Je li hibridni rad budućnost? Djelatnici ove domaće kompanije su složni: 'Klasičnom modelu rada je odzvonilo'

Razgovarali smo s njihovim zaposlenicima iz cijele Hrvatske koji prema novom modelu rade već dvije godine

FOTO: TMG Creative

“U početku pandemije bila sam voditelj Admin tima koji je već prakticirao udaljeni način rada. Kako se tim sastojao od djelatnika koji su radili na četiri različite lokacije i to u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Osijeku, novi način rada nam nije predstavljao izazov jer smo se već do tada uhodali i naučili raditi na odvojenim lokacijama. Jedina promjena nam je bila to što smo urede zamijenili svojim domovima”, priča nam Sanela Mujkić koja u Hrvatskom Telekomu radi već 10 godina.

Ona, baš kao i većina njezinih kolega, već skoro dvije godine radi prema inovativnom SmartWork modelu kojeg je Hrvatski Telekom počeo implementirati netom prije izbijanja epidemije koronavirusa.

S obzirom na to da su imali razrađen sustav održavanja poslovnog kontinuiteta, odluka o radu od kuće nije ih zatekla nespremne. Tako je ova domaća kompanija, koja broji više od 5000 zaposlenika, u ožujku 2020. u manje od 10 dana reorganizirala čitavo poslovanje te je tada čak 4000 ljudi prešlo u model rada na daljinu.

Rezultati i zadovoljstvo iznad očekivanog

U izvanrednim okolnostima koje su uzdrmale svijet, kada su mnoge industrije posrnule oni su ostvarili sjajne rezultate i uspjeli sačuvati sva radna mjesta, a radnici su iznimno pozitivno ocijenili nove uvjete rada. Tome u prilog ide činjenica da je u internoj anketi zabilježeno najveće zadovoljstvo zaposlenika u zadnjih 15 godina.

Ni manje ni više već 100 posto radnika izjavilo je da su zadovoljni brigom kompanije u vrijeme epidemije, više od 90 posto ih je kazalo da su zadovoljni omogućenom ravnotežom privatnog i poslovnog života, a više od 80 posto da im je produktivnost jednaka ili čak veća dok rade od kuće.

Uvođenjem inovativnog SmartWork modela poseban naglasak stavljen je upravo na produktivnost zaposlenika kojima se kroz nove digitalne alate omogućuje nesmetan rad neovisno o lokaciji na kojoj rade.

Model omogućuje da svi djeluju u istom smjeru

SmartWork definitivno nije samo rad od kuće, to je ujedno i pokretanje cijele kompanije da koristi digitalne alate za praćenje vlastitog učinka i uvođenje OKR metodologije, što ponekad nije mala stvar za jedan tim, a kamoli za kompaniju poput ove koja je postavljena na tradicionalnim temeljima. OKR metodologija čini okvir za postavljanje ciljeva u svrhu definiranja i praćenja zadataka i njihovih ishoda.

Svrha OKR-a je povezati ciljeve društva, timske ciljeve i osobne ciljeve u mjerljive rezultate, pri čemu svi članovi i voditelji tima djeluju u jednom, zajedničkom smjeru. Također, kako bi osigurali transparentnost u izvršavanju svakodnevnih zadataka, uvedeno je tjedno praćenje aktivnosti pomoću productivity alata. Zaposlenici su obvezni koristiti jedan od ponuđenih productivity alata, a to su Jira, Trello i BOAS, kojima se osiguravaju transparentnost, suradnja i preciznost između rukovoditelja i zaposlenika.

Bili su spremni za sve scenarije

Kroz ovaj model osigurana je još kvalitetnija i češća izmjena povratnih informacija u svim smjerovima, a sve kako bi produktivnost i isporuka korisnicima bili na još višoj razini. Budući da već skoro dvije godine rade po tom modelu, razgovarali smo s njihovim zaposlenicima te iz prve pokušali dobiti odgovor na pitanje koje se u vrijeme Teamsa i Zoomova prirodno nameće – je li hibridni model rada budućnost?

Svim našim sugovornicima prelazak na rad na daljinu nije bio stresan, dapače, većina ih je i prije izbijanja epidemije imala priliku raditi na daljinu. Sanela nije sumnjala u svoj tim i prilagodbu na novi način rada, kaže, zato što su, kao što je napomenula u uvodu, već odlično funkcionirali u postojećim uvjetima u kojima su radili na daljinu.

