'Bolne otekline na prstima i kobasičasti prsti znak su bolesti koja pogađa sve generacije. Nemojte ih ignorirati'
Česta je u ljudi s metaboličkim sindromom pa treba prevenirati porast šećera i masnoća u krvi te krvnog tlaka i tjelesne težine, upozorava prof. Anić
Svake godine s dijagnozom psorijatičnog artritisa suočava se oko 100 milijuna ljudi u svijetu. Bolest ne bira godine – pogađa i djecu i odrasle, iako se najčešće javlja između 40. i 50. godine života. S obzirom na to da se s bolešću razvijaju sve teže deformacije zglobova, iznimno je važno na vrijeme prepoznati prve simptome i potražiti liječničku pomoć, upozoravaju iz Hrvatskog reumatološkog društva koje okuplja reumatologe i stručnjake na polju dijagnostike i liječenja reumatskih bolesti.
“Najčešće se pojavljuje u osoba mlađe i srednje dobi, dakle radno aktivnih osoba, odnosno osoba u generativnoj dobi no sve dobne skupine mogu biti zahvaćene”, govori prof. dr. sc. Branimir Anić, dr. med., specijalist internist, uži specijalist reumatolog i klinički imunolog dodajući da od 25 do 30 posto ljudi s psorijazom ima i psorijatični artritis.
Ugledni stručnjak kaže da postoji određena genetska sklonost za istodobnu pojavu psorijaze i psorijatičnog artritisa pa pojašnjava: “Kad se kaže da postoji genetska sklonost odmah se pomisli na to da je bolest nasljedna što nije točno. Nasljeđuje se samo sklonost za pojavu bolesti, a hoće li se bolest razviti nažalost ne možemo predvidjeti. Na temelju brojnih znanstvenih istraživanja otkriveni su dijelovi mehanizama kojima se bolest razvija, upoznate su molekule koje sudjeluju u razvoju bolesti i pojavi upale te razvoju oštećenja zglobova i kože. Neke od tih molekula, odnosno neki od spomenutih mehanizama, zajednički su u razvoju psorijaze i psorijatičnog artritisa.”
Može se napraviti puno da se smanje rizici
Upravo se zato u liječenju ovih bolesti , nastavlja prof. Anić, mogu primjenjivati neki isti lijekovi, a liječenje zahtijeva suradnju specijalista reumatologa i dermatologa. Nažalost, kaže da ne postoji sigurna mjera prevencije za koju se može tvrditi da sigurno sprječava pojavu artritisa u osoba s psorijazom. No, može se napraviti puno da se smanje rizici za pojavu bolesti.
“Budući da se psorijaza i psorijatični artritis često pojavljuju u osoba s takozvanim metaboličkim sindromom potrebno je poduzeti korake da bi se spriječio razvoj ovog poremećaja. Metabolički sindrom uključuje porast glukoze i masnoće u krvi, porast mokraćne kiseline, porast krvnog tlaka i tjelesne težine. Mjere kojima se postiže kontrola nad ovim faktorima pomažu u prevenciji psorijaze i psorijatičnog artritisa, a u osoba koje već boluju od spomenutih bolesti bitno olakšavaju bolest i povećavaju šanse za uspješno liječenje”, kaže.
Sva lica bolesti
To znači da u prvom redu treba promijeniti, odnosno prilagoditi životne navike. “Potrebno je regulirati tjelesnu težinu i nastojati redovito vježbati. Također, treba imati na umu da redoviti sistematski pregledi i redovite kontrole osnovnih biokemijskih pokazatelja pridonose prevenciji”, ističe naš sugovornik napominjući da s obzirom na to da se psorijatični artritis obično pojavljuje nakon što se već pojavi psorijaza, dijagnoza psorijatičnog artritisa može biti olakšana. Isto tako, rano postavljanje dijagnoze omogućuje raniji početak terapije što će sigurno dovesti do boljeg ishoda liječenja, dodaje.
Reumatolog i klinički imunolog pojasnio nam je kako se bolest manifestira te na koje simptome treba reagirati. “Psorijatični artritis očituje se bolnim oteklinama različitih zglobova, ali i nekih drugih organa i tkiva. Najčešće su zahvaćeni mali zglobovi na prstima šaka i stopala. Obično budu zahvaćeni zglobovi na vrhovima prstiju i u sredini prsta dok su zglobovi u korijenu prsta zahvaćeni rjeđe. Uz ove male zglobove mogu biti zahvaćeni i veći zglobovi poput zapešća, laktova, koljena i gležnja”, govori prof. Anić.
