Zazvučalo je skoro poput jeke. “Ako vidimo da dolazi do itekako neopravdanog povećanja cijena tražit ćemo od Ministarstva gospodarstva da predloži neke mjere”, grmio je krajem prošlog tjedna premijer Andrej Plenković.
Od arsenala do Filipovića
Koliko ih je bilo i koliko su bili efikasni mehanizmi i mjere koje će Vlada “već sutra donijeti”, dovoljno govori činjenica da premijer i skoro punih pola godine kasnije bijesni zbog neopravdanog povećanja cijena. I prijeti mjerama. Doduše, na početku godine su ih već imali u arsenalu, a sad će, kako kaže Plenković, Vlada tražiti da im ih predloži Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Da, ono koje vodi Davor Filipović.
Ovdje stvar dakako postaje zabavna. Jer, teško je zaboraviti kako je Vlada, s Davorom Filipovićem kao udarnom iglom, pokušavala u međuvremenu zaustaviti poskupljenja koja su početkom godine tako brutalno pokvarila idilu prelaska na euro. Od masovnih inspekcija nije bilo prevelike koristi, jer se priča u javnosti pretvorila u sagu o kažnjavanju malih poduzetnika zbog nevelikih poskupljenja pri konverziji.
Web-stranica i ostale prijetnje
Pritom, cijela ta priča o dizanju cijena datumom prelaska na euro brzo se pokazala prilično besmislenom, jer su cijene rasle i prije 1. siječnja ove godine, a i daleko nakon njega. Razlog je, dakako, inflacija koja je lani u Hrvatskoj bila na razini godine 10,8 posto, a po posljednjim dostupnim podacima, u svibnju je u odnosu na isti mjesec prošle godine bila također visokih 7,9 posto. Hrana, piće i duhan, pak, i dalje rastu najviše od svega ostalog – 13,5 posto prošlog mjeseca.
No, tako žestoko najavljen ulazak u bitku s cijenama, jer Plenković i Filipović su grmjeli skoro cijeli siječanj, nije mogao završiti konstatacijom da je, jebi ga, inflacija globalni problem na koji nacionalna Vlada može tek minimalno utjecati. O ne, Filipovićevo ministarstvo je naručilo i platilo posebnu web-stranicu koja prati Kretanje cijena kod deset velikih trgovaca u Hrvatskoj.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ona je trebala zastrašiti trgovce kako ne bi previše dizali cijene, a građanima omogućiti da uspoređuju gdje im se najviše isplati kupiti glavicu kupusa, pola litre piva i WC papir. Oni koji se budu i dalje bavili “neopravdanim poskupljenjima”, suočavali su se s cijelom galerijom Filipovićevih prijetnji: cjelodnevnim inspekcijama, ukidanjem Vladinih subvencija na struju, višim porezima, zamrzavanjem cijena 300 proizvoda…
USKOK, lažiranje i slavljenički ton
Trgovci su se toliko prepali da ih je samo troje odlučilo slati cijene Ministarstvu, a građani su grafički iznimno atraktivno posloženu stranicu koja kombinira gotovo isključivo nizove slova i brojki, jednostavno – ignorirali. Ministar je, dakako, proglasio pobjedu nad poskupljenjima.
“Vidimo da je aplikacija Bijele liste poslužila svrsi”, trijumfalan je bio ton ministra Filipovića sredinom ožujka kad se pokazalo da je više praćenih proizvoda pojeftinilo nego poskupjelo. U priopćenju Ministarstva se otišli i korak dalje i stranicu predstavilo kao “dokazani kontrolni i korektivni mehanizam koji štiti građane od neopravdanog podizanja maloprodajnih cijena”. No, onda su cijene, nakon kraćeg zimskog predaha, opet jako jurnule prema gore, a priopćenja Ministarstva poprimala više tehnički, a manje slavljenički ton. Samu stranicu se, sad već neko vrijeme, više praktički ni ne spominje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U međuvremenu je Filipovićevo ministarstvo odradilo i spektakularan posao s popisivanjem cijena kod sedam preostalih trgovaca. Za taj posao su angažirali firmu s jednim zaposlenim, koji ima prosječnu plaću od 4745 kuna. Kojoj je lani propao posao za Hrvatsku narodnu banku zbog ozbiljne sumnje u lažiranje referenci. I koju zbog toga istražuje USKOK.
