Artritis: sve o upali zglobova koja se pogoršava tijekom hladnijeg vremena
Evo kako ublažiti bol uzrokovanu artritisom bez lijekova
Milijuni ljudi diljem svijeta imaju artritis, stanje koje može dovesti do bolova u zglobovima koji su toliko jaki da osobu ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima. Posljedično, bol u zglobovima može utjecati na mentalno zdravlje osobe koja ima artritis, ali i na njezinu radnu sposobnost.
Postoji više od 100 vrsta artritisa, a najčešći su osteoartritis i reumatoidni artritis. Važno je napomenuti da se simptomi razlikuju ovisno o vrsti artritisa, ali obično uključuju bolove i ukočenost u zglobovima. Iako je učestaliji u ljudi u dobi od 65 godina pa naviše, artritis pogađa i mlade ljude. Budući da mnoge zemlje nemaju registar oboljelih od juvenilnog artritisa, pa tako ni Hrvatska, procjenjuje se da najmanje 3 milijuna mladih u svijetu ima juvenilni idiopatski artritis. S obzirom na navedeno, u nastavku teksta donosimo najvažnije činjenice o artritisu, najčešće vrste, uzroke te simptome prema kojima možete prepoznati artritis.
Što je artritis?
Artritis je upalno stanje koje zahvaća jedan ili više zglobova u tijelu, a artralgija je medicinski izraz za bolove u zglobovima. Glavni simptomi artritisa su bol i ukočenost zglobova, koji se obično pogoršavaju s godinama. Najčešći tipovi artritisa su osteoartritis i reumatoidni artritis. Osteoartritis je bolest kod koje dolazi do propadanja hrskavice zglobova, najčešće na rukama i koljenima, a reumatoidni artritis je autoimuna upalna bolest koja zahvaća zglobove na rukama i nogama.
Simptomi artritisa
Ovisno o vrsti artritisa, znakovi i simptomi mogu uključivati:
- bol u zglobu/ovima
- krutost u zglobu/ovima
- oteklinu u zglobu/ovima
- crvenilo u zglobu/ovima
- smanjen opseg pokreta u zglobu/ovima
Rizični čimbenici za razvoj artritisa
Neki čimbenici rizika, povećavaju vjerojatnost da će odrasla osoba dobiti artritis ili da će se njezin artritis s godinama pogoršati. Neki se čimbenici rizika mogu kontrolirati, a ne neke, kao što su dob, spol i nasljedni faktori, se ne može utjecati.
Čimbenici rizika za razvoj artritisa na koje se može utjecati su:
- prekomjerna težina i pretilost: ljudi koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretili imaju veću vjerojatnost da će dobiti osteoartritis koji zahvaća koljena nego ljudi koji nemaju prekomjernu tjelesnu težinu. Također, prekomjerna tjelesna masa može pogoršati postojeći osteoartritis. Naime, dodatna težina dodatno opterećuje zglobove, osobito zglobove koji nose težinu poput kukova i koljena. Zato je važno održavati zdravu tjelesnu masu zdravom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću
- infekcija: mnogi mikrobi poput bakterija i virusa, mogu zahvatiti zglobove i potencijalno uzrokovati razvoj nekih vrsta artritisa. Odmah posjetite liječnika ako su vam zglobovi natečeni, topli ili crveni
- ozljede zglobova: ozljeda zgloba ili prekomjerno opterećenje koljena mogu oštetiti zglob i pridonijeti razvoju osteoartritisa. Zaštitite zglobove od ozljeda posebnim vježbama koje će vam pokazati fizijatar ili fizioterapeut
- pušenje: pušenje povećava rizik od reumatoidnog artritisa i može dodatno pogoršati ovu bolest.
Uzroci artritisa
Dvije glavne vrste artritisa, osteoartritis i reumatoidni artritis, oštećuju zglobove na različite načine. Osteoartritis je najčešći tip artritisa kod kojeg dolazi do oštećenja hrskavice zgloba. Hrskavica obavija krajeve kostiju i omogućuje pokrete zglobova sprečavajući trenje, a samim time i oštećenja koja nastaju trljanjem kosti izravno o kost, što pak u konačnici uzrokuje bol i ograničeno kretanje. Osteoartritis također uzrokuje promjene u kostima i propadanje vezivnog tkiva koje pričvršćuje mišić za kost i drži zglob na mjestu. Ako je hrskavica ozbiljno oštećena, sluznica zgloba se može upaliti i nateći. Reumatoidni artritis je autoimuna bolest kod koje imunološki sustav izaziva upalu opne koja obavija zglob. Ako napreduje, bolest može izazvati potpuno trošenje hrskavice i kostiju unutar zgloba. Za razliku od osteoartritisa, kod reumatoidnog artritisa upala obično zahvaća više zglobova odjedanput.
Simptomi osteoartritisa
Simptomi osteoartritisa često se razvijaju polako i s vremenom se pogoršavaju.
Znakovi i simptomi osteoartritisa uključuju:
- bol u zglobovima koji mogu boljeti tijekom ili nakon kretanja
- osjećaj krutosti i ukočenosti zglobova koja je najuočljivija nakon buđenja ili nakon tjelesne neaktivnosti
- osjetljivost u zglobovima: bol može izazvati lagani pritisak na zglob ili područje oko zgloba
- gubitak fleksibilnosti; često osoba ne može pomicati zglob u cijelom opsegu pokret
- osjećaj škripanja u zglobovima koje neki ljudi opisuju kao pucketanje
- koštani trnovi: oko zahvaćenog zgloba mogu se formirati dodatni komadići kosti, koji se opipavaju kao tvrde kvržice ispod kože
- oteklina koju uzrokuje upala mekog tkiva oko zgloba
Simptomi reumatoidnog artritisa
Znakovi i simptomi reumatoidnog artritisa mogu biti:
- osjetljivi, topli, otečeni zglobovi
- kočenost zglobova koja je obično gora ujutro i nakon neaktivnosti
- umor, groznica i gubitak apetita
Rani reumatoidni artritis obično prvo zahvaća manje zglobove, posebice zglobove šaka i nožnih prstiju. Kako bolest napreduje, simptomi se često šire na zapešća, koljena, gležnjeve, laktove, kukove i ramena. U većini slučajeva simptomi se javljaju u istim zglobovima, simetrično, na obje strane tijela. Oko 40 posto ljudi koji imaju reumatoidni artritis također ima simptome koji zahvaćaju i druge dijelove tijela.
Područja koja mogu biti pogođena reumatoidnim artritisom su:
- koža
- oči
- pluća
- srce
- bubrezi
- žlijezde slinovnice
- živčano tkivo
- koštana srž
- krvne žile
Znakovi i simptomi reumatoidnog artritisa mogu varirati u težini, te se mogu pojaviti i nestati. Razdoblja povećane aktivnosti bolesti izmjenjuju se s razdobljima relativne remisije – kada oteklina i bol blijede ili nestaju. Tijekom vremena, reumatoidni artritis može uzrokovati deformaciju zglobova.
Komplikacije artritisa
Teški artritis, onaj koji zahvaća zglobove ruku ili ramena može otežati obavljanje svakodnevnih zadataka. Artritis zglobova koji nose težinu poput koljena i kukova može utjecati na hod, ali i izazivati bol dok osoba sjedi. U nekim slučajevima zglobovi se mogu deformirati.
Dijagnosticiranje artritisa
Tijekom fizičkog pregleda liječnik će provjeriti ima li na zglobovima otoka i crvenila, kao i je li došlo do gubitka pokretljivosti u zglobu. Tijekom postavljanja dijagnoze artritisa koriste se razni laboratorijski testovi iz krvi, urina i uzorka zglobne tekućine. Također, u dijagnosticiranju se koriste i slikovne metode poput rendgena kojim se može utvrditi oštećenje hrskavice, kosti i zgloba. Kompjuterizirana tomografija ili CT daje uvid u stanje kostiju i okolnih mekih tkiva dok magnetna rezonancija omogućuje detaljnije slike presjeka mekih tkiva kao što su hrskavica, tetive i ligamenti.
Liječenje artritisa
Lijekovi koji se koriste za liječenje artritisa razlikuju se ovisno o vrsti artritisa.
Najčešće korišteni lijekovi za artritis uključuju:
- nesteroidni antireumatici ili nesteroidni protuupalni lijekovi mogu ublažiti bol i smanjiti upalu
- kortikosteroidni lijekovi koriste se za ublažavanje upale i bola te usporavanje oštećenje zglobova. Mogu se davati u obliku tableta ili kao injekcija koja se primjenjuje direktno u bolni zglob
- antireumatski lijekovi mogu usporiti napredovanje reumatoidnog artritisa i spasiti zglobove i druga tkiva od trajnih oštećenja
- imunosupresivni lijekovi koriste se u liječenju reumatoidnog artritisa; a djeluju tako da smanjuju upalu
3 stvari koje mogu olakšati simptome artritisa
S obzirom na to da se simptomi artritisa, kao što su bol i ukočenost, mogu pogoršati tijekom hladnijih dana, preporučuje se slojevito odijevati, pritom pazeći da utoplite bolne zglobove, primjerice toplim rukavicama. Također, određena hrana povećati rizik od bolova u zglobovima tijekom zime pa se preporučuje izbjegavati slatku, masnu i prženu hranu koja može potaknuti upalu te prednost dati ribi, lisnatom povrću i orašastim plodovima kako biste ublažili bolove u zglobovima i smanjili upalu. Važno je paziti i na unos vitamina D; tijekom zimskih mjeseci manje smo izloženi prirodnoj sunčevoj svjetlosti, što može dovesti do opadanja razina vitamina D. Pacijenti s artritisom imaju tendenciju da osjećaju intenzivniju bol kada razina vitamina D padne. Unos vitamina D može se povećati i odabirom hrane koja obiluje ovim važnim vitaminom, a to su ponajprije riba poput srdele i skuše, te žitarice obogaćene vitaminom D.
U mnogim slučajevima simptomi artritisa mogu se smanjiti i sljedećim mjerama:
1. Tjelesna aktivnost ublažava simptome artritisa
Tjelesna aktivnost je jednostavan i učinkovit način za ublažavanje boli artritisa, bez lijekova. Tjelesna aktivnost može smanjiti bol, poboljšati funkciju zglobova, raspoloženje i kvalitetu života osoba s artritisom. Redovita tjelesna aktivnost može doprinijeti poboljšanju sna i podržati zdravlje kostiju, zdravlje mozga i kontrolu tjelesne mase. Tjelesna aktivnost također može smanjiti rizik od razvoja drugih kroničnih bolesti, poput bolesti srca i dijabetesa, te pomoći u upravljanju tim stanjima ako ih već imate.
2. Gubitak težine je važan korak u kontroli artritisa
Gubitak viška kilograma i održavanje zdrave tjelesne mase posebno je važno za osobe s artritisom. Za osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili osobe koje su pretile, gubitak težine smanjuje stres na zglobove, osobito na one zglobove koji nose cjelokupnu tjelesnu masu kao što su kukovi i koljena. Gubitak težine može povećati mobilnost i ograničiti buduće ozljede. Zapravo, gubitak od već samo pet kilograma viška može smanjiti bol i poboljšati fizičku funkciju kod ljudi s artritisom. U bilo kojoj dobi, tjelesna aktivnost koja je pogodna za osobe s artritisom kao što je hodanje, u kombinaciji sa zdravom prehranom, može potaknuti gubitak viška kilograma. Pritom je važno imati na umu da ozljede zglobova mogu uzrokovati ili pogoršati artritis. Birajte aktivnosti koje ne opterećuju zglobove kao što je hodanje, vožnja bicikla ili plivanje. Ove aktivnosti ne opterećuju zglobove.
3. Ublažavanje bola bez lijekova
Topli ili hladni oblozi mogu pomoći u ublažavanju boli artritisa. Toplina djeluje tako što povećava protok krvi u bolno područje i opušta mišiće te može smanjiti ukočenost i bol. S druge strane, hladni oblozi smanjuju otok i upalu.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Centers for Disease Control and Prevention I