Izgleda da ima nade: 10 pozitivnih stvari za naš planet koje su se dogodile u prvoj polovici godine

Unazad desetak godina, klimatske promjene bile su nešto što se rijetko spominjalo. Danas pak gotovo svaki čovjek, društvo i razne tvrtke o održivosti razmišljaju svakodnevno. Sve izraženije posljedice, kontinuirano crpljenje Zemljinih resursa i ubrzano zagrijavanje planeta potaknulo nas je na pozitivne promjene.

Brojna istraživanja tako pokazuju da smo postali ekološki sve osviješteniji. Bitno nam je što kupujemo, kako se ponašamo i na koje sve načine utječemo na okoliš. Oko 78 posto globalnih potrošača smatra da je održivost važna, dok potražnja za ekološki prihvatljivim alternativama u raznim područjima kontinuirano raste.

Iako su brojne štete već nepovratno učinjene, mnogi smatraju da za svjetliju budućnost nije kasno. U nastavku smo zato izdvojili deset globalnih konkretnih slučajeva koji su dokaz da još uvijek postoji nada za Zemljino bolje sutra.

1. Zaštićen je život pčela

Početkom godine donesena je presuda na razini Europske unije kojom se strogo zabranilo korištenje pesticida neonikotinoida čije je djelovanje bilo izrazito toksično za pčele i slične kukce.

Život pčela je, podsjetimo, neminovno važan za obnovu cjelokupnog ekosustava, a u EU su oprašivači poput njih neophodni i za opstanak oko 84 posto poljoprivrednih vrsta.

2. Kvaliteta zraka ide nabolje

Primjerice, izvještaj Europske agencije za okoliš pokazuje napredak u poboljšanju kvalitete zraka diljem Europe. Broj ljudi koji umiru zbog onečišćenja finim česticama u EU, gotovo se prepolovio u posljednjih 10 do 15 godina.

To znači da je Europa na pravom putu da postigne svoj cilj akcijskog plana nulte stope onečišćenja. Naime, cilj spomenute strategije je smanjiti onečišćenje na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje ljudi i prirodne ekosustave do 2050. godine.

3. Ozonski omotač se oporavlja

Nadalje, u siječnju je na 103. godišnjem sastanku Američkog meteorološkog društva, koji se održao uz potporu UN-a, istaknuto da je ozonski omotač na dobrom putu oporavka.

Globalno postupno ukidanje kemikalija koje oštećuju ozon već pogoduje naporima za ublažavanje klimatskih promjena, a ako se nastavi istim tempom, očekuje se da će se u naredna četiri desetljeća ozonski omotač oporaviti na vrijednosti iz osamdesetih godina – prije pojave ozonske rupe.

4. Usvojen ugovor o zaštiti morskog života

Članovi Ujedinjenih naroda usvojili su prvi ugovor o zaštiti morskog života na otvorenom moru, odnosno u vodama izvan državnih granica. Nakon više od 20 godina rasprave, ovim se povijesnim sporazumom oceanima i morima pružila šansa za borbu te opstanak njihove bioraznolikosti.

Oceani proizvode većinu kisika koji udišemo i apsorbiraju ugljični dioksid, što ih čini sve važnijim u smanjenju emisija ugljika koje potiču globalno zatopljenje.

Do sada je samo jedan posto golemih oceanskih područja bilo zakonski zaštićeno, a potpisivanjem ovog sporazuma stvari će krenuti na bolje.

5. Više od 90 posto voda izvrsno za kupanje

Većina mjesta za kupanje u Europi ove godine ispunjava najstrože standarde Europske unije o izvrsnoj kvaliteti, istaknuto je u izvješću Europske agencije za okoliš.

Od toga je oko 95 posto voda za kupanje u Hrvatskoj, Austriji, Grčkoj i na Cipru najbolje kvalitete. Time se pokazuje da se sustavno radi na smanjenju onečišćenja i zaštiti kvalitete voda.

Naime, od usvajanja Direktive o vodama za kupanje 2006. godine, udio izvrsnih mjesta je porastao između 85 do 90 posto za obalne i 77 do 81 posto za kopnene vode koje su namijenjene za kupanje.

6. Vraćaju se izumrle vrste

Zaštitnike prirode oduševila je pak nedavna vijest o povratku guštera – viktorijanskog livadskog bezuhog zmaja, vrstu za koju se smatralo da je izumrla još prije 50 godina.

Podrijetlom s travnjaka istočne Australije, posljednji je put uočen u divljini 1969. godine, a brojnost mu je pala zbog gubitka staništa i predatora poput lisica i divljih mačaka.

Zbog maksimalne zaštite i sprječavanja izlova, nova lokacija pojave guštera nije otkrivena. No, koliko je zaista važan za floru i faunu govori činjenica da australska država Viktorija i savezna vlada planiraju potrošiti više od 100.000 eura samo na obuku pasa tragača za lociranje još većih populacija ove vrste.

7. Procvat plutajućih solarnih farmi

Nakon što je popularnost plutajućih solarnih farmi dosegla vrhunac diljem Azije, broj instalacija raste i u SAD-u. Budući da proizvodnja električne energije koristi pozamašne količine zemlje i često stvara velike količine emisija koje uzrokuju grijanje klime, plutajući solarni paneli daju pozitivno rješenje za probleme.

Fotonaponske ćelije u tom su slučaju pričvršćene za splav na vodenim površinama umjesto da zauzimaju zemlju koja bi mogla biti stanište životinjskim i biljnim vrstama.

Dodatna prednost je i to što mogu proizvesti više energije nego što bi proizveli na kopnu gdje postaju manje učinkoviti kako se zagrijavaju – budući da voda održava solarne panele hladnijima. Samo jedna instalacija panela, koja generira 4,8 megavata energije, dovoljna je za otprilike 3400 domova u Kaliforniji.

8. Čista energija za 1,8 milijuna domova u Europi

Velika Britanija i Nizozemska početkom 2030. godine trebale bi biti povezane povijesnom linijom čiste energije. Naime, ove dvije europske zemlje dogovorile su izgradnju najvećeg europskog prekograničnog dalekovoda za isporuku obnovljive energije i povećanje energetske sigurnosti i neovisnosti u Europi.

Povezan s pučinskom vjetroelektranom, dalekovod će moći prenijeti oko 1,8 gigavata električne energije, što bi trebalo biti dovoljno za napajanje 1,8 milijuna domova.

Čelnici zemalja ujedno će se obvezati i na brzu izgradnju vjetroelektrana i razvoj energetskih otoka, odnosno povezanih lokacija za proizvodnju zelene energije na moru, čime bi se uvelike trebala smanjiti potreba za energijom iz neobnovljivih izvora koji štete okolišu.

9. Nova pravila za izradu baterija

Elektronički otpad predstavlja značajan izazov u području recikliranja, pa se tako procjenjuje da se u prosječnom europskom kućanstvu trenutno gomila do pet kilograma otpadnih e-uređaja po osobi. Pritom stanje narušavaju uređaji poput pametnih telefona zbog kojih je, između ostaloga, na razini EU-a donesena nova odluka o proizvodnji baterija svih vrsta.

Naime, postojeći telefoni zatvaraju baterije unutar uređaja, što znači da njihova zamjena pri kvaru može biti gotovo jednako skupa kao i kupnja novog telefona ili u potpunosti nemoguća, čime velik broj uređaja završava u smeću.

Od proizvođača pametnih telefona zahtijevat će se da korisnicima omoguće zamjenu baterija. Baterije su, između ostaloga, vrijedan izvor plemenitih metala poput kobalta i litija, a čije iskopavanje nerijetko podrazumijeva loše posljedice za ekosustav i lokalne zajednice.

10. Porast prodaje električnih automobila

Godišnji izvještaj Međunarodne agencije za energiju pokazao je kako tržišta električnih automobila bilježe eksponencijalni rast. U 2022. godini globalna prodaja premašila je brojku od 10 milijuna, stoga je oko 14 posto svih prodanih novih automobila bilo električno. Porast je to za gotovo 10 posto u odnosu na 2021. godinu.

Ove se godine očekuje rast prodaje za dodatnih 35 posto, što će uvelike utjecati na zelenu tranziciju i smanjenje emisija štetnih plinova.

Ujedno se smatra da će se, nastavi li se s ovim trendom, do 2030. godine izbjeći potreba za najmanje pet milijuna barela nafte dnevno.

Sadržaj nastao u suradnji s JANAF-om.