Korektni, razumni i ozbiljni
Sva ta zbrka s cijenama, stranicama, trgovinama, eurom, kunama, evo i USKOK-om, lako zbuni ljude. Pa možda treba imati i razumijevanja za stanovite razlike u aktualnom pristupu problemu. Ono što nije sporno je da sad vodeće političare više ne razljućuje “zaokruživanje cijena” pri konverziji u euro, nego previsoke marže trgovaca, koje, eto, u drugi plan bacaju sve silne napore Vlade za poboljšanjem životnog standarda građana.
“Nije dobro da Vlada čini sve povećavajući i plaće i s cijelim konceptom porezne reforme, a da se istodobno dižu cijene više nego što treba”, strogo je govorio prije nekoliko dana Plenković. Dok je u siječnju pozivao sve aktere u priči oko poskupljenja da “budu korektni, razumni i ozbiljni”, sad se stvar svela na mjere koje će tražiti da mu predloži Filipovićevo ministarstvo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dva prijedloga gospodina ministra
Samo desetak dana ranije, početkom ovog mjeseca, isti taj Filipović je u razgovoru za HRT, već iznio dva prijedloga, da ne kažemo mjere, za borbu protiv previsokih marža i neopravdanih poskupljenja. Prvi je da se “svi počnu društveno odgovorno ponašati”. A drugi da “hrvatski građani penaliziraju one poslove subjekte koji najviše dižu cijene”.
Zvuči kao da Banski dvori doista imaju ozbiljan i minuciozno dorađen plan. Opet.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ovo nije vic. Premijer opet najavljuje da će genijalni ministar Filipović spriječiti poskupljenja
Da, da, nije bilo dosta. Cirkus se, i nakon čuvene web-stranice o kretanju cijena, nastavlja
Žestoko najavljen ulazak u bitku s cijenama, jer Plenković i Filipović su grmjeli skoro cijeli siječanj, nije mogao završiti konstatacijom da je, jebi ga, inflacija globalni problem na koji nacionalna Vlada može tek minimalno utjecati. I tako je krenulo...
Zazvučalo je skoro poput jeke. “Ako vidimo da dolazi do itekako neopravdanog povećanja cijena tražit ćemo od Ministarstva gospodarstva da predloži neke mjere”, grmio je krajem prošlog tjedna premijer Andrej Plenković.
“To ne dolazi u obzir”, grmio je pak trećeg dana siječnja na neopravdana povećanja cijena Andrej Plenković, “i zato će Vlada već sutra donijeti mjere”. Pa podvukao: “Mi ćemo koristiti sve mehanizme za obranu protiv poskupljenja. Imamo puno mehanizama”.
Od arsenala do Filipovića
Koliko ih je bilo i koliko su bili efikasni mehanizmi i mjere koje će Vlada “već sutra donijeti”, dovoljno govori činjenica da premijer i skoro punih pola godine kasnije bijesni zbog neopravdanog povećanja cijena. I prijeti mjerama. Doduše, na početku godine su ih već imali u arsenalu, a sad će, kako kaže Plenković, Vlada tražiti da im ih predloži Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Da, ono koje vodi Davor Filipović.
Ovdje stvar dakako postaje zabavna. Jer, teško je zaboraviti kako je Vlada, s Davorom Filipovićem kao udarnom iglom, pokušavala u međuvremenu zaustaviti poskupljenja koja su početkom godine tako brutalno pokvarila idilu prelaska na euro. Od masovnih inspekcija nije bilo prevelike koristi, jer se priča u javnosti pretvorila u sagu o kažnjavanju malih poduzetnika zbog nevelikih poskupljenja pri konverziji.
Web-stranica i ostale prijetnje
Pritom, cijela ta priča o dizanju cijena datumom prelaska na euro brzo se pokazala prilično besmislenom, jer su cijene rasle i prije 1. siječnja ove godine, a i daleko nakon njega. Razlog je, dakako, inflacija koja je lani u Hrvatskoj bila na razini godine 10,8 posto, a po posljednjim dostupnim podacima, u svibnju je u odnosu na isti mjesec prošle godine bila također visokih 7,9 posto. Hrana, piće i duhan, pak, i dalje rastu najviše od svega ostalog – 13,5 posto prošlog mjeseca.
