Kako su na Piccasovim djelima pronađene podslike koje je genije prikrio

Stručnjaci su dugo naslućivali da Picassova djela iz Plavog razdoblja sadrže više nego što se na prvi pogled čini

Pablo Picasso (1881-1973), peintre, sculpteur espagnol, dans son atelier ‡ Vallauris (Alpes-Maritimes).     LIP-1069-041 (Photo by © Lipnitzki / Roger-Viollet / Roger-Viollet via AFP)
FOTO: Roger-Viollet via AFP

Tijekom posljednja dva desetljeća stručnjaci su otkrili skrivene podslike u više djela iz Plavog razdoblja Pabla Picassa. Na prijelazu tisućljeća otkriveno je žensko lice ispod slike Stari gitarist, nastale u razdoblju od 1903. do 1904. godine. U novije vrijeme, konzervacija slika otkrila je oslikane elemente na slikama Plava soba, nastale 1901. godine, Prosjakinji koja čuči iz 1902. godine i Juhi iz 1903. godine.

Nova izložba kolekcije Phillips, u Washingtonu, ističe te posljednje tri slike kao dio šireg istraživanja Picassovog Plavog razdoblja, koje je trajalo od 1901. do 1904. i dobilo ime po hladnim bojama koje je umjetnik u to vrijeme koristio. Izložba Picasso, slikanje Plavog razdoblja nudi uvid u izvore inspiracije kubističkog umjetnika, evoluciju njegove tehnike i njegove skrivene kompozicije. Na izloži je više od 90 slika, skulptura i crteža Pabla Picassa i njegovih suvremenika.

‘Želimo da ljudi vide Picassa u novome svjetlu’

“Želimo da ljudi vide Picassa u novome svjetlu na samom početku njegove međunarodne karijere”, kazala je za Artnet kustosica Susan Behrends Frank. “Želimo da ljudi vide koliko je bogata slikareva rana karijera, a konzervacijska znanost korištena na ovoj izložbi pruža novi način razmišljanja o kreativnom procesu umjetnika o kojem se činilo da znamo sve.”

Stručnjaci su dugo naslućivali da Picassova djela iz Plavog razdoblja sadrže više nego što se na prvi pogled čini. Pod pravim osvjetljenjem, u gornjem desnom kutu slike Stari gitarist vidljivo je sablasno lice žene. Infracrveno skeniranje slike Plava soba otkriva portret nepoznatog čovjeka. Platno je zakrenuto 90 stupnjeva u smjeru kazaljke na satu. To platno kupila je Phillipsova zbirka 1927.godine.

Poboljšane tehnologije omogućavaju stručnjacima da otkriju sve više detalja Picassovih slika. “Slike se skeniraju po nekoliko puta i svako novo skeniranje donosi dodatne informacije o elementarnim materijalima i jasnoći detalja na portretu čovjeka ispod površinske slike Plava soba”, objašnjava Behrends Frank za Artnet.

Plava boja izražavanje boli i pustoši

WSJ piše da je Picasso ušao u Plavo razdoblje nakon što je tinejdžerske godine proveo slikajući prizore života po pariškim kafićima. Brojna platna iz razdoblja prije plave faze izložena su uz radove Picassovih starijih suvremenika, Henrija de Tolouse-Lautreca i Edgara Degasa.

Rentgenska radiografija Prosjakinje koja čuči, zarotirane za 90 stupnjeva u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, prikazuje krajolik labirinta Horta u Barceloni. Rentgenski snimak slike Juha otkriva u donjem desnom kutu platna gdje su podslojevi boje ostrugani s platna. Artsy piše da je tada devetnaestogodišnji umjetnik počeo koristiti plavu boju kako bi prenio “bol i pustoš” nakon samoubojstva prijatelja, španjolskog pjesnika Carlesa Casagemasa, i izrazio siromaštvo, potištenost, kreativne tjeskobe i tugu zbog gubitka.

Fokus energije na stvaranje

Tijekom Plavog razdoblja Picasso je fokusirao svu svoju energiju na stvaranje, s malo sredstava, da bi uštedio novac, ponekad je slikao preko starog platna, bilježi The Washington Post.

Plava sobą naslikana je povrh portreta nepoznatog čovjeka. Juha je izvorno predstavljala keramičku zdjelu i ženu leđima okrenutu promatraču. Prosjakinja prikriva malo hrane koju drži u rukama i krajolik, možda privatni park u Barceloni. Axios piše kako još uvijek možemo puno naučiti od nekih svjetskih najproučavanijih slika.