Zamrznuto je zdravije od svježeg? Istražili smo što znanost kaže, a i koje povrće nam je saveznik u sezoni prehlade
Određene namirnice nam jačaju imunitet na svakom koraku. Imamo i tri neodoljiva recepta
Znanost je posljednjih 20 godina razbila mnogobrojne mitove o smrznutoj hrani, posebice onaj u usporedbi sa svježom. Štoviše, pojedine studije pokazuju kako se čak i više nutrijenata sačuva zamrzavanjem, nego kad voće i povrće danima čuvamo u hladnjaku.
No, ujedno ulazimo u razdoblje kada većina voća i povrća više nije u sezoni. Zato smo izdvojili povrće koje je jednako, ako ne i zdravije, zamrznuto, a i čiji nam vitamini posebice trebaju za održavanje imunološkog sustava tijekom ove sezone prehlada, viroza i gripe.
Saveznik u mršavljenju
Jedno od posljednjih istraživanja koje je osporilo pretpostavku potrošača da svježi proizvodi imaju mnogo veću hranjivu vrijednost od smrznutih objavljeno je u stručnom časopisu Journal of Food Composition and Analysis. Govori kako, primjerice, kod mahuna nema gotovo nikakvih razlika između svježe i smrznute varijante.
Mahune su sjajna namirnica koja je bogata željezom, magnezijem i kalijem, a usto i dobar saveznik u mršavljenju jer spada u skupinu niskokalorične hrane. Od nje se mogu praviti razna jela – od variva do salate, a njihov sastav nam je važan za zdravlje srca i probave.
Važno je znati što jedemo
Kada imamo svoj vrt možemo biti sigurni u ono što jedemo, odnosno ubrati i gotovo odmah servirati na stol. Nutricionisti savjetuju da bi sve ubrano povrće i voće trebalo potrošiti u roku od jednog do dva dana jer nakon toga gubi hranjive tvari.
No, većina ljudi nije te sreće pa kupuje svježe povrće i voće u trgovinama i na tržnici. Tu postoji određeni rizik zato što nikada ne možemo sa stopostotnom sigurnošću znati sadrže li te namirnice štetne stvari.
Smanjuje ostatke pesticida
U usporedbi s tim, znanstvenici su istaknuli kako je dokazano da je smrznuto bolja alternativa zato što prodavači često znaju posegnuti za kojekakvim pesticidima i umjetnim tvarima poput aditiva ne bi li im povrće i voće što dulje izgledalo svježe.
Istraživanje objavljeno u američkom Journalu of Agricultural and Food Chemistry pokazalo je kako zamrzavanje usporava propadanje hrane, ali i većinu kemijskih reakcija. Drugim riječima, smanjuje ostatke pesticida. Što je hrana dulje zamrznuta, tim će pesticida biti manje.
Primjerice, u slučaju rajčice je zamrzavanje ostatke pesticida nakon šest dana smanjilo za dvadesetak posto, a nakon 12 dana se ta brojka povećala na 31 posto.
Nekoć hrana seljaka, a danas ga priprema svaki restoran
Što se pak graška tiče, još su u srednjem vijeku otkrili vrijednost ove mahunarke. Nekoć se smatrao hranom siromašnih ljudi, a danas ga ima u gotovo svakom restoranu svijeta. Obiluje vitaminima B i C, folnom kiselinom te hranjivim vlaknima. Odličan je izvor energije što ga čini dobrim izborom za sve skupine ljudi – od male djece do vegana.
Prema istraživanju objavljenom u The American Journal of Clinical Nutrition, grašak je dobra alternativna bjelančevinama i proteinima životinjskog porijekla te se mnogo lakše probavlja od nekih drugih biljnih namirnica.
Može se jesti tijekom cijele godine zahvaljujući postupku smrzavanja te se vrlo jednostavno priprema. Primjerice, Ledo grašak se samo odmrzne i spreman je za pirjanje na maslacu ili pak kao zdravi i fini dodatak juhama.
Jeli ih i u svemiru
Smrznuta hrana sjajno se uklapa u moderni ubrzani tempo života. Zanimljivo je da je Amerikanac Clarence Birdseye počeo zamrzavati hranu još tridesetih godina prošloga stoljeća, a ovaj način čuvanja hrane ozbiljno je zaživjelo tek šezdesetih kada su je astronauti nosili u svemir.
Detaljnim je istraživanjem zaključeno da je to najbolji način čuvanja hrane, a i najpraktičniji u usporedbi s drugom konzerviranom hranom. Kroz godine se to počelo sve više primjenjivati, a danas znamo da možemo zamrznuti sve povrće koje imamo u vrtu i koristiti ga kroz dulji period.
Pomaže pri učenju
Dobar primjer je špinat. Vrlo važno i vrijedno povrće koje se može jesti sirovo, ali i termički obrađeno. Sadrži flavonoidne spojeve koji djeluju kao antioksidansi, vitamin K, A i C, kalij i magnezij. Pojedine studije pokazuju da utječe blagotvorno na razvoj motoričkih funkcija i sposobnost učenja.
Zanimljiva je činjenica da špinat, nakon što tjedan dana odleži u zamrzivaču, izgubi 30 posto vitamina C. S druge strane, za isto vrijeme u hladnjaku izgubi 75 posto, a na sobnoj temperaturi čak i 100 posto askorbinske kiseline.
Kupus su nekoć smatrali afrodizijakom
Ljudi rjeđe prakticiraju zamrzavanje kupusa, a zapravo je to dobar način da kroz cijelu godinu imate u škrinji dostupno ovo povrće koje bi trebalo jesti svaki dan. Naprosto je toliko zdravo da neka istraživanja pokazuju da pomaže u sprječavanju mnogobrojnih bolesti.
U prvom redu su to Alzheimerova, rak, demencija, artritis, reuma, kronične glavobolje, upale, infekcije, alergije… Popis je jako dug, a na njemu se dakako nalaze gripa, prehlada i viroze. U vremenima Antike smatrali su ga i afrodizijakom.
Što to magično sadrži kupus? Doslovno sve važno za organizam, počevši od vitamina C, K, B i E, sumpora, kalija, minerala do vlakana, proteina i magnezija. Spada u red kupusnjača, baš kao i brokula, cvjetača i kelj.
Brokula važna za djecu i starije
Što se tiče tih zelenih biljaka, kao djeca ne znamo cijeniti njihove blagodati, ali zato naši roditelji znaju. Itekako je važno od rane dobi jesti ovo povrće jer su važan faktor u izgradnji imuniteta.
Osim toga, indijski znanstvenici su u istraživanju objavljenjem u respektabilnom Journalu of oral and maxillofacial pathology otkrili da jedenje mlade brokule bogate antioksidantom glukorafaninom i sulforafan usporava rast stanica raka, a nazvali to zelenom kemoprevencijom.
I za kraj, izdvojili smo nekoliko praktičnih, brzih i jednostavnih recepata za svaki dan.
RIŽOTO OD KOZICA I GRAŠKA
SASTOJCI:
– 400 g Ledo smrznutog graška
– veća glavica luka
– 250 g Ledo smrznuti gamberi
– 2 šalice riže
– 1 naribana mrkva
– 1 goveđa kocka
PRIPREMA: Prvo trebamo usitniti i pirjati blago posoljeni luk. Na njega dodajemo naribanu mrkvu. Kad mrkva omekša, dodajemo rižu koju prelijemo goveđim temeljcem. Poklopimo i uz povremeno miješanje kuhamo 10 minuta. Kad riža malo omekša i većina vode ispari, dodajemo grašak i kuhamo još 10 minuta. Začinjavamo po želji i na kraju dodajemo kozice koje se obrađuju svega dvije minute, inače budu gumene. Sve izmiješati i poslužiti uz salatu po želji. Dobar tek!
ZELENI SMOOTHIE
SASTOJCI:
– 200 g Ledo smrznutog špinata
– 100 g svježeg peršina
– 350 ml vode
– sok jednog limuna ili limete
– žlica meda
– žlica chia sjemenki
– 100 g Ledo smrznutih malina ili šumsko voće
PRIPREMA: Sve sastojke očistite, operite i svježe stavite u blender. Usitnite i prelijte u čašu ili bocu. Može se jesti odmah ili pak ostaviti u hladnjaku na sat vremena da chia sjemenke nabubre. Dobar tek!
VARIVO OD KUPUSA
SASTOJCI:
– 1 veća glavica luka
– 500 g Ledo mladog graha
– 3 mrkve srednje veličine
– 1 celer
– 1 glavica kiselog kupusa
– 4 srednja krumpira
– začini po želji
– žlica koncentrata od rajčice
– začini po želji
– komad pancete
PRIPREMA: Sve povrće usitnimo. Prvo pirjamo luk na srednjoj vatri, a kad požuti, dodajemo mrkvu i celer. Zatim na to stavljamo krumpir i zalijemo vodom. Dodajemo kupus, dva lovorova lista i komad pancete koji, kad pusti svoj specifičan okus, vadimo van iz variva. Dodajemo mladi grah i puštamo da proključa još 10 minuta. Začinimo po želji sa solju, paprom, slatkom paprikom i češnjakom u prahu. Puštamo da voda ispari i i dodajemo koncentrat od rajčice. Kad ponovno zakipi, može se maknuti s vatre. Dobar tek!
Sadržaj nastao u suradnji s Ledom.