“Vjerujem da je puno veći izazov bio timovima koji su radili na istoj lokaciji te su se odjednom svi trebali naviknuti na rad od doma gdje ne možeš nekoga usput pored sebe pitati nešto već moraš tipkati i zvati”, dodaje Mujkić koja od prošle godine radi u Agilnoj jedinici za isporuku usluga kao poslovni analitičar unutar Frontend tima.

Sanela Mujkić

Agilno je neizbježno za opstanak na tržištu

Važno je istaknuti kako je kompanija još prije pandemije poseban naglasak stavila na agilni način rada koji se temelji na postulatu Radi pametnije, a ne napornije. I to je temelj njihova stabilnog poslovanja.

“Tvorci agilnog manifesta zaslužni su za agilno o kojem danas pričamo. Agilno je način razmišljanja, skup najboljih praksi, vrijednosti i principa. Metodologije i radni okviri kao što su Scrum, Kanban i SAFe spadaju pod Agile”, priča nam Boris Bajs, koji u HT- u radi od studentskih dana, a trenutno je baš na poziciji Scrum Mastera.

“Cilj svakog Scrum Mastera je da postane suvišan, a to bi značilo da Scrum team radi prema Scrum okviru te da su svi fokusirani na cilj proizvoda oko kojeg su okupljeni, međusobno se poštuju, otvoreni su, preuzimaju odgovornost, ali imaju i hrabrosti suočiti se s preprekama i izazovima. Zvuči jednostavno, ali to je dug put i zato je uloga Scrum Mastera jako bitna”, pojašnjava.

Bajs kaže kako agilno smatra zdravorazumskim, logičnim i neizbježnim za sve koji žele opstati na tržištu i uspješno poslovati.

“Agilno stavlja naglasak na ljude koji su naš najvrjedniji resurs. Pojednostavljeno bih rekao da nam agilno kaže ‘Okupi tim koji ima sve potrebne kompetencije, stvori im uvjete za rad, makni od njih sve suvišno i pusti ih da rade ono u čemu su najbolji.’ Također, agilno nam kaže da je u redu učiti putem, da znanje dolazi iz iskustva te da je potrebno prihvaćati promjene”, govori.

Prvi su uveli agilnu transformaciju

Jedino bitno i ono što se na kraju broji su, dodaje, isporučena vrijednost i zadovoljan korisnik.

“Smatram da je Hrvatski Telekom na vrijeme prepoznao sve prednosti agilnog načina rada. Jedina smo ovako velika kompanija u Hrvatskoj koja je započela agilnu transformaciju još prije pandemije što nam je uvelike pomoglo da odgovorimo na sve izazove i da zadržimo kvalitetu usluge, stabilno poslovanje i zadovoljstvo naših korisnika”, kaže pa nastavlja:

“Ako pitate zaposlenike koji rade u agilnim timovima bi li se vratili na stari, klasičan način funkcioniranja timova, svi će vam reći ne. Ljudi su prepoznali vrijednosti agilnog načina rada, imaju priliku još više sudjelovati u donošenju odluka, imaju više prilika za razmjenu znanja unutar tima, mogu biti kreativniji, a i radije sami preuzimaju zadatke umjesto klasičnog delegiranja.”

Agilno stavlja naglasak na ljude koji su naš najvrjedniji resurs, napomenuo je Boris Bajs

Novo poglavlje naše digitalne kompanije

SmartWork način rada bio je agilan odgovor kompanije na novonastalu situaciju. “Osim što smo zaposlenicima pružili potrebnu zaštitu i sigurnost otvorili smo jedno sasvim novo poglavlje HT-a kao digitalne kompanije. Dokazali smo da lokacija rada više nije toliko bitna te da remote način rada može biti jednako efikasan, ako ne i efikasniji u usporedbi s radom iz ureda”, smatra Bajs.

“Snašli smo se odlično. To je bila prekretnica na koju sam izuzetno ponosna. SmartWork model zapravo je zaživio s pandemijom kada je puno toga bilo neizvjesno. Želja da svi ostanemo zdravi nas je dodatno gurala naprijed”, dodaje Suzana Dumančić koja je u HT došla prije 10 godina tijekom kojih je promijenila nekoliko radnih mjesta.

