Izvještaj s prilično iščekivanog događaja, polemične izložbe o prijepornoj ’45. godini

Telegramov kolumnisti izvještava o isšekivanom događaju

ZADNJA IZMJENA: ožu 16, 2016
Foto: Borko Vukosav/Telegram

Ironija sudbine, zahvaljujući kojoj je izložbu o 1945. u Hrvatskom povijesnom muzeju, izvorno iniciranu u povodu 70. obljetnice oslobođenja Zagreba, otvorio čovjek koji smatra da grad tada nije oslobođen, gotovo da više govori o tematiziranoj godini i aktualnom stanju hrvatskog društva, nego sama izložba.

To naravno ne znači da u nju nije uložen golemi organizacijski i profesionalni trud, koji će na kraju posjetitelji prepoznati. Nema naravno nikakve sumnje da bi ova izložba izazvala brojne prijepore u široj i stručnoj javnosti, neovisno o sadržaju i vremenu postavljanja, već zbog same činjenice da problematizira prijelomnu 1945. godinu.

No, imajući u vidu društveni kontekst, unutar kojeg svjedočimo sve snažnijim nastojanjima da se antifašistička borba i socijalistička vlast svedu na razinu ustaške države, pri čemu se nerijetko negira temeljni zločinački karakter NDH, pa i stvarnost jasenovačkog logora, jasno je kako će se izložba nužno naći pod povećalom svake vrste.

Hajduk u El Shattu 1945.
Hajduk u El Shattu 1945. Borko Vukosav/Telegram

Ozbiljna ambicija

Posebno zbog činjenice da je riječ o prvoj izložbi u mandatu nove ravnateljice Mateje Brstilo Rešetar, koju je umjesto dotadašnje v. d. ravnateljice Nataše Mataušić i protivno odluci bivšeg ministra Šipuša, na to mjesto imenovao Zlatko Hasanbegović. Što je bila njegova prva kadrovska odluka.

Krenemo li od suhih činjenica uočit ćemo ozbiljnu ambiciju autorica izložbe i samog muzeja, ali i svojevrsnu hrabrost da izložbu ovog naslova postave u Hrvatskom povijesnom muzeju. Kako same autorice (Matea Brstilo Rešetar, Ana Filep, Nataša Mataušić i Snježana Pavičić) naglašavaju, izložba “45.” kompleksna je muzeološka prezentacija 1945. godine koja je u mnogim aspektima političkog i društvenog života bila razdjelnica hrvatske povijesti.

Informacije koje ova izložba nudi potpune su i nisu tendenciozne. Malo tko će iz muzeja izaći neinformiran

Godina 1945. još je uvijek godina političkih prijepora, raznih interpretacija i ocjena te predstavlja izazov na koji Hrvatski povijesni muzej, nastavljajući niz povijesnih izložbi, nastoji odgovoriti činjenično i utemeljeno na recentnim historiografskim djelima, a s pomoću izvornih muzejskih predmeta i arhivskog gradiva. Izložba će prezentirati ključne povijesne, političke i kulturno-društvene događaje iz 1945. godine kroz četiri tematske cjeline: Prema kraju rata, Kraj rata i poraće, Svakodnevnica, Kultura i znanost.

Unutar četiri glavne tematske cjeline prezentirat će se, među ostalim, zadnji dani i zločini NDH, završne vojne operacije, Bleiburg i Križni put, manifestacije političkog karaktera, obnova i izgradnja, izbori za ustavotvornu skupštinu, promjena vlasničkih odnosa, agrarna i novčana reforma, folksdojčeri, “U ime naroda” – represija i zločini komunističkog režima, odnosi Crkve i države, svakodnevnica, moda, sport, likovna umjetnost, karikatura i strip, kazalište, film, glazba, književnost, sveučilište.

Prvi dojam koji posjetitelj stekne ulazeći u izložbeni prostor jest činjenica golemog uloženog truda i to da se ovako široko tematski zamišljen okvir minuciozno ispoštovao. Takav okvir je omogućio istodobnu fokusiranost na posljednje mjesece NDH i na prve poteze nove vlasti, čime je izbjegnuta jednostranost viđena na izložbi slične tematike, postavljenoj u Istorijskom muzeju Srbije 2014., pod naslovom “U ime naroda! Politička represija u Srbiji 1944.-53.”.

