'Čarobni krajolici' u Galeriji Artmark donose izložbu pejzažnih remek-djela iz zbirke NMMU-a

Izložba će biti otvorena od 24. siječnja do 25. veljače, a kustosi muzeja u egzilu najavljuju i daljnje suradnje s Galerijom Artmark

Ivan Rabuzin, Bijeli cvijet 1962.
FOTO: Goran Vranić

Egzil Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz palače Vranyczany-Dobrinović izrodio je hvalevrijednu suradnju s rumunjskom aukcijskom kućom Artmark.

Nakon što je lani ostvaren zajednički projekt “Ljetni preludij” kojim su predstavljena remek-djela u kronološkom pregledu od Vlahe Bukovca i Miroslava Kraljevića do Vojina Bakića i Ivana Kožarića, danas se otvara izložba “Čarobni krajolici” koju posjetitelji mogu pogledati u Artmarkovoj galeriji u Kući Amruš.

Ljubo Babić, Kastiljanski pejzaž ,1921. Goran Vranić

“Čarobnim krajolicima” NMMU predstavlja u galeriji na Strossmayerovom trgu mali dio svoje zbirke, a izložba će biti otvorena do 25. veljače.

Od Hötzendorfa do Dogana

Kroz 26 slika, “Čarobni krajolici” donose razvoj pejzaža s dušom od kontemplativne romantičarske panorame pa do fantastičnih impresija suvremenog doba, govore Lada Bošnjak Velagić i Željko Marciuš koji zajednički kustoski potpisuju ovaj gostujući projekt NMMU-a.

Vladimir Varlaj, Voćnjak na selu, 1924. Goran Vranić

“Naši umjetnici – od Hötzendorfa, Medovića i Vidovića pa sve do Kesera i Dogana pejzaž slikaju kao metaforu života”, tvrde kustosi i vuku paralelu s interpretacijom iz “Knjige nemira” Fernanda Pessoe: “Ako ih zamišljam stvaram ih; ako ih stvorim oni postoje; ako postoje, vidim ih. Život je ono što od njega činimo. Putovanja su putnici. Ono što vidimo nije ono što vidimo, već ono što jesmo”.

Izložena likovna ostvarenja nastala su u vremenskom rasponu od 1856. do 1980., odnosno od Huga Conrada von Hötzendorfa do Borisa Dogana.

Velika slikarska imena

Na izložbi će se moći vidjeti pejzaži koje su naslikali Oton Iveković, Hugo Conrad von Hötzendorf, Ferdo Kovačević, Mato Celestin Medović, Gabriel Jurkić, Ignjat Job, Vladimir Becić, Emanuel Vidović, Karlo Mijić, Jerolim Miše, Oton Postružnik, Sava Šumanović, Vladimir Varlaj, Petar Dobrović, Ljubo Babić, Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Zlatko Prica, Frano Šimunović, Oton Gliha, Boris Dogan, Zlatko Keser, Slavko Kopač, Ivan Rabuzin i Oskar Herman.

Hugo Conrad von Hötzendorf, Stari grad na Dravi, 1856. Goran Vranić

S obzirom na to da zbirka Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti trenutno broji više od 12 tisuća eksponata, moguće ju je interpretirati kroz bezbroj zanimljivih tema i inspirativnih fenomena, stoga planova za daljnje projekte ne manjka.

“Sljedeće izložbe bit će vjerojatno posvećene temama akta ili pak gradske vedute, a dinamikom će biti usklađene s ostalim programima kako Artmarka tako i Muzeja”, zaključuju naši sugovornici.