.
Ovakve rečenice masovnog uništenja svijet nije bio spreman čuti – nikad više. Sad, kad su izrečene, već čine tkivo stvarnosti u kojoj živimo. I pitanje je hoće li apokaliptična prijetnja koja frca iz njih nestati s odlaskom (kad god i kako god se on dogodio) čovjeka koji ih je izgovorio.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Može li ovaj čovjek preživjeti?
Osobne sudbine Putina i Zelenskog obojat će sudbinu Ukrajine, ali i mnogo šire od nje
Zelenskom se ne piše baš najbolje. Osim u slučaju da Putin ipak procijeni da su gubitci koje ima u ukrajinskoj avanturi malo veći od onih koje je očekivao i da mu u njegovoj zemlji nezadovoljstvo dosiže također ne baš očekivane granice - pa odigra još jednu neočekivanu kartu u ovoj sumanutoj partiji u kojoj se dnevni ulozi penju na tisuće života. Da mu zatreba baš - Volodimir Zelenskij
Teško da je za Europu bilo puno dramatičnijih dana od 9. svibnja 1945. godine do druge polovice ovog tjedna, kad 77 godina kasnije zgrožena gleda kako vojna supersila željna nove podjele geostrateških karata pokreće punu invaziju na drugu neovisnu zemlju. Bombardiranja, uplakana djeca, odlasci u rat, leševi, tenkovi… slike iz jednog drugog doba dolaze sad u HD i 4K rezoluciji.
Povratak u 2019. godinu, iako pandemija, čini se, ipak jenjava, danas se čini dalji nego u ožujku 2020., kad smo vjerovali kako su “naredna dva tjedna ključna” i kako nesreća ipak neće tako dugo trajati. Opasnosti koje mogu proizići iz ruske agresije na Ukrajinu – po cijelom kontinentu, a pogotovo na uvijek dobro nabijenom buretu baruta na Balkanu, čine da Covid-19 izgleda poput sitnije neugodnosti.
Narkomani, neonacisti i okupatori Kijeva
Kako će se stvari rasplesti, je li Putinova ukrajinska avantura početak kraja ili tek kraj početka i uvod u apokaliptičnu budućnost, pokazat će se u narednim tjednima, mjesecima, a vjerojatno i godinama. A to kakav će biti rasplet uvelike će odrediti i osobne sudbine dvoje najistaknutijih ljudi u ratu za Ukrajinu, predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog lidera Vladimira Putina.
Zelenskij možda već sutra neće biti među živima. I sam je toga svjestan i više puta je to ponovio u kontaktima s europskim liderima koji i dalje zdvajaju oko snage ekonomskih sankcija kojima udaraju na Putina i njegovu elitu. Sad je već prilično izvjesno da je jedan od glavnih ciljeva invazije promjena režima u Kijevu i dovođenje na vlast ekipe koja će biti pupčanom vrpcom (ako treba i oko vrata) vezana za Moskvu.
U vrijeme pisanja ovog teksta, Putin u još jednom nadrealnom javnom istupu poziva ukrajinsku vojsku da zbaci s vlasti, ide citat, “narkomane i neonaciste koji su okupirali Kijev”. (Napomena iz stvarnosti – glavni grad Ukrajine u ovom trenutku je u okruženju ruskih tenkova i vojske. Predsjednik Ukrajine Zelenskij je – Židov).
Treba li Putinu Zelenskij?
Zelenskom se, dakle, ne piše baš najbolje. Osim u slučaju da Putin ipak procijeni da su gubitci koje ima u ukrajinskoj avanturi malo veći od onih koje je očekivao i da mu u njegovoj zemlji nezadovoljstvo dosiže također ne baš očekivane granice – pa odigra još jednu neočekivanu kartu u ovoj sumanutoj partiji u kojoj se dnevni ulozi penju na tisuće života. Da mu zatreba baš – Volodimir Zelenskij.
Jer, Zelenskij danas je, vrlo vjerojatno, spreman na veće ustupke prema ruskim zahtjevima od Zelenskija u srijedu. Njegovi gradovi gore, stotine tisuća njegovih ljudi bježi prema zapadu. Putin bi sa Zelenskim mogao nametnuti mirovni sporazum koji bi i zadovoljio teritorijalne apetite Rusije na istoku (makar u formi ogromne autonomije za odmetnute pokrajine), te zahtjeve za neutralnošću i barem djelomičnim razoružavanjem te zemlje.
Putinu bi takav sporazum trebao da može proglasiti pobjedu. Zelenskij bi mu trebao da ga Zapad ne izopći zauvijek i potpuno. A Zelenskom bi takav sporazum trebao da zaustavi krvavi rat u svojoj zemlji (glava na ramenu je bonus, iako je ukrajinski lider već pokazao da mu to ni izbliza nije glavna motivacija).
Rečenice masovnog uništenja
Ako se stvari u Ukrajini završe instaliranjem rusofilnog režima (dugotrajna otvorena okupacija je nerealna i neodrživa), Putin i Rusija vjerojatno ostaju na ne baš sretnom mjestu u međunarodnoj zajednici. A u tom slučaju se otvara i mogućnost da se ruskom predsjedniku postupno otvori cijela serija gadnih problema kod kuće, koji bi ga mogli dovesti u situaciju da čuje ono otkucavanje sata koje upravo sad prijeti Zelenskom.
Što ga, vratimo se na najdramatičnije dane za Europu, ali i šire, čini posebno opasnim. Jer, realno, Putin je napao Ukrajinu, ali je zaprijetio svima.
“Tko god se pokuša miješati, a posebno tko zaprijeti našoj zemlji, našem narodu, treba znati da će odgovor Rusije biti trenutačan i da će vas dovesti do takvih posljedica koje nikada niste doživjeli u svojoj povijesti. Spremni smo na svaki razvoj događaja. Sve potrebne odluke u tom smislu su donesene”, kazao je ruski lider označujući početak invazije na Ukrajinu.
Ovakve rečenice masovnog uništenja svijet nije bio spreman čuti – nikad više. Sad, kad su izrečene, već čine tkivo stvarnosti u kojoj živimo. I pitanje je hoće li apokaliptična prijetnja koja frca iz njih nestati s odlaskom (kad god i kako god se on dogodio) čovjeka koji ih je izgovorio.