Gestacijski dijabetes: uzroci, simptomi, liječenje i prehrana kod trudničkog dijabetesa
Donosimo i primjer jelovnika koji su sastavili klinički nutricionisti
Tekst je revidirala Vedrana Škoro Rendulić, mag. nutricionizma, klinički nutricionist, Rukovoditeljica Službe za dijetetiku i prehranu Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice
Što je gestacijski (trudnički) dijabetes?
Gestacijski dijabetes se prvi puta dijagnosticira tijekom trudnoće (gestacije) te je jedna od najčešćih komplikacija u trudnoći. Gestacijski dijabetes najčešće se razvija u drugoj polovici trudnoće, obično nakon 24. tjedna i to zato što posteljica, kako plod raste, proizvodi sve više hormona koji uzrokuju povećanje inzulinske rezistencije i povećanje koncentracije glukoze u krvi. Visoke razine šećera u krvi pritom mogu utjecati na tijek trudnoće i zdravlje djeteta.
Simptomi trudničkog dijabetesa
Kod gestacijskog (trudničkog) dijabetesa se ne razvijaju specifični simptomi, ali ga prate općeniti simptomi koji se povezuju s dijabetesom.
Zato je u trudnoći potrebno obratiti pozornost na ove simptome:
- pojačan osjećaj žeđi
- često i obilno mokrenje
- nagli, pojačani umor
Rizični čimbenici za razvoj gestacijskog dijabetesa
Svaka žena može razviti gestacijski dijabetes tijekom trudnoće, no u povećanom riziku su:
- žene starije od 35 godina
- žene koje imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su pretile
- žene koje su prethodno rodile bebu koja je pri rođenju težila 4,5 kg ili više
- žene koje su u prethodnoj trudnoći imale gestacijski dijabetes
- žene koje u obitelji imaju roditelja, brata ili sestru koji ima dijabetes
U rizične čimbenike za razvoj gestacijskog dijabetesa spadaju i visoki prirast tjelesne mase u trudnoći, smanjena tolerancija glukoze prije trudnoće, sindrom policističnih jajnika, slaba tjelesna aktivnost prije trudnoće. Također, studije dokazuju da niske razine vitamina D u krvi te veći unos masti povećavaju mogućnost razvoja gestacijskog dijabetesa.
Dijagnoza trudničkog dijabetesa
Dijagnozu gestacijskog dijabetesa liječnik će postaviti ako je pri prvoj kontroli u trudnoći koncentracija glukoze u plazmi natašte između 5,1 i 7,0 mmol/L pri jednom mjerenju. Ako je pri prvoj kontroli u trudnoći koncentracija glukoze u plazmi manja od 5,1 mmol/L, između 24. i 28. tjedna trudnoće provodi se takozvani oralni test opterećenja glukozom (oGTT), u kojem se mjeri glukoza u plazmi natašte, i to nakon što trudnica popije glukozu rastopljenu u vodi, uz prvo mjerenje nakon 60 minuta i drugo nakon 120 minuta.
Kod trudnica koje imaju gestacijski dijabetes samokontrolu šećera u krvi potrebno je provoditi četiri puta dnevno: natašte i jedan ili dva sata poslije glavnih obroka. Uz ovako česta mjerenja liječnik će lakše odrediti treba li započeti liječenje inzulinom. Pritom bi trebalo voditi i dnevnik izmjerenih vrijednosti glukoze i dnevnik prehrane kako bi se lakše utvrdilo kako prehrana utječe na dobivene rezultate. Preporučene vrijednosti glukoze u krvi u trudnoći su one kod kojih je glukoza natašte manja ili jednaka vrijednosti od 5.1 mmol/L, glukoza koja je jedan sat nakon obroka manja ili jednaka vrijednosti od 10.0 mmol/L te glukoza koja je dva sata nakon obroka manja ili jednaka vrijednosti od 8.5 mmol/L.
Komplikacije trudničkog dijabetesa
Većina žena koje imaju gestacijski dijabetes rađaju zdrave bebe. Međutim, neliječene ili nekontrolirane razine šećera u krvi mogu uzrokovati ozbiljne komplikacije.
Komplikacije koje gestacijski dijabetes može uzrokovati kod bebe su:
- pretjerani fetalni rast: višak glukoze može proći kroz placentu i potaknuti bebinu gušteraču da proizvodi dodatni inzulin, što može uzrokovati da beba postane prevelika te dovesti do teškog poroda, a ponekad i potrebe za carskim rezom.
- niske razine glukoze u krvi: ponekad bebe majki s gestacijskim dijabetesom razviju nisku razinu šećera u krvi (hipoglikemiju) nedugo nakon rođenja. To je zato što je njihova proizvodnja inzulina visoka.
- dijabetes tipa 2 kasnije u životu: bebe majki koje imaju gestacijski dijabetes imaju veći rizik od razvoja pretilosti i dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.
- smrt: neliječeni gestacijski dijabetes može dovesti do djetetove smrti prije ili ubrzo nakon rođenja
Komplikacije koje gestacijski dijabetes može uzrokovati kod majke:
- preeklampsija: simptomi ovog stanja uključuju visoki krvni tlak, previše proteina u urinu i oticanje nogu i stopala
- gestacijski dijabetes: ako ste u jednoj trudnoći imali gestacijski dijabetes, veća je vjerojatnost da ćete ga imati i u sljedećoj trudnoći
- dijabetes kasnije u životu: gestacijski dijabetes povećava rizik od razvoja dijabetesa nakon trudnoće, oko 50 posto žena koje su imale gestacijski dijabetes razvije šećernu bolest tipa 2 unutar pet do deset godina nakon poroda
Izračunajte svoj indeks tjelesne mase
Iznimno je važno ne udebljati se previše u trudnoći, stoji u edukativnoj brošuri Međunarodne dijabetičke federacije (IDF). Primjerena masa koju biste trebali dobiti tijekom trudnoće izračunava se iz tjelesne mase prije trudnoće i određuje se iz indeksa tjelesne mase (ITM). Indeks tjelesne mase računa se tako da se tjelesna masa (kg) podijeli s kvadratom tjelesne visine (m), odnosno prema formuli ITM = masa (kg)/ visina2 (m). Na primjer, ako ste visoki 172 centimetra i prije trudnoće ste imali 57 kilograma, vaš indeks tjelesne mase se računa ovako: 57/(1,72×1,72) te iznosi 19,2.
Provjerite svoj rezultat:
- indeks tjelesne mase manji od 18,5 – pothranjenost
- indeks tjelesne mase od 18,5 do 24,9 – normalna tjelesna masa
- indeks tjelesne mase od 25 do 29,9 – prekomjerna tjelesna masa
- indeks tjelesne mase veći od 30 – pretilost
Evo koliko se kilograma preporučuje dobiti u trudnoći prema indeksu tjelesne mase:
- kod ITM-a manjeg od 18,5 preporučuje se dobivanje na tjelesnoj masi od 13 do 18 kilograma
- kod ITM-a od 18,5 do 25 preporučuje se dobivanje na tjelesnoj masi od 8 do 15 kilograma
- kod ITM-a od 25 i više preporučuje se dobivanje na tjelesnoj masi od 5 do 10 kilograma
Prehrana u trudnoći
Kako biste u trudnoći održavali normalne razine šećera u krvi jedite zdravo, budite fizički aktivni i redovito odlazite na kontrole koje vam je preporučio liječnik. Kako biste osigurali sve vitamine i minerale potrebne vama i bebi, trebali biste svaki dan jesti hranu bogatu nutrijentima iz različitih izvora. Kako izgleda zdrav obrok u trudnoći? Pola tanjura treba sadržavati povrće i voće, otprilike jedna četvrtina tanjura bi trebala sadržavati cjelovite žitarice, a ostatak hranu bogatu proteinima i kalcijem. U svaki obrok treba dodati mlijeko ili mliječne proizvode.
U trudnoći bi trebalo jesti:
- povrće i/ili gljive, 3 serviranja na dan: birajte zeleno lisnato povrće, brokulu, mrkvu, kupus, papriku i/ili gljive
- voće, 4 serviranja na dan: voće je idealno jesti kao međuobrok
- bjelančevine, 3 serviranja na dan: po serviranju se preporučuje jesti 1 do 1,5 grama po kilogramu tjelesne mase bjelančevina (meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, sjemenke, grahorice, orašasti plodovi)
- mlijeko i mliječni proizvodi, od 2 do 3 serviranja u danu: po serviranju se preporučuje jesti 1 do 1,5 grama po kilogramu tjelesne mase (svježe kravlje mlijeko, sir, (voćni) jogurt)
- cjelovite žitarice kao prilog, 6 serviranja u danu: kruh i tjestenina od integralnih žitarica, kvinoja, zobene pahuljice, proso, kukuruz, krumpir, batat
- tekućina: svaki dan bi trebalo unijeti 2,5 litara tekućine, najbolje obične vode. Poželjni su i blagi biljni čajevi i prirodni voćni sokovi. U prehrani su poželjne i povrtne te mesne juhe
Iako je riba zdrava, neke vrste poput tune, sabljarke i morskog psa mogu sadržavati velike koncentracije žive, pa bi ih trebalo izbjegavati dok su kod plave ribe kao što su srdele, inćuni i lokarde koncentracije žive znatno niže.
Ovo su dodatne opće smjernice za zdravu prehranu u trudnoći:
- izbjegavajte masnu, slanu i prženu hranu te pekarske proizvode
- smanjite unos šećera i umjetnih sladila
- izbjegavajte alkohol i duhan u svim oblicima
- napitke koji sadrže kofein (kava) i tein (npr. zeleni, bijeli i crni čaj) bi trebalo smanjiti na najmanju moguću mjeru, odnosno na 1 šalicu na dan
Važni minerali za trudnice i dojilje:
- kalcij: važan za razvoj kostura i zubi, razvoj srca, živaca i mišića; suplementacija potrebna ako je nedostatan unos prehranom. Kalcijem obiluju mlijeko i mliječni proizvodi konzervirana riba, zeleno lisnato povrće, grahorice, oraščići, žitarice i suhe smokve
- fosfor: važan za razvoj kostura i zubi, rad srca, prijenos živčanih impulsa, rad bubrega. Fosforom obiluju sir, grahorice, riba, soja, oraščići, sjemenke, meso i zeleno lisnato povrće
- magnezij: potrebno je unositi oko 350 mg na dan za izgradnju kostiju, rad srca i razvoj mozga bebe. Suplementacija je potrebna ako je nedostatan unos prehranom. Magnezijem obiluju mliječni proizvodi, banana, kikiriki, pšenične mekinje, zeleno lisnato povrće, sjemenke, oraščići i crna čokolada.
- željezo: potrebno je unositi od 18 do 30 mg na dan. Željezo sudjeluje u procesu prijenosa kisika u do stanica, rast i razvoj mozga, sprečava anemiju te sudjeluje u obrani organizma od infekcija. Suplementacija je obavezna ako je nedostatan unos prehranom. Željezom obiluju crveno meso, žumanjak, grahorice, gljive, šparoge, zeleno lisnato povrće, cikla i suho voće. za bolju apsorpciju preporučuje se kombinirati s vitaminom C.
- jod: iznimno je važan za razvoj neuroloških funkcija djeteta. Jodom obiluju špinat, sezam, blitva, šparoge, češnjak, mliječni proizvodi, jagode
Važni vitamini za trudnice i dojilje:
- folna kiselina: važna je za neometan proces dijeljenja stanica, rast i razvoj bebe, funkcioniranje probavnog i živčanog sustava te spolnih organa. Suplementacija folnom kiselinom potrebna je od početka trudnoće. Namirnice koje obiluju folnom kiselinom su avokado, šparoge, zeleno lisnato povrće, brokula, banana, citrusi, grahorice, žitarice
- vitamin C: važan je za jačanje imuniteta, kosti, hrskavice, vezivno tkivo, zube i apsorpciju željeza. Potrebno je osigurati od 85 do 125 miligrama vitamina C na dan, što odgovara trima porcijama voća i povrća. Vitaminom C obiluju nar, crni ribiz, trešnje, limun, naranča, mandarina, kivi, kupus rajčica, paprika
- vitamin D: iznimno je važan za rast i razvoj kostiju i zubi te za regulaciju metabolizma kalcija i fosfora. Vitaminom D obiluju laneno ulje, orasi, gljive, obogaćeni mliječni proizvodi i žumanjak
“Brojne studije pokazuju da, između ostalih rizičnih faktora, nedostatak vitamina D dovodi do rizika od pojavnosti šećerne bolesti tijekom trudnoće, a rezultati istraživanja pokazatelji su i u kojoj mjeri je potrebna dodatna edukacija i nutritivna intervencija u trudnoći kao dio prevencije za uredan tijek trudnoće”, napomenula nam je klinička nutricionistica Vedrana Škoro Rendulić iz KBC-a Sestre milosrdnice.