“U samo dva dana osigurali smo da svi sustavi koje koristimo budu dostupni i na kućnoj mreži. Preselili smo opremu naših 50 djelatnika u njihove domove i počeli s radom od kuće. Početak je, kao i svaki, bio izazovan, ali kao tim smo se brzo i uspješno prilagođavali novoj situaciji i pronalazili rješenja”, govori ona.

Radi od kuće i u uredima u Osijeku i u Zagrebu

Još kao studentica radila je u službi za korisnike, dugo je bila voditelj grupe u Odsjeku za upravljanje pritužbama, a prije gotovo pola godine napravila je zaokret i preuzela poziciju Stručnjaka za upravljanje učinkom u Ljudskim resursima.

“Nekima se prijelaz s rada iz ureda na rad od kuće možda čini kao da samo radiš na drugom mjestu, ali promjena je puno veća. Trebalo je stvoriti u potpunosti novu rutinu”, kaže.

“Vještina koju bih izdvojila, a koju sam morala usvojiti u vrlo kratkom periodu, je upravljanje timom na daljinu. Osim pronalaska prostora u stanu u kojem mogu nesmetano raditi, smanjenje distrakcija koje sa sobom nosi privatni prostor i usvajanje novih digitalnih alata, izazovan mi je bio pronalazak načina kako u svoj dan ugraditi spontanu neformalnu komunikaciju koja se inače odvija u uredu”, dodaje Dumančić.

Ona prema SmartWork modelu sada dio vremena radi od kuće, dio vremena u uredu u Osijeku, a dio u Zagrebu. Ta fleksibilnost koju omogućuje ovaj model jedna je od niza prednosti koje pruža.

Vrlo brzo svladali smo sve izazove rada na daljinu, kaže Suzana Dumančić

Pametan način organizacije posla i zadataka

“Živim u Rijeci posljednjih sedam godina, život me iz okolice Zagreba doveo u Rijeku gdje sam zasnovao obitelj i našao mjesto za život. U početku sam još radio u Zagrebu pa sam jedan period života svakodnevno putovao iz Rijeke u Zagreb na posao. Nazovimo to vremenom prije ikakve mogućnosti rada od kuće, kada se poslom podrazumijevalo doći u ured i sjesti na svoje radno mjesto i tamo odraditi osam radnih sati”, priča nam Alen Benić, poslovni analitičar agilne jedinice za ICT rješenja u HT-u.

Trenutno ga najviše zaokuplja rastuća tema, konkretno Smart city rješenja, ali i punionice za električna vozila.

“To je vrlo zanimljivo područje s velikim potencijalom. Radimo na stalnom razvoju i unapređenju usluge punjena električnih vozila, a kako je potražnja za takvim rješenjima u svakodnevnom porastu i sve je više električnih vozila na cestama, tako moramo svakodnevno učiti i pratiti tržište kako bismo mogli kreirati i ponuditi najbolju uslugu punjenja za naše krajnje korisnike”, govori.

Početkom prošle godine Benić prelazi na novo radno mjesto u Rijeci što mu je, kaže, i bio krajnji cilj. SmartWork način rada, puno mu je olakšao u procesu tranzicije.

“Upravo mi je tada ta mogućnost puno značila kako ne bih morao iz Rijeke putovati na posao u Zagreb, a prelaskom na novu poziciju praktički sam zadržao model rada od kuće”, kaže dodajući da je SMART doista pametan način organizacije posla i radnih zadataka, bez obzira na to gdje se tko fizički nalazi.

Nismo digitalne kopije samih sebe

Sanela Mujkić na to dodaje da SmartWork kao način rada ima pregršt prednosti, a jedina mana konstantnog rada na daljinu je, prema njezinu mišljenju, nedostatak osobnog kontakta s kolegama. “Zato je bitno kombinirati rad u uredu i rad od doma zato što vjerujem da svima nedostaje komunikacija uživo i druženje s kolegama”, smatra ona.

No, bez obzira na potencijalnu manu, odgovornost je na pojedincu. “Tko želi raditi i zna što treba odraditi te je predan svome poslu, zadatke može odraditi s bilo kojeg mjesta u kojem su omogućeni svi uvjeti za kvalitetno i neometano obavljanje posla”, kaže komentirajući da njezin tim sada dva dana u tjednu radi u uredu, a tri dana od doma te da sve odlično funkcionira.