No, tako žestoko najavljen ulazak u bitku s cijenama, jer Plenković i Filipović su grmjeli skoro cijeli siječanj, nije mogao završiti konstatacijom da je, jebi ga, inflacija globalni problem na koji nacionalna Vlada može tek minimalno utjecati. O ne, Filipovićevo ministarstvo je naručilo i platilo posebnu web-stranicu koja prati Kretanje cijena kod deset velikih trgovaca u Hrvatskoj.
Ona je trebala zastrašiti trgovce kako ne bi previše dizali cijene, a građanima omogućiti da uspoređuju gdje im se najviše isplati kupiti glavicu kupusa, pola litre piva i WC papir. Oni koji se budu i dalje bavili “neopravdanim poskupljenjima”, suočavali su se s cijelom galerijom Filipovićevih prijetnji: cjelodnevnim inspekcijama, ukidanjem Vladinih subvencija na struju, višim porezima, zamrzavanjem cijena 300 proizvoda…
USKOK, lažiranje i slavljenički ton
Trgovci su se toliko prepali da ih je samo troje odlučilo slati cijene Ministarstvu, a građani su grafički iznimno atraktivno posloženu stranicu koja kombinira gotovo isključivo nizove slova i brojki, jednostavno – ignorirali. Ministar je, dakako, proglasio pobjedu nad poskupljenjima.
“Vidimo da je aplikacija Bijele liste poslužila svrsi”, trijumfalan je bio ton ministra Filipovića sredinom ožujka kad se pokazalo da je više praćenih proizvoda pojeftinilo nego poskupjelo. U priopćenju Ministarstva se otišli i korak dalje i stranicu predstavilo kao “dokazani kontrolni i korektivni mehanizam koji štiti građane od neopravdanog podizanja maloprodajnih cijena”. No, onda su cijene, nakon kraćeg zimskog predaha, opet jako jurnule prema gore, a priopćenja Ministarstva poprimala više tehnički, a manje slavljenički ton. Samu stranicu se, sad već neko vrijeme, više praktički ni ne spominje.
U međuvremenu je Filipovićevo ministarstvo odradilo i spektakularan posao s popisivanjem cijena kod sedam preostalih trgovaca. Za taj posao su angažirali firmu s jednim zaposlenim, koji ima prosječnu plaću od 4745 kuna. Kojoj je lani propao posao za Hrvatsku narodnu banku zbog ozbiljne sumnje u lažiranje referenci. I koju zbog toga istražuje USKOK.
Korektni, razumni i ozbiljni
Sva ta zbrka s cijenama, stranicama, trgovinama, eurom, kunama, evo i USKOK-om, lako zbuni ljude. Pa možda treba imati i razumijevanja za stanovite razlike u aktualnom pristupu problemu. Ono što nije sporno je da sad vodeće političare više ne razljućuje “zaokruživanje cijena” pri konverziji u euro, nego previsoke marže trgovaca, koje, eto, u drugi plan bacaju sve silne napore Vlade za poboljšanjem životnog standarda građana.
“Nije dobro da Vlada čini sve povećavajući i plaće i s cijelim konceptom porezne reforme, a da se istodobno dižu cijene više nego što treba”, strogo je govorio prije nekoliko dana Plenković. Dok je u siječnju pozivao sve aktere u priči oko poskupljenja da “budu korektni, razumni i ozbiljni”, sad se stvar svela na mjere koje će tražiti da mu predloži Filipovićevo ministarstvo.
Dva prijedloga gospodina ministra
Samo desetak dana ranije, početkom ovog mjeseca, isti taj Filipović je u razgovoru za HRT, već iznio dva prijedloga, da ne kažemo mjere, za borbu protiv previsokih marža i neopravdanih poskupljenja. Prvi je da se “svi počnu društveno odgovorno ponašati”. A drugi da “hrvatski građani penaliziraju one poslove subjekte koji najviše dižu cijene”.
Zvuči kao da Banski dvori doista imaju ozbiljan i minuciozno dorađen plan. Opet.