“Dosad je porezni tretman napojnica bio ili nejasan ili nepovoljan za radnika. Oporezivao se jednako kao glavni dio plaće, što je bilo nepošteno. Sad se to mijenja i neoporezivo će biti do 3360 eura napojnice godišnje”, govori nam Ljudevit Habjanec, voditelj odjela razvoja blagajničkih rješenja tvrtke Monri Payments.

Pritom dodaje da pretpostavlja da većina ljudi iz tih razloga i nije prijavljivala napojnice, nego su se one stavljale sa strane. “Problem je kad ti dođe inspektor. Osobno znam samo neke državne ustanove koje su prijavljivale napojnice, odnosno, kako se to službeno zove – nagradu za dobro obavljeni rad”, kaže.

No, od 1. siječnja 2024. godine na snagu stupaju nove zakonodavne izmjene pa će se situacija promijeniti. Stoga smo odlučili obratiti se stručnjaku Ljudevitu Habjancu ne bismo li prokomentirali s njim kako će to konkretno utjecati na radnika, gosta, ali i poslodavca.

Dakle, od Nove godine u Hrvatskoj će se napojnica moći ostavljati i karticom. Dok je u drugim zemljama to već godinama uobičajeno. Ljudevit ističe da smo mi kao turistička država to trebali odavno uvesti.

Moći će se i dalje zaokruživati

Ovu će opciju posebice cijeniti turisti koji sve manje koriste gotovinu, a sve više plaćaju karticama. To će biti jedan dodatan korak za konobara i gosta.

“Konobaru će se na POS uređaju pojaviti pitanje koje će postaviti gostu: ‘Želite li ostaviti napojnicu?’. Ona, naravno, nije obavezna pa gost može i odbiti. Ako pristane, moći će odabrati postotak, iznos ili pak zaokružiti na veći broj kao što je to kod nas običaj”, objašnjava.

Novom regulacijom napojnica, nadovezuje se naš sugovornik, profitirat će svi – od gosta do zaposlenika. “Taj novac ide poslodavcu na račun koji ga dalje prosljeđuje radniku. Dakle, već drugi dan napojnica bi mogla biti zaposleniku na računu”, kaže.

Postoje strahovi, ali svi će biti zadovoljni

Također, rade na opciji s kojom će poslodavci imati izbor hoće li pojedinačna napojnica ići konobaru ili će se na kraju dana sve skupiti i podijeliti svima jer neki žele dio dati i, primjerice, kuharima.

Važno je isto tako napomenuti da će ta opcija, osim u kafićima i restoranima, biti dostupna svugdje – kod frizera, kozmetičara, automehaničara i drugdje.

“Postoje strahovi, ali mislim da će svi imati koristi od toga. Zaposlenici će zarađivati više, gostima će biti lakše jer neće imati posla s gotovinom, a poslodavac će imati zadovoljnije radnike”, zaključuje.

Prvi ured u garaži

Ljudevit je poprilično siguran u uspješnost nove reforme jer već više od 10 godina prati tržište i situaciju, odnosno otkako je na FER-u završio za inženjera računarstva i odmah se po završetku faksa zaposlio u struci.

Nakon nekoliko godina shvatio je da želi svoj potencijal usmjeriti u vlastiti biznis. I to je krenuo baš u pravo vrijeme, odnosno 2013. godine kada je bio aktualan moment fiskalizacije.

“S bratom Hrvojem, koji je inače kriminalist i radio je u prodaji jedne IT firme, prepoznao sam tada da će biti potrebe za inovacijama. Pokazalo se da smo bili u pravu”, prisjeća se. Prvi ured i skladište im je bilo doma u garaži obiteljske kuće u Zagorju.

“Snalazili smo se kako smo znali. Doslovno smo u jednom trenutku na zidu napisali u kojem smjeru bi tržište moglo ići. Šest godina kasnije je ispalo da smo pogodili 70 posto trendova, poput automatizacije i digitalnih usluga kao što su loyalty aplikacije”, govori.

Planiraju proširiti tim

S vremenom su Ljudevit i Hrvoje shvatili da se žele proširiti na druga tržišta, a baš im je u tom trenutku pristupio Monri Payments s kojima su dijelili iste ideje o inovacijama i ciljeve. Naime, Monri je htio proširiti svoju paletu proizvoda i rješenja za plaćanje.

Tu je prepoznao vrijedan rad Remarisovog tima i odličan proizvod koji su imali – povezali su dvije tvrtke koje su nudile odlična domaća rješenja pa su nekoć konkurentski Remaris i Smart sad sestrinski programi, uz Thor, blagajničko rješenje za maloprodaju i veleprodaju.

“U tom trenutku nam je svima bilo jasno da će rad na blagajni i automatizacija biti jedna te ista stvar. Tako smo 2020. godine pripojili našu firmu Monriju”, prisjeća se. Ljudevit otada ondje radi kao voditelj odjela razvoja blagajničkih rješenja, a njegov brat je pak član Uprave.

“Kad sam došao u timu nas je bilo šestero, a sad nas je 11 i planiramo sljedeće godine zaposliti još troje ljudi. Mi razvijamo nove proizvode za ugostiteljstvo poput displayja za kuhinju na koji stižu narudžbe konobara. To smo razvili prije pet godina”, kaže.

Ulazak Hrvatske u eurozonu

Što se pak tiče novih trendova, pojavili su se početkom godine, odnosno kad je Hrvatska ušla u eurozonu. Ono što su odmah procijenili jest da će biti velikih problema s kovanicama kojih neće biti dovoljno, s obzirom na potrebe.

“Novčanicu od 10 kuna su gotovo pa zamijenile kovanice od jednog eura i 50 centi. Zato smo ponudili rješenje za brojanje kovanica i kontrolu ispravnosti kovanica, što je na kraju radnog dana konobarima oduzimalo i po sat vremena”, govori.

Dodaje da je riječ o uređaju u koji se ubace kovanice i on ih izbroji te složi u tubice koje se stavljaju u posebno dizajnirane novčanike. Također, ponudili su klijentima i uređaj u koji se ubace novčanice, a on ih skenira i utvrdi autentičnost.

“Predvidjeli smo da će se pojaviti potreba za tim jer na tržištu kola puno više krivotvorenih novčanica eura nego što je to bio slučaj s kunama. Mislim da postoji otprilike tri do četiri puta više lažnih eura nego kuna”, govori.

Korona je bila okidač

Ljudevit kaže da su se hrvatski ugostitelj dobro pripremili i da su spremno dočekali monetarnu uniju. Zabilježeno je i povećanje broja POS uređaja od 30 posto. S obzirom na naglo povećanje, zanimalo nas je zašto su do tada ugostitelji i druge djelatnosti zazirale od plaćanja karticama?

“Postoji stigma da banke uzimaju mnogo provizije. No, to u stvarnosti nije tako, posebice kad se uzme u obzir koliko vremena i resursa se izgubi na plaćanje gotovinom. Mnogo ljudi se samo okrene i ode kada vidi da negdje ne može platiti karticom”, govori.

To je, dodaje, jako izraženo kod mlađih generacija koje su naviknule da im je sve dostupno u digitalnom obliku. Korona je, sreća u nesreći, ubrzala digitalizaciju kod ugostitelja i drugih obrta poput frizera, taksija i pekarnica.

“Bio je potreban taj neki okidač jer je u drugim zemljama to odavno praksa. Mi smo to predvidjeli i prije pandemije i radili na tehnološkim rješenjima”, kaže.

Testirali stanje na terenu

Naglašava da je u Hrvatskoj specifična situacija koja je, uz sve ostalo, kočila uvođenje opcije plaćanja karticama, a to je kulturološka razlika.

“Na prvom mjestu se nalazi komocija gosta koji je naučen da konobar dolazi do njega, a on se nikad ne mora dići. U zapadnim zemljama se, primjerice, sve događa za šankom – i plaćanje i naručivanje. Zato smo se tomu prilagodili i tako su nastali bežični uređaji za uzimanje narudžbi, odnosno ručni terminali za konobare”, ističe.

Sve su to imali prilike testirati u stvarnom okruženju zahvaljujući dugogodišnjem klijentu Leggieru. Tako su redovito izlazili na teren i razgovarali s konobarima o tome što ih muči te što bi im olakšalo posao.

“Imam jednu anegdotu s konobarom. Dali smo mu ručni terminal i on je bio sav u panici i prestrašen kako će s tim raditi jer nikad nije imao ni mobitel s ekranom osjetljivim na dodir. Nakon što smo ga opet obišli za nekoliko tjedana, odmah nam je oduševljeno rekao koliko je to dobro rješenje jer mora manje hodati”, prisjeća se.

Izdavanje računa u šumi

Usput nam je spomenuo i da je posebno ponosan na Leggiero loyalty aplikaciju koju su implementirali još krajem 2017. godine.

“Danas imamo oko 40.000 korisnika, što je strašno puno za naše tržište. Kafići su kod nas jako važan sociološki i kulturološki segment. Ljudi se lako vežu za kvartovske kafiće i piju kavu satima, što u zapadnim zemljama nije slučaj. Tomu prilagođavamo tehnologiju”, kaže.

Nedavno s pak razvili mobilni proizvod koji spaja blagajnu i plaćanje, a bit će praktičan za korištenje na terenu, primjerice, kod servisera klima.

“To je uređaj koji ima izdavanje računa i kartično plaćanje u jednom. Ove godine su ga isprobali na World Rally Championship natjecanju. Doslovno su račune izdavali u šumi. Zafrkavamo se na poslu da će uskoro i harmonikaši na svadbama primati kartice”, našalio se Habjanec.

Sadržaj nastao u suradnji s Monri Payments.