Kardiovaskularne bolesti: uz ovaj jelovnik i recepte možete spriječiti bolesti srca i krvnih žila

Pravilna, raznovrsna, redovita i umjerena prehrana, uz prestanak pušenja i poticanje tjelesne aktivnosti, ima ključnu ulogu u prevenciji i liječenju bolesti srca i krvnih žila.

“Rezultati brojnih istraživanja upućuju na činjenicu da odgovarajuća prehrana može potaknuti remisiju, odnosno poboljšanje stanja bolesti koje se očituje popuštanjem ili nestankom njezinih bitnih simptoma, ali i da može poslužiti i kao jedno ili jedino terapijsko sredstvo u liječenju akutnog stanja bolesti. Vrijedi i obrnuto – hranom koju jedemo možemo ozbiljno narušiti zdravlje”, ističe mag. nutricionizma Vedrana Škoro Rendulić, rukovoditeljica Službe za dijetetiku i prehranu KBC-a Sestre Milosrdnice.

>>saznajte više o bolestima srca i krvnih žila

“Znanstveno je dokazano da su određene loše životne navike kao što su prekomjerno konzumiranje alkohola, pušenje, sjedilački način života i debljina, odnosno nekvalitetna prehrana koju karakterizira visok udio jednostavnih ugljikohidrata, trans masnih kiselina i zasićenih masnoća, te prevelik unos soli i nedovoljna konzumacija voća i povrća, među najbitnijim promjenjivim čimbenicima koji pogoduju nastanku i razvoju i kardiovaskularnih bolesti. Promjenom spomenutih loših životnih navika moguće je prevenirati ili držati pod kontrolom kardiovaskularne bolesti. Dakle, dokazano je da izbjegavanje konzumacije alkohola, prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost, smanjenje soli u dijeti te povećan unos voća, povrća i cjelovitih žitarica smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti te je u tom smislu edukacija nužna od najranije dobi”, dodaje Škoro Rendulić.

Nutricionističko savjetovanje na uputnicu

Klinička nutricionistica ističe da je savjetovanje o prehrani neophodan segment uspješnog liječenja. Važno je napomenuti, govori Škoro Rendulić, da danas i oboljeli od kardiovaskularnih bolesti imaju mogućnost prijaviti se i u bolničko nutricionističko savjetovalište preko interne uputnice bolničkog liječnika specijaliste ili uputnice A3 koju izdaje liječnik obiteljske medicine te se educirati o svojoj dijetoterapiji.

“Nakon što liječnik postavi dijagnozu, uz mogućnost farmakološke terapije, liječenje uključuje i nefarmakološku terapiju – takozvanu dijetoterapiju. Dijetalna prehrana koja se prepisuje određenim bolesnicima, često ima terapijsku ulogu i zajedno s drugim mjerama liječenja pridonosi ozdravljenju. Bolesnike je potrebno educirati o važnostima dijetalne prehrane, ali i individualno upoznati s količinom i sastavom pojedinih obroka, energijskom vrijednosti i vremenom uzimanja dnevnih obroka”, kaže pa dodaje:

“Važno je napomenuti da postoje općenite preporuke koje ne mogu zamijeniti individualno nutricionističko savjetovanje, zato što dijetoterapija ovisi o raznim parametrima osobe kao što su dob, spol, tjelesna masa, visina, ali i dodatni mogući komorbiditeti poput pretilosti, dijabetesa, celijakije, alergije na neku hranu i slično. Dakle, sve se to uzima u obzir prilikom savjetovanja te je potrebno osigurati optimalne energijske i nutritivne potrebe svakog pojedinca.”

Ipak, opće preporuke za dijetoterapiju kod srčanih bolesti mogu biti inspiracija svim zdravim osobama kako bi prehranom očuvale svoje zdravlje i spriječile razvoj bolesti srca i krvnih žila, a osobama koje imaju kardiovaskularne bolesti koristan orijentir u kontroli bolesti.

Opće preporuke za dijetoterapiju kod srčanih bolesti

“DASH dijeta i mediteranski način prehrane, pokazali su se kao najbolji načini prehrane za smanjenje krvnog tlaka i opće poboljšanje zdravlja. Takav način prehrane uključuje cjelovite žitarice, mahunarke, povrće, voće, nemasno meso i ribu, mlijeko i mliječne proizvode, orašaste plodove, sjemenke, začine i biljna ulja, uz neophodnu redukciju soli, šećera, trans i zasićenih masnoća, ali i nužno povećanje tjelesne aktivnosti. Potrebno je jesti više manjih obroka dnevno, pravilno birati namirnice, pravilno pripremiti obroke te određivati pravilne količine, odnosno porcije hrane u obroku”, napominje Škoro Rendulić koja nam je otkrila koje su najvažnije opće preporuke za dijetoterapiju kod srčanih bolesti.

1. Smanjiti unos soli na do 5 g dnevno

Smanjenje unosa soli značajno doprinosi prevenciji kardiovaskularnih, bubrežnih i mnogih drugih bolesti, kao i smanjenju smrtnosti od srčanog i moždanog udara. Najviše soli koju dnevno unosimo hranom nalazi se u industrijski prerađenim proizvodima, kruhu i pekarskim proizvodima, suhomesnatim proizvodima i konzerviranoj hrani.

Sol (natrij) je dodatak jelu bez kojeg mnoga jela ne bismo mogli konzumirati jer bi nam bila neprihvatljivog okusa, no treba biti oprezan s dnevnom količinom soli u prehrani.

“Oko 20 posto unosa natrija dolazi iz soli dodane u hranu tijekom pripreme ili za stolom. Na primjer, neki ljudi imaju naviku soljenja hrane i prije nego ju uopće probaju jesti pa su tako istraživanja pokazala da je unos soli u Hrvatskoj 10 do 12 g dnevno, što je dvostruko više od preporuka. Ostala sol je ‘skrivena’ u obrađenim i industrijski pripremljenim namirnicama, a ljudi se često čude da su pekarski proizvodi koje često jedu puni soli. Na deklaraciji proizvoda se navodi količina natrija (Na) koja se pomnoži s 2,5 i dobije se koliko je to soli (NaCl) pa je svakako prilikom kupovanja proizvoda potrebno čitati deklaracije i na to obratiti pozornost”, pojašnjava Škoro Rendulić. Također, bilo bi poželjno povećati unos (individualno) kalija, kalcija, magnezija i vitamina D jer će ti minerali i vitamini potaknuti veće izlučivanje natrija (soli) iz tijela.

Hrana koja sadrži velike količine soli:

• mesni proizvodi: pršut, slanina, salama, usoljena govedina, hrenovke, kobasice, slane sušene iznutrice, paštete, mesne konzerve i slično. Umjesto njih treba birati meso peradi ili nemasne komade mesa
• konzervirane, dimljene i slane ribe (srdele, tuna, skuša…): imaju visok sadržaj soli, a vrlo su popularne za pripremu brzog obroka te dostupnije cijenom. Poželjno ih je rjeđe konzumirati i radije odabirati svježu ili smrznutu ribu
• mesne kocke i razni gotovi pripravci za juhe, variva i gulaše: veliki su izvor soli. Umjesto ovih proizvoda preporučuje se koristiti puno luka, poriluka, celera, peršina i ostalog svježeg povrća, kao i svježe ili sušene začine za ukusnije i zdravije jelo
• štapići, pereci, čips, tortilje, krekeri, kokice, usoljeni i prženi orašasti plodovi i sjemenke: kalorijska su bomba, puna soli i masnoće te ih je poželjno izbaciti iz prehrane i kao grickalice radije birati nesoljene orašaste plodove i kokice (koje sami pripremate), te svježe voće
• konzervirano povrće: kiseli krastavci, paprike, cikla, luk, kapari, artičoke i slično sadrže dosta soli, a količina natrija varira od proizvoda do proizvoda pa ih se preporučuje rjeđe konzumirati te radije odabrati svježe (ili smrznuto) plodove
• kupovni industrijski umaci poput kečapa, majoneze i preljeva za salatu: imaju visok sadržaj soli pa radije pripremite svoj domaći preljev za salate kod kuće (koristeći malo octa, limuna, maslinovog ulja i začinskog bilja, može i malo đumbira, hrena)
• kupovna gotova industrijski pripremljena smrznuta hrana i gotove juhe iz vrećice: sadrže visok udio soli zato što se sol koristi i kao konzervans. Ove se proizvode preporučuje izbjegavati, iako je vrlo popularno i često financijski dostupno. Preporučuje se pripremiti vlastite obroke kod kuće kod kojih znate točne količine sastojaka koji se koriste u pripremi
• topljeni sir, slani sirevi poput fete i kupovni sirni namazi: sadrže visok udio soli pa umjesto njih treba jesti svježi posni sir i mozarellu s manje masnoća te pripremiti domaći vrlo ukusan namaz od svježeg posnog sira, jogurta i malo začina poput vlasca