Izložena časnička knjižica kapetana vojnog broda
Izložena časnička knjižica kapetana vojnog broda Borko Vukosav/Telegram

Nema novca za katalog

Odgovor na pitanje što se tom širinom dobilo, ne može biti ni jednostavan, ni jednoznačan. S jedne strane vrijedi pozdraviti nastojanje da se prikazom svakodnevnog života posljednjih mjeseci rata i tijekom prvih mjeseci po oslobođenju zemlje odmakne od isključive fiksiranosti na pitanja zadnjih dana rata i poslijeratnih obračuna. To naravno ne znači da je ta tema izbjegnuta.

Štoviše, ona je iscrpno i činjenično prikazana. Jednako kao i stvarnost fašističke okupacije i kolaboracionističkog režima. Što se tiče samih informacija o ovoj prijelomnoj godini koje izložba nudi posjetiteljima, one su potpune i nisu tendenciozne.

Drugim riječima, malo tko će izložbu napustiti kao zaveden ili neinformiran čovjek. Druga vrlina izložbe odnosi se na njenu vizualnu atraktivnost, koja se nameće već prilikom ulaska u cjelinu naslovljenu “Prema kraju rata”.

Izložba u Matoševoj 9 u Zagrebu otvorena je ovaj četvrtak i trajat će sve do sredine kolovoza 2016.
Izložba u Matoševoj 9 u Zagrebu otvorena je ovaj četvrtak i trajat će sve do sredine kolovoza 2016. Borko Vukosav/Telegram

No upravo u toj cjelini krije se jedan od njenih problema. Naime, svi eksponati u ovoj sobi postavljeni su na način da dva paralelna zida prostorije komuniciraju tako da je na jednoj strani predstavljena stvarnost i simbolika ustaške države, dok se na drugom zidu smjestila simbolika partizanske Hrvatske s izvještajima o njenoj konačnoj pobjedi. Iako ovakva prezentacija ima logiku utemeljenu u događajima i istinskoj suprotstavljenosti ovih dvaju političkih projekata, ona neizravno sugerira postavljanje znaka jednakosti između kolaboracionističkog režima i antifašističkog pokreta.

Moguće je da ovakav efekt ne bi bio moguć da ne živimo u društvu u kojem brojni, prilično utjecajni krugovi, sugeriraju upravo takvo viđenje prošlosti, no uvažavajući hrvatsku realnost teško ga je izbjeći. Jedna od autorica izložbe, Nataša Mataušić, takav paralelizam objasnila je paralelnim odvijanjem procesa, čime se izravno suprotstavila ovakvom prvom dojmu.Što nas dovodi do drugog problema izložbe, a taj je nedostatak kataloga. S obzirom na to da katalog u pravilu otklanja bilo kakve dvojbe ovog tipa, njegov izostanak, koji je uzrokovan nedostatkom novca, otvara prostor za razna tumačenja. Stoga je prava i teško popravljiva šteta da će se katalog, s uvodnim tekstom uvaženog povjesničara Nevena Budaka, pojaviti tek naknadno.

Eksponati na izložbi
Eksponati na izložbi Borko Vukosav/Telegram

Zašto nema Zadra?

U konačnici, treći i ne manje važanproblem, odnosi se na njenu fokusiranost na Zagreb i kontinentalnu Hrvatsku. Što je najbolje uočljivo u činjenici da je problematizirana kolektivna stigmatizacija njemačke manjine i njen prisilni masovni odlazak, dok pitanje Talijana gotovo uopće nije dotaknuto.

Ovaj problem posebno upada u oči imamo li u vidu činjenicu da je potpuno izostala problematizacija situacije u Zadru, koji je 1945. gotovo u potpunosti promijenio demografsku sliku. Promatrajući na kraju izložbu o 1945. u cjelini, treba reći kako je dobro što je postavljena i kako ju sigurno vrijedi posjetiti, no s druge strane, zahvaljujući navedenim manjkavostima i osjetljivosti društvenog i političkog trenutka u kojem je otvorena, izvjesno je kako će izazvati brojne prijepore.


Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 12. ožujka 2016.

Dragan Markovina
Povjesničar i publicist
186 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program