“Ipak, budući da su nam članovi tima raspoređeni na dvije lokacije, u Zagrebu i Osijeku, a kako sam istaknula važnost osobnog kontakta s kolegama, nastojimo se barem jednom mjesečno okupiti i odraditi radni dan na istoj lokaciji te se, naravno, nakon toga i kvalitetno podružiti”, priča nam.

Na to Alen Benić kaže da faktor ljudskog, socijalnog kontakta ne mogu zamijeniti nikakvi MS Teamsi ili slične platforme. “Upravo je SmartWork dobar balans u kojemu radimo polovicu vremena od kuće, a polovicu u uredu. Omogućuje nam da zadržimo ljudski kontakt i ne postanemo digitalne kopije samih sebe kroz online sastanke i mailove”, govori.

Za rad od kuće ključni su dobra samoorganizacija i samodisciplina, kaže Alen Benić

Lakše se balansira između privatnog i poslovnog

Njihov kolega Marijan Jursik, inače developer u agilnom timu, radi na izdvojenoj lokaciji u Osijeku dok je veći dio njegova tima smješten u Zagrebu. Njemu je SmartWork model omogućio dodatnu fleksibilnost te priliku da lakše uskladi poslovni i privatni život.

Marijan je u kompaniji prvo radio kao prodajni predstavnik u nekadašnjem T-Mobile dućanu. Samo dvije i pol godine kasnije postaje prodajni trener za regiju Istok, što uključuje edukaciju djelatnika svih prodajnih kanala.

“U sklopu trening tima 2011. godine uveli smo e-learning platformu te sam preuzeo ulogu administratora i kreatora sadržaja na razini HT-a. Tada sam počeo razvijati web aplikaciju za interne potrebe trening tima koja se s vremenom proširila na prodajne kanale. Ovaj put me dovodi do današnje pozicije developera u agilnom timu. Naš primarni zadatak je izrada frontend aplikacije u React-u s tim da pokrivamo i nekoliko pozadinskih servisa što nas, ako se mogu tako izraziti, svrstava u full stack developere”, govori nam.

Svatko bira model koji mu odgovara

Kaže da od uvođenja SmartWork načina rada nijedan cijeli tjedan nije radio iz ureda. Odabrao je model rada tri dana od kuće i dva dana iz ureda.

“Priroda posla i tehnički uvjeti koje imam omogućuju mi da posao u potpunosti mogu raditi od kuće. Ova dva dana prvenstveno su motivirana društvenim razlozima, čisto da sjednem i popričam malo s kolegama uživo”, iskren je.

Jursik vjeruje da će SmartWork postati modus operandi, uz napomenu da to svakako mora ostati izbor na djelatniku. Ipak, kada treba nazvati nekoga od kolega, on radije bira poziv preko Teamsa nego mobitel.

Marijan Jursik vjeruje da će SmartWork postati modus operandi

Predugom online sastančenju stali su u kraj

“Rad od kuće mi nije bila nepoznanica zahvaljujući Petku u papučama. Naime, još prije uvođenja lockdowna HT je zaposlenicima, koji posao mogu obavljati i od kuće, omogućio da jedan petak u mjesecu rade iz svojih domova”, priča nam Dejan Ćućić, ekspert programer IT sustava koji je, kako kaže, dio HT obitelji još od studentskih dana kada je radio kao agent u online odjelu službe za korisnike.

Iza njega je pet godina u kompaniji, a trenutno radi u odjelu za razvoj programskih rješenja informacijskih sustava. Njemu su prelaskom na rad na daljinu najveći izazov bili sastanci. No, i taj je problem riješen agilnim pristupom.

“U tom razdoblju, sve što bi se inače odradilo u par rečenica, face-to-face, pretvorilo se u online sastanak. Takvih sastanaka je bilo jako puno. Neki su bili korisni, neki su mogli biti zamijenjeni jednim dužim emailom, a neki su trajali cijelo jutro. Cijelo jutro potrošeno na sastanke u meni je, u početku, izazivalo osjećaj pada produktivnosti. Srećom, imali smo mogućnost dostaviti feedback na sastanke i generalno sve promjene”, govori Ćućić i nastavlja:

“Već nakon mjesec dana sastanci su bolje organizirani i tu praksu provodimo i danas. Sastanci s većim brojem ljudi su kraći i temom preciznije definirani, dok su uvedeni sastanci s manjim brojem ljudi na kojima se detaljnije raspravlja određena problematika.”

Vrijeme se efikasnije koristi

Dejanov dan započinje kratkim brifingom s ostalim članovima agilnog tima. Nakon kraćeg sastanka uglavnom piše kodove za razvoj novih aplikacija.

“Osim razvoja novih aplikacija, održavam i postojeće pa tako ponekad, već kroz jutro, pristignu zahtjevi za izmjene i dorade istih što rezultira obavezom postavljanja novih, ažuriranih verzija u produkciju” priča dodajući da sve to može nesmetano raditi od kuće.

I on je odabrao rad većinski od doma. “Kako živim u okolici Rijeke, putovanje na posao i s posla iznosi minimalno tridesetak kilometara. Ne izgleda puno, ali se kroz mjesec dana skupi poprilična kilometraža. Kad stavimo kilometre na stranu, vrijeme koje se provede u vožnji, stajanju u gužvama i traženju parkinga, radom od kuće puno je bolje iskorišteno. No, i rad od kuće ima svoje nedostatke”, govori ističući da se osim većeg troška režija, najviše osjeti samoća.

“Vidjeti kolege uživo, porazgovarati o životu, popiti kavicu i nasmijati se, nešto je čega nema kada se radi od kuće. Zato još povremeno odlazim do ureda”, priča nam Dejan govoreći da ne vjeruje da će radu od kuće doći kraj.

Dejan Ćućić

Je li hibridni rad budućnost?

“Ne mogu komentirati za ostala zanimanja, ali zato mogu govoriti za svoje. Osjećam kako je kod rada od kuće produktivnost bolja i da je taj model prirodniji za kreativni dio posla. Danas su internetske veze stabilne i moćne, postoji puno aplikacija i alata koji omogućavaju održavanje online sastanaka, kao i onih koji olakšavaju svakodnevni rad s udaljene lokacije. Za sve ono što se ne može odraditi u online svijetu uvijek postoji team building”, dodaje Dejan, a Boris na to kaže:

“Pandemija nam je dala odgovor da se podjednako uspješno može raditi na daljinu kao i iz ureda. Zato smatram da je ovo samo početak te da je sa starim načinom rada gotovo.”

Bajs kaže da su se tržišta otvorila te da je lakše doći do radne snage i kvalitetnih ljudi nego prije. “Kompanije su shvatile da su ljudi najvrjedniji resurs kojeg imaju, spremne su učiniti sve da zadrže kvalitetne ljude, a ljudi pak žele dobar omjer privatnog i poslovnog što im upravo udaljeni način rada i donosi. Sad kada znamo za bolje, ne želimo na staro.”

Na to Sanela pita: “Vjerujem da će to postati normalni modus operandi, jer zašto nešto mijenjati ako funkcionira, daje rezultate te su ljudi zadovoljni izborom?”

Uz slobodu koju pruža, važno je i pitanje odgovornosti

Ljudi su, kaže Sanela, postali samostalniji i organiziraniji te im ovaj način rada više ne predstavlja novinu.

“Svakako se nadam da će navedeni način rada ostati aktualan. Prije nekoliko godina nismo ni pomišljali da je moguće prebaciti sve ljude na rad od doma, a da pritom poslovanje, produktivnost i rezultati ne budu narušeni, a u tome smo ipak uspjeli. Ništa nije nemoguće ako postoje dobra volja, želja i upornost”, dodaje.

Alen pak komentira kako im je SmartWork dao potpunu slobodu u organizaciji rada i svakodnevnih zadataka. Lakše je uskladiti i organizirati sve privatne i obiteljske obaveze a da posao bude u potpunosti odrađen uz maksimalnu efikasnost. “Upravo kako smo svi i rekli, nije bitno od kuda i kada je posao odrađen, bitno da je kvalitetno odrađen, na vrijeme i na zadovoljstvo suradnika i naših korisnika. Mislim da je upravo to poanta SMART-a.”

“Mislim da je to pitanje odgovornosti svih nas. Dokle god su poslovni rezultati uspješni i zaposlenici zadovoljni, vjerujem da će rad od kuće biti svakodnevica”, govori Suzana dodajući da su prednosti ovog modela brojne.

“Smanjili smo broj sastanaka i postali produktivniji, koristimo više digitalnih alata, provodimo manje vremena u prometu, a više vremena s prijateljima i obitelji. Ako budemo dovoljno hrabri, vjerujem da nam budućnost nosi nova znanja i poslovne mogućnosti izvan područja naše ekspertize”, zaključila je.


Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom