Borba za Palaču Matice hrvatske na Strossmayerovom trgu u Zagrebu

Otkrivamo pozadinu slučaja koji do danas nije izašao u javnost

FOTO: Vjekoslav Skledar/Telegram

Matica hrvatska uskoro bi mogla ostati bez svog centralnog objekta, Palače matice, koja se nalazi u strogom središtu Zagreba, na Strossmayerovu trgu. Naime, polovicom siječnja ove godine Općinski građanski sud u Zagrebu donio je rješenje kojim se nalaže upisivanje Palače Matice hrvatske u društveno vlasništvo. Ova odluka temelji se na Rješenju Sekretarijata za financije Narodnog odbora Općine Donji Grad u Zagrebu iz davne 1959. i Zakonu o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta. Kako je proces sređivanja zemljišnih knjiga trenutno u tijeku, bilo je pitanje vremena kad će neriješeni status ove zgrade doći na dnevni red.

Predstavnici Matice u propisanom su roku podnijeli prigovor na ovo rješenje, koji se trenutno nalazi na Županijskom sudu, nakon čijeg eventualnog odbijanja imaju i pravo na žalbu višem sudu. Iako u ovom sporu još nije donesena pravomoćna presuda, Sud je već nakon prvostupanjskog rješenja iskoristio pravo da nekretninu upiše u društveno vlasništvo.

Izgrađena bez države

Aktualni glavni tajnik Zorislav Lukić
Aktualni glavni tajnik Zorislav Lukić PIXSELL

Prema mišljenju Zorislava Lukića, glavnog tajnika Matice, cijela situacija je poprilično paradoksalna i nerazumljiva. “Kao temelj ovog postupka koristi se nikad provedena odluka iz ’59. godine, za koju ne postoji podatak o pravomoćnosti i koju je donijelo tijelo danas nepostojeće države s kojom je Republika Hrvatska 1991. raskinula sve državno-pravne veze”, kaže. Zakon o nacionalizaciji, nastavlja, također više ne postoji. “Ne postoji ni predlagatelj postupka nacionalizacije naše Palače. Kategorija društvenog vlasništva u koju je sada naša Palača upisana također je nepostojeća. Radi se o neopisivom apsurdu”, komentira glavni tajnik.

Palača ima izuzetnu povijesnu važnost za ovu nacionalnu kulturnu ustanovu. Čitava djelatnost središnjice usko je vezana za tu zgradu, a u njoj je, uz niz drugih knjiga, nastala i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Od njenog osnutka pa sve do kraja 19. stoljeća kad je ovaj objekt sagrađen, Matica hrvatska je mijenjala lokaciju svog sjedišta sedam puta. Palaču je projektirao zagrebački arhitekt Ferdo Kondrat, a smještena je na istočnom dijelu Strossmayerova trga. Za njenu izgradnju najzaslužnijim se pokazao prvi hrvatski sveučilišni knjižničar Ivan Kostrenčić, Matičin tajnik i blagajnik, idejni pokretač i organizator tog velikog projekta.

Izgradnju zgrade osigurao je tajnik Ivan Kostrenčić
Izgradnju zgrade osigurao je tajnik Ivan Kostrenčić

Izgrađena je na darovanom gradskom zemljištu, a financirana je novcem što ga je Matičina uprava stekla u prvih deset godina rada zahvaljujući članskim prinosima i vrlo plodnoj nakladničkoj produkciji. Sagrađena je u potpunosti bez državne potpore, a cijelo je vrijeme u vlasništvu Matice hrvatske. Nakon sloma Hrvatskog proljeća i zabrane rada ove ustanove 1972., u prostorima palače sve do 1990. djelovao je Nakladni zavod Matice hrvatske.

Neobični kolegijalni odnosi

Lukić tvrdi kako je ovaj sudski proces pokrenut na inicijativu jednog bivšeg zaposlenika Matice.

“Riječ je o našem nekadašnjem poslovnom tajniku Augustu Turini koji je dobio otkaz 2012., i od tada čini sve što je u njegovoj moći kako bi nanio štetu ovoj ustanovi”, izjavio nam je. Lukić i pritom dodao kako je njihov bivši kolega prije nekoliko tjedana pokrenuo i kazneni postupak protiv cjelokupnog vodstva Matice, s tvrdnjom kako nisu legalno postavljeni. “Tvrdi kako smo uzurpirali ovu zgradu i ime ustanove. To je naravno potpuna besmislica. Ljudi koji su vodili Maticu sve do ’72., kad su privedeni i poslani u zatvore, ponovno su se okupili ’89. u punom sastavu i naredne godine obnovili ovu organizaciju”, objašnjava. Sve je to, tvrdi glavni tajnik, dokumentirano i pohranjeno u mjerodavnim ministarstvima. “Doista ne vidim na kojim argumentima naš bivši zaposlenik temelji svoje optužbe”, kaže.

Izvlaštenje je, tvrde u Matici, pokrenuo bivši zaposlenik August Turina, praunuk Stjepana Radića koji redovite podiže kaznene prijave protiv vodstva

Obračun dr. Augusta Turine s Maticom počeo je još dok je on radio za njih. Podsjećamo, Turina je 2012. Glavnom i Nadzornom odboru uputio vrlo detaljan spis na 18 stranica u kojem je upozorio na financijske malverzacije u ovoj ustanovi. Kao posljedica takvog poteza uručen mu je trenutni otkaz, a poslovanje Matice je zbog tog spisa postalo predmet istrage financijske policije. Između ostalog, Turina je u tom spisu optužio Maticu da je od 2005. do 2010. sklapala fiktivne studentske ugovore vrijedne 2 i pol milijuna kuna, a zahtijevao je i pokretanje izvanrednog postupka ocjene zakonitosti rada i odgovornosti Zorislava Lukića. Potonji je tad izjavio kako je Turina ubačen u Maticu da rasturi njezino vodstvo, a tadašnji predsjednik Matice Igor Zidić navode o nezakonitom poslovanju nazvao je prljavom klevetom. Iz toga proizlazi, smatra vodstvo ove institucije, da je upisivanje Palače matice u društveno vlasništvo tek posljednja u nizu akcija koje je inicirao njihov bivši zaposlenik.

Nestala je aktivna plomba

Dr. August Turina potvrdio nam je kako je protiv udruge Matice hrvatske početkom ove godine podignuo kaznenu prijavu zbog protupravnog raspolaganja nekretninom u Gradu Zagrebu. “Proces nacionalizacije 1959. godine okončan je za sve zgrade navedene u rješenju osim za Palaču Matice hrvatske, a postavlja se pitanje zašto tada nije”, kaže. DORH je 2012. godine, dodaje, reaktivirao upis društvenog vlasništva, s obzirom na to da je iz nepoznatih razloga iz zemljišno-knjižnih evidencija nestala aktivna plomba iz ’59. godine koja tu zgradu pretvara u društveno vlasništvo. “Taj redoslijed ključan je kod zemljišno-knjižnih upisa, svidjelo se to danas nekome ili ne. Očito je da se radi o redovnom zakonskom procesu rješavanja aktivnih plombi kojeg je trebalo riješiti još tada. Zbog toga u kaznenoj prijavi stoji da Palača Matice pravno od 1959. godine nije vlasništvo sadašnje udruge Matica hrvatska, već isključivo društveno vlasništvo. Kako taj tip vlasništva više ne postoji, ista zgrada je isključivo vlasništvo Republike Hrvatske”, objašnjava dr. Turina.

Pritom tvrdi da postoji osnovana sumnja da sadašnja udruga Matica hrvatska uopće nije pravni slijednik Matice hrvatske koju je 1970-tih godina ukinula jugoslavenska vladavina pa zbog toga ta udruga nema, niti je ikada imala pravo koristiti Palaču, niti je bila njen vlasnik.

Nekadašnji predsjednik Igor Zidić
Nekadašnji predsjednik Igor Zidić PIXSELL/PIXSELL

“S obzirom na sumnje u ove nepravilnosti podnio sam navedenu kaznenu prijavu protiv te udruge, a iz razloga koje napominjem u prijavi, netočno je da je ista podnesena isključivo protiv njena vodstva ili njihovih pozicija. Gospodin Zorislav Lukić očito svjesno pokušava izokrenuti činjenice kako bi prikrio neku sasvim drugu istinu, a koja bi mogla upućivati na to da su on i vodstvo udruge zapravo cijelo vrijeme bili svjesni i znali da zgrada nije isključivo vlasništvo udruge, ali su s njom raspolagali kao da udruga jest vlasnik. U tome su uspjeli obmanuti i mene tijekom mog mandata u toj udruzi od 2011. do 2012. Zapravo je interesantnije kako su godinama uspijevali obmanuti samu državu i tko im je u tome pomagao”, izjavio je dr. Turina za Telegram.

U međuvremenu, kako bi pokušali riješiti vlasnički problem, Matičari su početkom srpnja Županijskom državnom odvjetništvu uputili zahtjev za mirnim rješenjem spora. Rok za odluku je tri mjeseca, što znači da bi se već za nekoliko tjedana mogla znati njihova odluka. U slučaju negativnog odgovora, još uvijek im preostaje mogućnost podnošenja sudske tužbe protiv Republike Hrvatske.

“S obzirom na sve što se događa u posljednje vrijeme, nažalost ne možemo isključiti mogućnost podnošenja tužbe i na to se već sad pripremamo. Najgori mogući scenarij je višegodišnji sudski postupak koji će potvrditi ovo rješenje o uvođenju Palače u društveno dobro”, konstatira Luić. “No mi smo se kroz povijest naučili nositi sa zaista velikim nevoljama, tako da ćemo i s ovim nekako izaći na kraj. Vjerujemo da postoji dovoljan broj prijatelja naše ustanove i politički utjecajnih ljudi koji će pomoći da se ne ponovi još jedno izbacivanje iz naše Palače. Treba imati na umu da smo mi članica Eurospke unije i siguran sam da ovakav nakazni sudski postupak ne može proći niti jednu provjeru nekog mjerodavnog europskog suda, a time ćemo se svakako poslužiti ako krenemo u sudski proces”, kaže Lukić.

Šest mjeseci bez odgovora

Matičari su u svojoj arhivi pronašli dokument u kojem stoji da je Sekretarijat za financije Narodnog odbora Općine Donji Grad, koji je ’59. donio rješenje o nacionalizaciji, godinu dana kasnije donio još jednu vrlo važnu odluku koja se ticala sudbine Palače. Riječ je o elaboratu koji je poslan spomenutom odboru, u kojem su objašnjene potrebe Matice za nesmetani rad, i na kojem je rukom napisana odluka koju je odobrio Čedo Grbić, jedan od tadašnjih istaknutih članova Komunističke partije. U toj odluci stoji kako je Republička komisija za nacionalizaciju odlučila da Palaču Matice hrvatske ne treba obuhvaćati procesom nacionalizacije.

“Mi nažalost ne možemo dokazati izuzeće iz tog procesa, koje je doneseno odlukom iz 1960., zato što je veći dio te dokumentacije nestao nakon Hrvatskog proljeća kad je Matica prestala s djelovanjem iz dobro poznatih razloga. Mi smo prošli sve arhive u potrazi za tim dokumentima, i iako imamo čak i urudžbene brojeve i datume donošenja, njih nema nigdje. Ovo što danas imamo na raspolaganju sud iz nepoznatih razloga ne uzima u obzir, već donosi rješenja kao da ta odluka nikad nije postojala”, dodaje Lukić.

Predsjednik Matice Stjepan Damjanović
Predsjednik Matice Stjepan Damjanović PIXSELL/PIXSELL

Iako u Matici projiciraju vrlo pozitivan stav prema ovom procesu i pokušavaju ga maksimalno banalizirati, ne mogu poreći da im je on već sad nanio određenu štetu. S obzirom da Palača ima status zaštićenog kulturnog dobra, Matica se nedavno odlučila prijaviti na natječaj za odobrenje sredstava za nužnu obnovu pročelja zgrade. Kako se u natječaju nalazila odredba vezana za status vlasništva, a u zemljišnjim knjigama stoji kako je to u slučaju Palače društvo, potrebna financijska sredstva im nisu mogla biti odobrena.

Lukić je uvjeren u snažnu potporu javnosti i kompletnog članstva Matice, no razočaran je izostankom reakcije vladajuće stranke.

“Nerazumljivo nam je da su se predsjednici Vlade i Sabora, gospoda Milanović i Leko, u potpunosti oglušili na naše pisane molbe da nas prime na razgovor o ovom pitanju. Te upite smo poslali prije gotovo šest mjeseci, i do danas nismo dobili nikakvu povratnu informaciju”, konstatirao je na kraju razgovora aktualni glavni tajnik Matice.


Tekst je izvorno objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 12.-13. rujna 2015. godine.