Određenu količinu soli (kao i začinskih mješavina od povrća) i šećera u hrani preporučuje se zamijeniti biljnim začinima. “Svježe ili sušeno začinsko bilje mijenja okus, a dodatno povećava sadržaj vitamina i minerala u hrani. Primjerice, umjesto soli, jaja se mogu začiniti s estragonom, grašak crvenom paprikom, teletina metvicom i paprikom, piletina i puretina đumbirom ili curryjem, a umjesto šećerom neku hranu možemo začiniti cimetom ili vanilijom”, otkriva nutricionistica.

2. Smanjiti unos loših masnoća

Smanjivanje unosa zasićenih masnih kiselina, kolesterola i trans masnih kiselina bitan je korak u smanjenju razine “loših” masnoća u krvi, upozorava klinička nutricionista i dodaje da bi kod povišenih vrijednosti ukupnog kolesterola i takozvanog “lošeg” LDL kolesterola u krvi, unos zasićenih masnih kiselina trebao biti manji od 7%, a trans masti manji od 1% od ukupnog dnevnog energijskog unosa, dok je preporuka za unos kolesterola manje od 200 do najviše 300 miligrama dnevno. To je moguće postići pravilnom prehranom, odnosno pravilnim odabirom namirnica.

Hrana bogata “lošim” zasićenim i trans masnoćama te kolesterolom koju treba jesti što rjeđe, primjerice jednom u dva tjedna ili u potpunosti izbaciti iz prehrane:

• palmino ulje, svinjska mast, margarin
• pekarski proizvodi (osobito krafne s punjenjem i proizvodi od lisnatog tijesta)
• hrana bogata mliječnim mastima (maslac, slatko vrhnje, masni sirevi, majoneza, sir feta)
• proizvodi pripremani u duboko prženom ulju (osobito hrana iz friteze)
• suhomesnati proizvodi (slanina, kulen, kobasica, pršut, šunka) i industrijske hrenovke i paštete
• janjetina, masni dijelovi svinjetine i drugih mesa, kao i kožica na mesu (pogotovo peradi), iznutrice
• plodovi mora, školjke
• jaja (žumanjak)
• prženi i soljeni kikiriki, orašasti plodovi i sjemenke
• slane grickalice i krekeri te slastice (pogotovo vafli s punjenjem) i kremasti kolači
• kupovni voćni sirupi, osvježavajuća (bez)alkoholna pića, voćni gazirani i negazirani sokovi, ledeni čajevi

“Dio zasićenih masnih kiselina potrebno je zamijeniti jednostruko i višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Nazivamo ih još i esencijalnim masnim kiselinama, a to su omega-6 masne kiseline i omega-3 masne kiseline koje su nezamjenjive u normalnom funkcioniranju našeg organizma te ih često srčani bolesnici uzimaju i kroz suplementaciju”, ističe mag. nutricionizma Škoro Rendulić.