Prehrana kod trudničkog dijabetesa
Trudnički dijabetes liječi se uravnoteženom prehranom, vježbanjem i prema potrebi inzulinom. Iznimno je važno da žena ostane fizički aktivna tijekom trudnoće zato što tjelesna aktivnost pomaže regulirati razine šećera u krvi. Kada je riječ o prehrani, potrebno je prilagoditi kalorijsku vrijednost obroka tijekom trudnoće pa žena, unatoč narodnim uvjerenjima, ne bi trebala jesti za dvoje. To znači da tijekom prvog tromjesečja trudnica ne bi trebala povećavati kalorijsku vrijednost hrane koju jede tijekom dana, dok u drugom i trećem tromjesečju uz uobičajenu prehranu ne bi smjela unositi više od 300 dodatnih kalorija dnevno. Ipak, ako vam je dijagnosticiran gestacijski dijabetes točne smjernice će vam dati vaš liječnik ili klinički nutricionist.
Preporuke za žene koje imaju trudnički dijabetes:
- jedite tri veća i dva manja obroka na dan
- ne preskačite obroke
- prednost dajte povrću, voću, cjelovitim žitaricama
- izbjegavajte masnu i prženu hranu
- pazite na unos vode, pijte najmanje 8 čaša vode na dan
Jelovnik za žene s trudničkim dijabetesom (od 1800 kcal)
“Ovakva prehrana je najbolja i najpravilnija te se preporučuje svim trudnicama, a ne samo onima koje imaju gestacijski dijabetes”, napominje Vedrana Škoro Rendulić, mag. nutricionizma.
Donosimo primjer jelovnika za žene s trudničkim dijabetesom koji nam je ustupila Služba za dijetetiku i prehranu Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice.
Doručak
- 1 šalica mlijeka (240 mL, obrano od masnoće, može i dodatak Divke za bijelu kavu)
- 1 velika žlica svježeg posnog sira (60 g)
- 1 graham pecivo (60 g)
Užina 1
- 1 čaša svježe cijeđene naranče (bez zaslađivača, razrijeđeno vodom)
- 3 integralna krekera
Ručak
- 1 tanjur pileće juhe bez dodataka (s malo mrkve), obrana od masnoće
- 1 komad pečene puretine od zabatka (60 g, veličina dlana)
- Mahune lešo s krumpirom (100 g zelenih mahuna i 200 g / 2 srednja krumpira), za pripremu obroka koristiti 10 g ulja (suncokretovo/maslinovo)
- 1 zdjelica kupus salate (100 g)
- 1 zelena jabuka
Užina 2
- 1 kuhano jaje
- 1 kriška graham kruha (60 g)
- 1 srednja kruška
Večera
- naravni pileći file (60 g, veličina dlana)
- Rižoto s tikvicama i mrkvom (120 g integralne riže i 50 g tikvice i 50 g mrkve), pripremu obroka koristiti 10 g ulja (suncokretovo/maslinovo)
- Zelena salata s ribanim celerom (1 zdjelica)
Prije spavanja
- 1 jogurt s probiotikom (200 mL)
“Za rast i razvoj fetusa, očuvanja zdravlja majke i smanjenje rizika lošeg ishoda trudnoće, potreban je odgovarajući unos energije i hranjivih tvari tijekom trudnoće. Edukacija i savjetovanje o prehrani predstavlja temelj prenatalne njege za sve žene u trudnoći te zahtjeva individualni pristup gdje se u obzir uzima niz čimbenika: socioekonomski status, dostupnost hrane, indeks tjelesne mase prije trudnoće, zdravstvena i dijetetička anamneza, i tako dalje”, kaže Škoro Rendulić te dodaje:
“Sve trudnice s gestacijskim dijabetesom preko uputnice mogu dobiti odgovarajuću nutritivnu potporu u Nutricionističkom savjetovalištu Službe za dijetetiku i prehranu KBC Sestre milosrdnice kako bi imale odgovarajuću dijetoterapiju u ovisnosti o njihovom energijskom i nutritivnom statusu te koncentraciji glukoze u krvi.”
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: