Do veće energetske neovisnosti u pet koraka i tek par mjeseci: Razgovarali smo sa stručnjakom o detaljima

Od definiranja snage do montaže i osiguranja, sve što trebamo znati o ugovaranju solarne elektrane otkrili smo kroz razgovor s Nikom Bašićem

FOTO: TMG CREATIVE

Konstantan porast cijene energenata, trenutna geopolitička situacija prouzrokovana ratom u Ukrajini i sve izraženije posljedice klimatskih promjena, samo su neki od razloga da ljudi u većoj mjeri počnu razmišljati o energetskoj efikasnosti i obnovljivosti.

Energetska efikasnost odnosi se na razna rješenja kako da pojedinac i zajednica troše što manje energije, a energetska obnovljivost na načine kako da pojedinac i zajednica za proizvodnju energije što više iskoriste obnovljive izvore.

Kao jedan od načina koji se strogo veže uz oba pojma svakako su kućne solarne elektrane, a u razgovoru sa stručnjakom Nikom Bašićem iz tvrtke E.ON Hrvatska, otkrili smo koje sve korake trebamo proći pri ugradnji kućanske solarne elektrane. Detaljno nam je pojasnio svaki od njih.

Dimenzioniranje optimalne snage elektrane

“Prvi korak je dimenzioniranje optimalne snage elektrane kako bi se ostvarila maksimalna ušteda na računima za električnu energiju, a pri čemu je ključan podatak onaj o potrošnji električne energije u kućanstvu”, pojašnjava Bašić.

Osim potrošnje električne energije za dimenzioniranje same elektrane ključni su podaci o površini krova te o strujnom priključku – radi li se o jednofaznom ili trofaznom priključku te kolika je zakupljena priključna snaga u smjeru potrošnje.

Podaci o strujnom priključku mogu se pronaći u elektroenergetskoj suglasnosti koju, pri priključenju na elektroenergetsku mrežu, operator sustava daje vlasniku određenog objekta. Njome se tako definiraju uvjeti prema kojima će se, na primjer, kuća ili zgrada priključiti na mrežu.

Bitna je vrsta krova

Izračun optimalne snage elektrane najjednostavnije se može napraviti putem solarnog kalkulatora ili pak razgovorom sa stručnjacima koji će na temelju potrebnih podataka sami izraditi ponudu.

“Još je bitno znati o kakvom se tipu krova radi te koji je materijal krovnog pokrova i potkonstrukcije”, dodaje Bašić. U tom slučaju ulogu igra i broj ploha na koje se elektrana stavlja, a što ih je manje, to je montaža brža i jednostavnija.

“Ne bih izdvajao koji su krovovi idealni jer svaki od njih ima nekoliko parametara koji određuju način montaže te se ništa ne može generalizirati. Ponekad neki od njih na prvu ne izgledaju kao zahtjevna podloga za postavljanje panela, no na kraju ispadnu vrlo kompleksni”, napominje.

Shutterstock

Daju se poticaji za obnovljive izvore energije

Drugi korak je istraživanje izvora financiranja. U Hrvatskoj poticaje za obnovljive izvore energije daju gradovi, županije, a određene banke nude opciju kreditiranja investicija u kućne solarne elektrane.

“U pravilu se kod natječaja za subvencijska sredstva za solarne elektrane dodjeljuju sredstva u iznosu od 40 do 80 posto ukupne investicije te se dodatno definira koliki je maksimalni iznos koji jedan korisnik može ostvariti”, pojašnjava Bašić.

Zašto su se u OPG-u Galović odlučili na instalaciju solarne elektrane, o kolikoj se investiciji radi te kolike račune za struju očekuju ove zime, pogledajte u videu i pročitajte ovdje.

Novi natječaj počinje u studenom

Najznačajnija sredstva daje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). “Tako je 28. rujna 2022. godine raspisao Javni poziv za poticanje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama, a predmet poziva su, osim solarnih elektrana, i dizalice topline”, ističe Bašić.

Ukupno raspoloživ iznos sredstava Fonda po ovom Pozivu iznosi 95 milijuna kuna. Konkretno, prijavljeni putem ovog natječaja mogu dobiti subvenciju u iznosu od 128 tisuća kuna. Podnošenje prijava na Poziv započinje 15. studenog 2022. godine te se prijave razmatraju po rednom broju zaprimanja.

Obratite pažnju na dokumentaciju

Kod prijave je, između ostaloga, potrebno imati i izdanu Obavijest o mogućnosti priključenja – dokument koji HEP ODS izdaje nakon što se na odobrenje pošalje Glavni projekt u sklopu Zahtjeva za provjeru mogućnosti priključenja kućanstva s vlastitom proizvodnjom (Zahtjev 1.7.).

“Kako bi se navedeni dokument dobio potrebno je potpisati ugovor, izraditi glavni projekt, poslati Zahtjev 1.7. te dobiti odobrenje, što znači da je potreban određen vremenski period kako bi se došlo do sve dokumentacije. Kupci koji nemaju na vrijeme potpisan ugovor, a žele se prijaviti na javni poziv imaju rizik da ne stignu prikupiti svu potrebnu dokumentaciju”, dodaje Bašić.

Istaknuti benefit tvrtke E.ON

Klijentima koji potpišu ugovor s tvrtkom E.ON nudi se i usluga da tvrtka, u ime kupca, šalje sve zahtjeve te se bavi ishođenjem dokumentacije koja je potrebna da bi se elektrana pustila u trajni pogon.

“Dodatno, E.ON kod subvencija nudi i opciju pripreme standardne dokumentacije potrebne za prijavu na pojedini fond, no korisnik mora sam odraditi proces prijave. S time da, naravno, ne pripremamo svu dokumentaciju jer zahtjevi fonda mogu biti raznoliki pa se, na primjer, može tražiti i energetski certifikat, a to je nešto što klijent mora odraditi samostalno”, napominje naš sugovornik.

Montaža solarnih panela

Za ispunjenje trećeg koraka – montaže elektrane, prvenstveno je potrebno imati odobrenje od HEP-a, takozvanu Obavijest o mogućnosti priključenja. “Ključni dio montaže je postavljanje solarnih panela prije kojeg se moraju postaviti i potkonstrukcije na koje dolaze paneli, a način postavljanja ovisit će o materijalu krovnog pokrova i potkonstrukcije krova”, pojašnjava Bašić.

Tako, primjerice, E.ON-ovi regionalni konzultanti prije samog potpisa ugovora rade izvid lokacije te slikaju krov i provjeravaju uvjete za postavljanje panela, a projektanti u sklopu Glavnog elektrotehničkog projekta naknadno određuju kako će se vršiti montaža.

“Sastavni dio opreme solarne elektrane, uz panele, je i inverter koji vrši pretvorbu iz istosmjerne u izmjeničnu struju. Kada su u pitanju manje elektrane, moguće je iskoristiti opciju s mikroinverterima koji se postavljaju neposredno ispod panela što olakšava samu montažu”, kaže naš sugovornik.

Održavanje panela i kućanske elektrane

Nakon što je elektrana puštena u pogon, valja razmisliti o njenom održavanju. “Određene lokacije elektrana imaju tendenciju povećane akumulacije prljavih čestica u odnosu na ostale, dok nagib fotonaponskih panela te količina padalina kroz sezonu također igraju veliku ulogu pri procjeni rasporeda održavanja elektrane”, napominje Bašić.

Međutim, pri klimatskim uvjetima koji vladaju u Hrvatskoj, i obična kiša može biti dovoljna za pročistiti panele te u većini Hrvatske ne dolazi do stvaranja prevelikih nečistoća. S te je strane kontinent povoljniji, no razlike su u nijansama.

“Dodatno, E.ON kao dio svoje usluge ‘Ključ u ruke’, uz osnovnu garanciju, nudi i osiguranje elektrane u trajanju od 10 godina s pokrićem sljedećih rizika: požara, oluje, tuče, direktnog udara groma, eksplozije, pada i udara zračne letjelice, pritiska snijega, loma i rušenja predmeta, potresa te odgovornosti za štetu trećim osobama”, naglašava Bašić.

Shutterstock

Elektrana je kompatibilna s raznim sustavima

Kućanske solarne elektrane ne moraju nužno ispunjavati samo jednu zadaću – stvaranje električne energije isključivo za potrebe kućne potrošnje. Naime, važno je naglasiti da su solarne elektrane kompatibilne i sa svim drugim sustavima koji koriste električnu energiju.

“Električna energija koju elektrana proizvede tako se može koristiti na sustavima poput dizalice topline, punionice za električne automobile, solarnog grijanja i slično. Pritom je ključno elektranu što preciznije dimenzionirati kako bi proizvodnja energije bila dostatna za pokrivanje potrošnje navedenih dodatnih sustava i uređaja”, savjetuje Bašić.


Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom E.ON Hrvatska.