Izvori omega-6 i omega-3 masnih kiselina:

• biljna ulja (maslinovo, suncokretovo, repičino, laneno, sezamovo…)
• plava riba (skuša, tuna, srdele…) koju bi trebalo jesti 2 ili više puta tjedno
• masline
• orašasti plodovi (nesoljeni i neprženi bademi, orasi, lješnjaci)
• sjemenke (nesoljene i nepržene sjemenke bundeve, suncokreta, lana, chia sjemenke)
• avokado

“Razinu triglicerida je također razmjerno jednostavno regulirati promjenom prehrane i povećanjem tjelesne aktivnosti”, ističe mag. nutricionizma Škoro Rendulić dodajući da se, prije svega, konzumiranje alkohola mora svesti na minimalne, prigodne, povremene količine ili da alkohol treba u potpunosti izbaciti.

3. Birati hranu bogatu proteinima, a siromašnu mastima

Bjelančevine (proteini) su građene od aminokiselina te su nam potrebne za rast i obnavljanje tkiva. “S obzirom na to da su potrebe za bjelančevinama niske, općenito iznose oko 0,8 do 1,0 grama po kilogramu tjelesne mase, vrlo ih je lako unijeti svakodnevnom raznovrsnom prehranom. Problem je u tome što, za razliku od namirnica biljnog podrijetla koje uopće ne sadrže kolesterol, namirnice životinjskog podrijetla sadrže znatne količine kolesterola. Zato je potrebno znati odabrati vrstu namirnice, ali i pravilno obraditi i servirati određenu porciju”, govori nutricionistica i dodaje da je za dobro uravnoteženu prehranu potrebna kombinacija namirnica biljnog i životinjskog podrijetla u odnosu 50:50. U prehranu bi tako trebalo uvrstiti što više ribe, bijelog mesa peradi i fermentirane mliječne proizvode s nižim udjelom mliječne masti.

Bjelančevine biljnog podrijetla: grah, grašak, leća, slanutak, mahune i soja ne sadrže sve esencijalne aminokiseline koje su potrebne našem tijelu

Bjelančevine životinjskog podrijetla: mlijeko s manje masnoća, jaja, krto meso i ribu nazivamo visokovrijednim bjelančevinama zato što imaju uravnotežen odnos esencijalnih aminokiselina

4. Jesti više povrća i voća

U obrocima bi se trebalo pronaći što više svježeg, sezonskog povrća i voća svih boja zato što obiluju bogatstvom vitamina, minerala i prehrambenih vlakana te pomažu u smanjenju lošeg, LDL kolesterola.

• povrće i voće treba jesti kroz 4 – 5 obroka na dan, odnosno minimalno 400 grama na dan
• preporučuje se jesti svježe, kuhano, smrznuto, sušeno, a izbjegavati konzervirano povrće

5. Unositi više prehrambenih vlakana u danu

Prehrambena vlakna iz hrane, kojima obiluju voće, povrće, cjelovite žitarice, oraščići i sjemenke, osim što sprječavaju zatvor i konstipaciju, smanjuju rizik od dijabetesa i bolesti srca tako što snižavaju i kolesterol i trigliceride u krvi. “Preporučeni dnevni unos vlakana za žene je minimalno 20 grama, a za muškarce 30 grama, a samo 10 grama vlakana je potrebno dnevno kako bi se potaknulo smanjenje ukupnog i LDL kolesterola, što možemo unijeti primjerice zdjelicom kuhane zobene kaše i lanenim sjemenkama i 1 srednjom bananom”, otkriva nutricionistica.

Neke namirnice koje su iznimno bogate prehrambenim vlaknima:

• zob – zobene mekinje i kaše
• ječmena kaša
• integralna riža i tjestenina
• graham kruh
• grah
• grašak
• šljive – svježe, suhe
• banana
• borovnice
• jagode
• maline
• kupine
• brokula
• prokulice
• kelj
• kupus svježi
• mrkva
• artičoka
• mahune
• patlidžan
• bademi
• sjemenke lana

6. Paziti na pripremu i veličine porcija hrane

Potrebna je i svjesnost pravilnog odabira iste količine namirnica. Što to znači? Primjerice, zdravija opcija je krumpir pečen u pećnici ili kuhani, a ne pržen u ulju kao pomfrit i slično. Za pripremu i obradu namirnica treba odabrati kraće kuhanje, blanširanje, pirjanje u vlastitom soku, pečenje s minimalnim korištenjem masnoće pomoću folija, vrećice i papira za pečenje, na grill tavi ili u posebnom posuđu za koje je nepotrebna masnoća. Jela treba spremati bez zaprške, prženja i pohanja, prelijevanja grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom.

“Veličina porcije je također bitna za ukupni unos masti i energije. Zato se preporučuje tanjur podijeliti na tri dijela tako da na pola tanjura bude povrće, na jednoj četvrtini tanjura meso ili zamjena za meso, a na drugoj četvrtini žitarice ili zamjena za žitarice odnosno prilog”, ističe klinička nutricionistica. Za pomoć oko ‘odokativne’ količine porcije koriste se vizualne slike kako bi se dočarala veličina porcije na individualnom nutricionističkom savjetovanju.

Primjerice:

• količina mesa ili ribe po porciji odgovara veličini i debljini špila karata ili dlanu ruke bez prstiju
• porcija kruha je 1 tanka kriška kruha
• porcija voća veličinom odgovara veličini teniske loptice ili zatvorenoj šaci

7. Provoditi tjelesnu aktivnost

Preporučuje se reducirati tjelesnu masu prema potrebi i održavati idealnu masu te provoditi tjelesnu aktivnost laganog intenziteta od najmanje 30 minuta svaki dan. “Dijeta nema učinak bez tjelesne aktivnosti laganog intenziteta od minimalno 30 minuta dnevno koja smanjuje i/ili održava tjelesnu masu, količinu tjelesne masti i opseg struka, a povećava osjetljivost na inzulin i razinu “dobrog” HDL kolesterola, pa samim time ima velik utjecaj na prevenciju kardiovaskularnih bolesti”, napominje Škoro Rendulić.

8. Odgovarajuća hidracija

Nužno je i unositi dovoljno tekućine u danu i to najmanje 6-8 čaša negazirane vode. Dobar izvor tekućine su i svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća, lagani biljni čajevi i zeleni čaj koji se spremaju bez šećera, jogurt s probiotikom te domaće juhe. Također, potrebno je ograničiti ili prestati unositi alkohol, kavu te sve industrijske sokove.

---

Primjer tjednog jelovnika kod bolesti srca i krvnih žila

Potrebne energijske i nutritivne vrijednosti s recepturama definiraju se individualno, ističe nutricionistica.

Ponedjeljak

Doručak: Zobena kaša kuhana na mlijeku s cimetom, chia sjemenkama i bananom

Užina 1: Jagode

Ručak: Juha od povrća s rezancima, pureća prsa bez kožice na naglo, pire krumpir, špinat varivo

Užina 2: Kivi, zeleni čaj bez šećera

Večera: Salata s piletinom i grill povrćem (tikvice, patlidžan, paprika), integralni dvopek

---

Utorak

Doručak: Graham kruh, namaz od svježeg posnog sira s vlascem, jogurt light

Užina 1: Smoothie s bananom, šumskim voćem i bademima

Ručak: Varivo od kupusa (kalja) s junetinom, kruh sa sjemenkama, jabuka

Užina 2: Graham kruh, domaća pašteta od piletine, zeleni čaj bez šećera

Večera: Rižoto s povrćem i šampinjonima, cikla salata, acidofil

---

Srijeda

Doručak: Kukuruzni žganci, jogurt s probiotikom i mljevene lanene sjemenke

Užina 1: Domaći kompot od jabuke s cimetom

Ručak: Krem juha od rajčice, odrezak od lososa, grah salata s bučinim uljem i lukom, zelena salata s ribanim celerom, svježe cijeđena limunada

Užina 2: Voćna salata s lješnjacima, zeleni čaj bez šećera

Večera: Naravni pileći file, pečeni batat, kupus salata s mrkvom

---

Četvrtak

Doručak: Miješane žitarice s jogurtom, cimetom i borovnicama

Užina 1: Smoothie s bananom, ananasom i bademima

Ručak: Teleća juha s taranom, teletina lešo s kuhanim povrćem i krumpirom, bijeli i crveni kupus salata

Užina 2: Naranča, zeleni čaj bez šećera

Večera: Integralna tjestenina u crvenom umaku s tunjevinom i kukuruzom, zelena salata s crvenim radičem

---

Petak

Doručak: Integralno pecivo, svježi posni sir sa suncokretovim sjemenkama, bijela kava

Užina 1: Kruška

Ručak: Riblja juha s rižom, skuša na žaru, blitva lešo s krumpirom, matovilac i rikola salata, svježe cijeđena limunada

Užina 2: Integralni kruh, domaći džem od šljiva, zeleni čaj bez šećera

Večera: Proso s tikvicama i piletinom, rajčica salata s lukom

---

Subota

Doručak: Graham kruh, kuhano jaje, namaz margo omegol, mlijeko 0,9% m.m.

Užina 1: Naranča

Ručak: Varivo od mahuna s piletinom, graham kruh

Užina 2: Pečena jabuka s orasima i cimetom, zeleni čaj bez šećera

Večera: Pureća pljeskavica, brokula lešo s krumpirom i mrkvom, crni kruh

---

Recepti za zdravo srce za cijelu obitelj

Ako nemate inspiracije kuhati zdravo, nutricionistica Škoro Rendulić s nama je podijelila recepte za očuvanje zdravlja srca u kojima može uživati cijela obitelj.

Krem juha od brokule ili cvjetače

Sastojci:

• pola manjeg crvenog luka
• 1 manji poriluk
• 3 režnja češnjaka
• 1 veći bijeli krumpir
• 400 g brokule cvijeta (svježe ili smrznute)
• 1 žlica maslinovog ulja
• 1 dl mlijeka (po izboru)
• origano, sol, muškatni oraščić, papar
• 1 žličica mljevenih badema (ne prženi, ne soljeni, ne šećereni)

Priprema: Na ulju pirjati luk, poriluk i češnjak. Dodati krumpir, brokulu, zaliti vodom da prekrije povrće i kuhati. Dodati začine. Kad je juha kuhana, izmiksati je štapnim mikserom i, po izboru, dodati mlijeko. Posuti mljevenim bademima.

---

Riblja juha

Sastojci:

• 200 g mrkve
• 1 komad korijena celera
• 1 korijen peršina
• 2 žlice maslinovog ulja
• 600 g škarpine (ili oslić ili druga riba)
• 1 dl gustog domaćeg soka rajčice
• 1 žlica bijelog octa (po izboru)
• svježi list celera i peršina, sol, papar, lovor
• 60 g integralne riže

Priprema: U lonac staviti narezani list i korijen peršina i celera, mrkvu, maslinovo ulje i začine. Zaliti vodom i kuhati oko 40 minuta. Dodati gusti sok od rajčice, ocat (po izboru) i očišćenu ribu. Kuhati dodatno oko 15 minuta. Kuhanoj ribi izvaditi kosti, a komadiće mesa vratiti u juhu. Dodati kuhanu rižu i posuti peršinom.

---

Varivo s lećom

Sastojci:

• 160 g crvene leće
• 1 veliki crveni luk
• 100 g kukuruza
• 1 mrkva
• 1 manja korabica
• 1 korijen peršina i komadić korijena celera
• 4 žlice domaćeg soka od rajčice ili 1 srednja rajčica
• 3 žlice maslinovog ulja
• 8 dl vode
• sol, papar, lovorov list

Priprema: Skuhati leću. Na ulju pirjati luk, dodati na kocke narezanu mrkvu, korabicu, peršinov korijen i celer. Zaliti vodom, dodati začine i posoliti. Tek pred kraj kuhanja dodati i kuhanu leću, rajčicu i kukuruz.

---

Tuna ili losos sa sezamom

Sastojci:

• 4 fileta svježe tune ili lososa (po 100-150 g)
• 3 žlice maslinovog ulja
• sol, svježe grubo mljeveni papar
• 3-4 žlice sezama (neprženi)

Priprema: Filete marinirati uljem, svježim mljevenim ili zdrobljenim paprom i malo soli te ga uvaljati u sezam. Ispeći na jako zagrijanoj grill tavi bez dodatka ulja, odnosno masnoće.

---

Pastrva iz vrećice za pečenje

Sastojci:

• 4 manje ili 2 veće pastrve
• 400 g narančastog batata
• 1 veća zelena tikvica
• 2 rajčice
• origano, timijan, mažuran, lovor, sol
• 2 žlice maslinovog ulja
• sjeckani peršin

Priprema: Lovor zdrobiti i pomiješati s ostalim začinima. Ribe posoliti i posuti polovicom mješavine začina. Povrće i batat narezati na veće kocke. Dodati ostatak začina, sjeckani peršin i ulje te pomiješati. U vrećicu za pečenje staviti ribe i povrće, vrećicu zatvoriti i peći u pećnici 35-40 minuta na 200°C.

---

Mediteranska salata s tunjevinom

Sastojci:

• tunjevina iz konzerve u maslinovom ulju (isprana vodom)
• 150 g mozzarelle s manje masnoće
• 4-5 maslina
• 3-4 mini rajčice
• sol, papar, maslinovo ulje, limun, origano, bosiljak.

Priprema: Ocijediti tunjevinu, narezati masline, rajčice i sir. U zdjeli pomiješati sve sastojke, dodati začine i dobro promiješati.

---

Skuša u papiru za pečenje s povrćem

Sastojci:

• 4 skuše po 200 g
• 100 g mrkve
• 200 g krumpira
• 100 g tikvica
• sol, papar, lovor, ružmarin, celer, limunov sok

Priprema: Ribe očistiti, posoliti i nakapati limunovim sokom s maslinovim uljem. Mrkvu tanko narezati pa u papir za pečenje položiti povrće, malo posoliti, na vrh staviti skuše i prekriti ih povrćem. Zamotati u papir za pečenje kao bombon i ispeći u pećnici ili na roštilju.

---

Pureći smotuljci s gljivama i špinatom

Sastojci:

• 4 veća pureća odreska
• 1 srednji crveni luk
• 200 g šampinjona
• 200 g svježeg špinata
• 1 žlica maslinovog ulja
• 1 žlica parmezana
• papar, limunov sok

Priprema: Na ulju pirjati isjeckani luk i na listiće narezane gljive. Nakon 10 minuta dodati narezani špinat. Pirjati da voda ispari, začiniti i ohladiti, a zatim umiješati i parmezan. Odreske minimalno posoliti i nakapati limunovim sokom. Na svaki odrezak staviti nadjev, zamotati ga i pričvrstiti čačkalicama. Punjeno meso posložiti u posudu za pečenje obloženu masnim papirom za pečenje pa zapeći u pećnici.

---

Pire od krumpira s brokulom

Sastojci:

• 400 g brokule
• 800 g krumpira
• mlijeko
• mljeveni muškatni oraščić, sol
• 1 žličica listića badema

Priprema: Krumpir i brokulu skuhati posebno, ocijediti. Sve staviti u posudu, doliti vruće mlijeko i napraviti pire, a zatim dodati još malo muškatnog oraščića. Na grill tavi bez masnoće kratko popržiti narezane bademe i posuti ih po pireu.

---

Povrće iz pećnice

Sastojci:

• 400 g krumpira ili ljubičastog batata
• 2 paprike žute
• 2 rajčice
• 1 tikvica
• 1 svježa cikla
• 2 crvena luka
• 3 žlice maslinovog ulja
• 3 režnja češnjaka, grančica timijana, malo origana po želji, lovorov list

Priprema: Povrće narezati, poprskati uljem i dodati začine. Promiješati i staviti u posudu za pečenje prekrivenu papirom za pečenje. Naknadno kod pečenja dodati tikvice. Na početku peći prekriveno folijom, a kasnije foliju ukloniti kako bi se jelo zapeklo. Poslužiti kao prilog.

---

Humus (Namaz od slanutka)

Sastojci:

• 8 žlica sezama neprženog
• 2 dl kuhanog slanutka
• 4 režnja češnjaka
• 1 žlica maslinovog ulja
• sol
• 1-2 žlice limunovog soka ili malo octa

Priprema: Sezam kratko popeći u tavi bez masnoće i samljeti ga kad se ohladi. Slanutak, limunov sok i češnjak usitniti u električnom mikseru i prema potrebi dodati žlicu prokuhane ohlađene vode. Na kraju umiješati ulje, sezam, sol i dodati nasjeckani peršin ili vlasac po želji.

---

Namaz od graška i oraha

Sastojci:

• 200 g graška
• 100 g oraha
• sjeckani svježi peršin, prstohvat soli
• pola čaše jogurta
• 1 češnjak svježi

Priprema: Prokuhati grašak i ostaviti da se ohladi. Ubaciti ga u blender, dodati sve ostale sastojke i miksati do željene gustoće. Poslužiti uz prepečenac ili narezano povrće.

---

Zdravi preljev za salatu s bosiljkom

Sastojci:

• 2 žlice maslinovog ulja
• ocat ili Aceto balsamico prema ukusu
• 8 većih listova bosiljka
• prstohvat soli

Priprema: Fino nasjeckati bosiljak. Pomiješati sve sastojke i preliti ih po salati. Preljev odlično odgovara salati od rajčice.

---

Preljev s češnjakom

Sastojci:

• 2 žlice bučinog ulja
• 2 žlice bučinih sjemenki neprženih, nesoljenih
• 4 režnja češnjaka
• ocat ili Aceto balsamico prema ukusu
• prstohvat soli

Priprema: Grubo samljeti bučine sjemenke ili ih isjeckati. Češnjak protisnuti te ga pomiješati s mljevenim sjemenkama i uljem. Dodati ocat, sol i malo vode. Dobro promiješati.

---

Salata od cikle i jabuke

Sastojci:

• 30 dag sirove cikle
• 1 veća jabuka
• 1 žlica maslinovog ulja
• limunov sok, prstohvat soli

Priprema: Ciklu i jabuku oguliti i na sitno naribati. Oba sastojka pomiješati, minimalno posoliti, preliti uljem i limunovim sokom te sve izmiješati.

---

Punjene pečene jabuke

Sastojci:

• 4 srednje jabuke
• 2 žlice narezanih suhih marelica
• cimet
• 4 žlice soka od naranče
• 2 čajne žličice naribane kore naranče

Priprema: Oguliti jabuke i izdubiti sredinu nožem. Pomiješati marelice i naribanu koricu naranče pa napuniti jabuke. Pomiješati sok od naranče s cimetom i preliti preko jabuka. Prekriti nadjevene jabuke poklopcem i grijati u mikrovalnoj pećnici 7-8 minuta dok jabuke ne omekšaju. Poslužiti ohlađeno.

---

Riža na mlijeku s brusnicama

Sastojci:

• 4 žlice suhih brusnica
• 3 šalice mlijeka
• 1 štapić cimeta
• prstohvat soli
• 1 žlica maslinovog ulja
• 1 naribana jabuka
• pola šalice integralne riže
• voda

Priprema: Namočiti brusnice u vrućoj vodi i ostaviti da nabubre. Ugrijati mlijeko, cimet i sol pa maknuti s vatre prije nego što prokuha. Na maslinovom ulju u tavi dodati jabuke i miješati dok ne omekšaju, otprilike 1 minutu. Dodati rižu i vodu te miješati dok većina tekućine ne ispari. Postepeno dodavati mlijeko s cimetom i miješati dok se većina ne upije i ne nastane kremasta smjesa. Prije posluživanja ohladiti i posuti brusnicama.

---

Stručni izvori:

Prehrana kod bolesti srca i krvnih žila – Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice
Raymond JL, Morrow K. Krause. Mahan. Dietoterapia, 2021.
World Health Organization
World Heart Federation
Width M., Reinhard T. The Essential Pocket Guide for Clinical Nutrition, 2020.