Dodaje kako jedan dio bolesnika ima zahvaćene zglobove u križima, no bolest ima više lica. “Nerijetko se vide otekline cijelog prsta tako da prst nalikuje kobasici pa odatle i pojam kobasičasti prst koji se koristi u praksi. Promjene na noktima i koži značajno olakšavaju postavljanje dijagnoze jer ih obično bolesnici i okolina uoče. Kožne promjene, bjelkastosrebrne ljuskice koje svrbe, najčešće se nalaze na laktovima, koljenima, donjem dijelu leđa te u vlasištu. Uz to dio bolesnika ima bolest tetivnih hvatišta, a dio oboljelih od psorijatičnog artritisa ima posebne oblike upale očiju”, kaže.
Potreban je opsežan klinički pregled
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda, što znači da liječnik treba pregledati cijelog pacijenta. “Nakon uzimanja podataka o tegobama i tijeku bolesti te pregleda treba učiniti laboratorijske pretrage. Svrha pretraga jest dokazivanje upalnog procesa, ustanovljavanje faktora rizika koji utječu na tijek bolesti te isključivanje sličnih bolesti. Konačno, potrebno je učiniti slikovne pretrage, a to su radiogrami zglobova, ultrazvuk zglobova te magnetska rezonancija”, pojašnjava.
Rano prepoznavanje bolesti i rano postavljanje dijagnoze podrazumijeva da će se ranije uvesti djelotvorna terapija što će pak imati povoljan učinak na ishod liječenja. “Osobito je važno pomisliti na mogućnost da osoba koja boluje od psorijaze, a koja se tuži na bolne ili otečene zglobove, može imati psorijatični artritis. Kolege koji rade u obiteljskoj medicini i kolege dermatolozi u velikoj su mjeri upoznati s ovom činjenicom, a konkretna je posljedica da se danas sve više i sve ranije dijagnosticira psorijatični artritis što pak rezultira boljim učinkom terapije i boljim ishodima”,govori prof. Anić.
Faktori za uspješno liječenje
Nažalost, uzrok psorijatičnog artitisa nije poznat. “Zbog nepoznavanja uzroka nije moguće niti uzročno liječenje i izlječenje. Ono što se zna jesu faktori koji pridonose razvoju i težini bolesti koje treba prevenirati. Lijekovi koji se danas koriste u liječenju psorijatičnog artritisa značajno su efikasniji od lijekova koji su se primjenjivali prije petnaestak godina”, zadovoljno ističe.
Reumatolog dodaje da niti jedna vrsta prehrane, nikakva posebna dijeta, nikakvo isključivanje pojedine namirnice niti inzistranje na nekoj posebnoj namirnici u prehrani ne može izliječiti razvijenu bolest i ne može zamijeniti lijekove za psorijatični artritis koji su osnova terapije. Ipak, kaže da prilagodba prehrambenih navika pridonosi boljem ishodu liječenja.
“Opći je savjet da se prehrana prilagodi sezoni i podneblju u kojem oboljela osoba živi. Postoje ozbiljna istraživanja koja govore da mediteranski tip prehrane ima povoljan učinak na kronične upalne procese poput artitisa. Prilagodba prehrane podrazumijeva reguliranje i održavanje primjerene tjelesne težine. Metabolički sindrom vrlo je čest u osoba s psorijatičnim artritisom. Mjere kojima se postiže održavanje glukoze i masnoća u krvi unutar normalnih vrijednosti pomažu u prevenciji psorijaze i psorijatičnog artritisa, a u osoba koje već boluju od spomenutih bolesti bitno olakšavaju bolest i povećavaju šanse za uspješno liječenje”, podsjeća stručnjak.
“Ono što oboljela osoba može učiniti za sebe i što je u krajnjoj liniji odgovornost svakog pojedinca jest promjena, odnosno prilagodba životnih navika. Uz redovito uzimanje propisane terapije treba regulirati tjelesnu težinu, nastojati redovito vježbati. Svaki pacijent treba preuzeti svoj dio odgovornosti za vlastito zdravlje sudjelujući na ovaj način u procesu liječenja”, poručuje za kraj.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim reumatološkim društvom