Bol u donjem dijelu leđa mogu uzrokovati visoke pete, artritis, ali i bubrežni kamenci
Čak 80 posto ljudi barem jednom u životu iskusi bolove u leđima
Bol u leđima jedan je od najčešćih razloga zbog kojih ljudi traže liječničku pomoć ili izostaju s posla te vodeći uzrok invaliditeta u cijelom svijetu – čak 80 posto ljudi barem jednom u životu iskusi bolove u leđima. Bol u donjem dijelu leđa može biti akutna, ona koja traje manje od 6 tjedana, subakutna koja traje od 6 do 12 tjedana ili kronična koja traje više od 12 tjedana.
Bol u donjem dijelu leđa može varirati od blage do jake, te u nekim slučajevima može otežati ili onemogućiti hodanje, spavanje, rad ili obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Bol u donjem dijelu leđa obično nestaje uz odmor, lijekove protiv bolova i fizikalnu terapiju.
Na sreću, određene mjere mogu pomoći u sprječavanju ili ublažavanju većine epizoda bolova u leđima, posebno u osoba mlađih od 60 godina. Ako prevencija ne uspije, jednostavno kućno liječenje i pravilna redovita tjelesna aktivnost izliječit će leđa u roku od nekoliko tjedana. Kirurški zahvati su rijetko krajnje rješenje za liječenje bolova u leđima.
Simptomi bola u leđima
Simptomi bola u donjem dijelu leđa mogu se pojaviti iznenada ili postupno. Ponekad se bol javlja nakon određenog događaja, kao što je saginjanje da nešto podignete, no ponekad uzrok nije poznat. Bol u leđima može varirati od boli u mišićima do nesnosnog probadanja, a bol se može i širiti niz nogu. Saginjanje, podizanje tereta, stajanje ili hodanje mogu pogoršati stanje.
Simptomi bola u donjem dijelu leđa uključuju:
- ukočenost: koja može izazivati smanjen opseg pokreta, te bol pri pomicanju, ustajanju ili pokušaju ispravljanja leđa
- problemi s držanjem: Mnogim ljudima s bolovima u leđima teško je stajati uspravno, pa se često pritom drže pognuto, ili s torzom okrenutim u stranu, a ne u ravnini s kralježnicom
- spazam mišića: nakon naprezanja, mišići u donjem dijelu leđa mogu se grčiti ili nekontrolirano skupljati. Spazam mišića može uzrokovati jaku bol i otežati ili onemogućiti stajanje, hodanje ili kretanje
Kada posjetiti liječnika?
Većina bolova u leđima postupno nestaje uz kućno liječenje, obično unutar nekoliko tjedana.
Obratite se svom liječniku ako bolovi u leđima:
- traju duže od nekoliko tjedana
- se ne popravljaju nakon odmora
- se šire niz jednu ili obje noge, osobito ako bol ide ispod koljena
- uzrokuje slabost, obamrlost ili trnce u jednoj ili obje noge
- prate i neobjašnjiv gubitak težine
U rijetkim slučajevima bol u leđima može signalizirati ozbiljan medicinski problem.
Potražite hitnu pomoć za bolove u leđima koji:
- uzrokuju nove probleme s probavom ili mokraćnim mjehurom
- su popraćeni temperaturom
- su izazvani padom, udarcem u leđa ili drugim ozljedama
Uzroci bolova u leđima
Bol u leđima često se razvija bez uzroka koji se pokaže nekim testom ili slikovnom dijagnostikom.
Stanja koja se obično povezuju s bolovima u leđima uključuju:
- istegnuće mišića ili ligamenta; ponavljano dizanje teških tereta ili iznenadni nespretni pokreti mogu opteretiti leđne mišiće i ligamente kralježnice. Kod osoba u lošoj tjelesnoj kondiciji stalni napor u leđima može izazvati bolne grčeve mišića
- pomicanje diska; diskovi djeluju kao jastuci između kostiju u kralježnici. Meki materijal unutar diska može se ispupčiti ili puknuti i pritisnuti živac. Međutim, izbočeni ili puknuti disk možda neće uzrokovati bol u leđima. Bolest diska često se otkriva na rendgenskim snimkama kralježnice, CT snimkama ili magnetskim rezonancama koje se rade iz drugog razloga
- artritis; osteoartritis može zahvatiti donji dio leđa. U nekim slučajevima, artritis u kralježnici može dovesti do sužavanja prostora oko leđne moždine, stanja koje se naziva spinalna stenoza
- osteoporoza; kralješci mogu razviti bolne lomove ako kosti postanu porozne i lomljive
- ankilozantni spondilitis; koji se naziva i aksijalni spondiloartritis. Ova upalna bolest može uzrokovati srastanje nekih kostiju u kralježnici
Čimbenici rizika
Svatko može razviti bol u leđima, čak i djeca i tinejdžeri.
Ovi čimbenici mogu povećati rizik od razvoja bolova u leđima:
- dob: bolovi u leđima su češći s godinama, počevši oko 30. ili 40. godine
- nedostatak vježbanja: slabi, neiskorišteni mišići na leđima i trbuhu mogu dovesti do bolova u leđima
- višak kilograma: dodatno opterećuju leđa te stvaraju pritisak na zglobove i diskove
- bolesti: neke vrste artritisa i raka mogu pridonijeti bolovima u leđima
- zanimanje i stil života: poslovi i aktivnosti koje zahtijevaju podizanje teških tereta ili saginjanje mogu povećati rizik od ozljede leđa
- nepravilno podizanje tereta: korištenje leđa umjesto nogu prilikom podizanja teškog tereta s poda može izazvati bolove u leđima
- psihološke tegobe: čini se da ljudi skloni depresiji i anksioznosti imaju veći rizik od bolova u leđima. Stres može uzrokovati napetost mišića, što može pridonijeti bolovima u leđima
- pušenje: pušači imaju povećanu stopu bolova u leđima. To se može dogoditi zato što pušenje uzrokuje kašalj, što može dovesti do hernije diska. Pušenje također može smanjiti dotok krvi u kralježnicu i povećati rizik od osteoporoze
- nošenje nestabilnih cipela ili visokih peta: može rezultirati bolovima u donjem dijelu leđa. Jedna studija je otkrila vezu između dugog nošenja visokih peta i bolova u leđima. No i nošenje vrlo ravnih cipela opterećuje stopala i leđa. Prelazak u udobne cipele može pomoći u ublažavanju bolova u donjem dijelu leđa. Nekim ljudima će možda trebati ortoze za pravilnu potporu stopala.
Može li bol u donjem dijelu leđa biti povezana s vremenom?
“Ako osjećate da vam se bol u donjem dijelu leđa pogoršava u danima kada je hladno ili se vrijeme mijenja, ne umišljate. Bol u leđima doista može biti povezana s barometarskim tlakom i vanjskom temperaturom. Promjene tlaka ponekad mogu uzrokovati bolove u zglobovima koji su zahvaćeni artritisom, uključujući i kralježnicu. Mišići i zglobovi općenito reagiraju na okolišne uvjete, što ih može učiniti krućima i vjerojatnije da će pretrpjeti ozljede”, napominju stručnjaci Sveučilišne bolnice Johns Hopkins.
Može li bol u donjem dijelu leđa izazvana problemima s bubrezima?
“Bubrezi se nalaze na stražnjoj strani tijela i bol u bubrezima se ponekad može osjećati kao bol u leđima. Jedini pravi način da uočite razliku je posjetiti liječnika koji može provesti temeljit pregled”, ističu liječnici iz Johns Hopkinsa.
Prevencija bolova u leđima
Poboljšanje fizičkog stanja te vježbanje može pomoći u sprječavanju bolova u leđima.
Kako bi leđa bila zdrava i jaka:
- vježbajte: hodanje, vožnja bicikla i plivanje dobar su izbor, razgovarajte sa svojim liječnikom ili fizijatrom o tome koje aktivnosti isprobati
- izgradite mišićnu snagu i fleksibilnost: vježbe za trbušne i leđne mišiće, koje jačaju mišiće corea koji podupiru leđa
- održavajte zdravu težinu: prekomjerna težina opterećuje mišiće leđa
- prestanite pušiti: niz studija je pokazao da pušenje povećava rizik od bolova u donjem dijelu leđa tako što potiče upalne procese u tijelu i sprječava procese samoiscijeljenja. Rizik se povećava s brojem popušenih cigareta dnevno, pa bi prestanak pušenja trebao pomoći u smanjenju tog rizika
Pravilno držanje tijela:
- pravilno stajanje; zadržite neutralan položaj zdjelice. Kada stojite dulje vrijeme, stavite jedno stopalo na niski podnožnik kako biste smanjili opterećenje s donjeg dijela leđa. Povremeno zamijenite oslanjanjem na drugo stopala. Dobro držanje može smanjiti stres na mišiće leđa
- pravilno sjedenje: odaberite sjedalo s dobrom potporom za donji dio leđa, naslonima za ruke i okretnom bazom. Postavljanje jastuka ili smotanog ručnika u donji dio leđa može zadržati normalnu krivulju. Držite koljena i kukove u ravnini. Često mijenjajte položaj, barem svakih pola sata
- pravilno podizanje tereta: izbjegavajte dizanje teških tereta, ako je moguće. Ako morate podići nešto teško, pustite noge da rade. Držite leđa ravno i savijte se samo u koljenima. Teret držite uz tijelo pa se podignite snagom nogu Pronađite partnera za podizanje ako je predmet težak ili nespretan
Dijagnoza
Liječnik će pregledati leđa i procijeniti vašu sposobnost sjedenja, stajanja, hodanja i podizanja nogu. Vaš liječnik bi vas također mogao zamoliti da ocijenite svoju bol na ljestvici od nula do 10 i razgovarati s vama o tome kako vaša bol utječe na vaše dnevne aktivnosti.
Ove procjene pomažu odrediti odakle dolazi bol, koliko se možete pomaknuti prije nego što vas bol prisili da prestanete i imate li grčeve mišića. Oni također mogu pomoći u isključivanju ozbiljnijih uzroka bolova u leđima.
Ovi testovi koriste se u utvrđivanju uzroka bolova u leđima:
- rendgen: nalaz može otkriti uzrok kao što su artritis ili lomovi
- magnetska rezonanca (MR) ili kompjutorska tomografija (CT): mogu otkriti herniju diska ili probleme s kostima, mišićima, tkivom, tetivama, živcima, ligamentima i krvnim žilama
- pretrage iz krvi: mogu pokazati uzrokuje li bol infekcija ili neko drugo stanje
- elektromiografija (EMG): ova metoda mjeri električne impulse koje proizvode živci i kako mišići reagiraju na njih. Ovim se testom može potvrditi pritisak na živce uzrokovan hernijom diska ili suženjem spinalnog kanala (spinalna stenoza)
Liječenje bolova u leđima
Većina bolova u leđima nestaje u roku od mjesec dana kućnog liječenja, posebno u osoba mlađih od 60 godina. Međutim, za mnoge bol traje nekoliko mjeseci. Sredstva za ublažavanje bolova i topli oblozi mogu biti dovoljni.
“Ne preporučuje se mirovanje u krevetu. Nastavite s aktivnostima koliko god možete”, napominju stručnjaci Klinike Mayo te dodaju: “pokušajte s laganom aktivnošću, poput hodanja. Prestanite s aktivnostima koje povećavaju bol, ali nemojte izbjegavati aktivnosti iz straha od boli. Ako kućno liječenje ne daje rezultate nakon nekoliko tjedana, liječnik može preporučiti jače lijekove ili druge terapije.”
Lijekovi ovise o vrsti bola u leđima, to mogu biti:
- sredstva protiv bolova: nesteroidni protuupalni lijekovi kao što je ibuprofen mogu pomoći. Uzimajte ove lijekove samo prema uputama koje je dao liječnik ili ljekarnik. Pretjerana uporaba može izazvati ozbiljne nuspojave. Ako lijekovi protiv bolova koje možete kupiti bez recepta ne pomažu, liječnik može predložiti nesteroidne protuupalne lijekove na recept.
- sredstva za opuštanje mišića: ako se blaga do umjerena bol u leđima ne popravi s lijekovima za ublažavanje bolova, mogli bi vam pomoći lijekovi za opuštanje mišića. Oprez, ovi lijekovi mogu izazvati vrtoglavicu i pospanost
- lokalni lijekovi protiv bolova: kreme, melemi, masti i flasteri ispuštaju tvari za ublažavanje boli kroz kožu
- antidepresivi: neke vrste antidepresiva ublažavaju kroničnu bol u leđima
Fizikalna terapija
Fizioterapeut će vam pokazati vježbe za povećanje fleksibilnosti, jačanje leđnih i trbušnih mišića i poboljšanje držanja. Redovito korištenje ovih tehnika može spriječiti povratak boli. Fizioterapeuti će vas također podučiti kako prilagoditi pokrete tijekom epizode bolova u leđima kako bi se izbjeglo pogoršanje simptoma boli dok ste aktivni.
Kirurški i drugi zahvati
Postupci koji se koriste za liječenje bolova u leđima mogu uključivati:
- injekcije kortizona: ako druge mjere ne ublaže bol koja se širi niz nogu, može pomoći injekcija kortizona i lijek za umrtvljivanje u prostor oko leđne moždine i korijena živaca. Injekcija kortizona pomaže smanjiti upalu oko korijena živaca, ali ublažavanje boli obično traje samo mjesec ili dva
- radiofrekventna ablacija: u ovom postupku, tanka igla se uvodi kroz kožu u blizini područja koje uzrokuje bol. Radio valovi prolaze kroz iglu kako bi oštetili obližnje živce. Oštećenje živaca ometa signale boli u mozgu
- kirurški zahvati: obično se rješavaju problemi mogu koji su povezani s hernijom diska ili drugim stanjima koja sužavaju otvore unutar kralježnice
Alternativne metode liječenja bola u leđima
Brojni alternativni tretmani mogu ublažiti bolove u leđima. Prije početka nove alternativne terapije razgovarajte s liječnikom ili fizijatrom o potencijalnim prednostima i rizicima.
- kiropraktika: metoda manipulacije kralježnicom može ublažiti bol
- akupunktura: sve veći broj znanstvenih dokaza pokazuje da akupunktura može biti korisna u liječenju bolova u leđima
- transkutana električna stimulacija živaca, poznata kao TENS: uređaj na baterije postavljen na kožu isporučuje električne impulse na bolno mjesto
- masaža: za bolove u leđima uzrokovane napetim ili preopterećenim mišićima, masaža može pomoći
- joga: može istegnuti i ojačati mišiće i poboljšati držanje. Osobe s bolovima u leđima možda će morati promijeniti neke poze ako im se pogoršaju simptomi
Prirodna rješenja za bol u leđima
- hladni i topli oblozi: odmah nakon ozljede leđa najbolje je koristiti hladne obloge ili obloge s ledom, budući da to može ublažiti bol utrnuvši to područje i spriječiti ili smanjiti oticanje
- topli oblozi: otprilike 48 sati nakon pojave bolova u leđima, može biti od pomoći stavljanje termofora ili toplih obloga na bolno mjesto. Toplina smiruje i opušta bolne mišiće i povećava protok krvi, što pomaže procesu ozdravljenja. Imajte na umu da je toplinska terapija korisna samo u prvom tjednu
- kreme za ublažavanje bolova na bazi mentola: imaju učinak hlađenja koji može privremeno otupjeti bolove u leđima. Ipak, riječ je o privremenom rješenju. Naime, jedna studija sugerira da nanošenje mentola na kožu može desenzibilizirati receptore boli u tijelu. Međutim, korištenje previše mentola može rezultirati većom osjetljivošću na bol
- eterično ulje lavande: primijenjeno akupresurom može smanjiti subjektivni intenzitet boli i poboljšati lateralnu fleksiju kralježnice, pokazala je studija
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: