Gravesova bolest: uzroci, simptomi, dijagnostika i liječenje
Oko 30 posto oboljelih razvije i Gravesovu oftalmopatiju koja uzrokuje ispupčenost očiju
Što je Gravesova bolest?
Gravesova bolest, poznata i kao Basedowljeva bolest je autoimuni poremećaj kod koje imunološki sustav pogrešno stimulira štitnjaču da proizvodi prekomjerne količine hormona štitnjače, te može uzrokovati hipertireozu. Gravesova bolest najčešće se javlja u žena u dobi između 30 i 50 godina. Gravesovu bolest često prate simptomi hipertireoze, koji se mogu razlikovati od osobe do osobe.
Simptomi Gravesove bolesti su:
- gubitak težine, unatoč normalnom apetitu
- učestale stolice
- ubrzan ili nepravilan rad srca
- nervoza, razdražljivost, problemi sa spavanjem, umor
- drhtave ruke, slabost mišića
- znojenje ili poteškoće s podnošenjem vrućine
- uvećanje štitne žlijezde (guša)
Faktori rizika za razvoj Gravesove bolesti
Gravesova bolest najčešće se javlja nakon 30-e godine života, te je češća u žena nego u muškaraca.
Rizik za razvoj Gravesove bolesti veći je u osoba koje:
- imaju slučaj Gravesove ili Hashimotove bolesti u užoj obitelji
- imaju neki drugi autoimuni poremećaj kao što je vitiligo ili dijabetes tipa 1
- su pušači
Komplikacije Gravesove bolesti
Ako se ne liječi, Gravesova bolest može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući
- promjene u vidu – gravesovu oftalmopatiju
- kožne promjene – gravesovu dermopatiju
- ubrzan i nepravilan rad srca koji može dovesti do krvnih ugrušaka, moždanog udara, zatajenja srca i drugih problema povezanih sa srcem
- osteoporoze
- probleme s menstrualnim ciklusom, plodnošću i trudnoćom
Gravesova oftalmopatija
Gravesova bolest može utjecati na oči. Naime, oko 30 posto ljudi s Gravesovom bolešću razvije Gravesovu oftalmopatiju koja potencijalno ugrožava vid, a nastaje zbog oticanja tkiva, mišića i masnog tkiva u pozadini oka. Ova oteklina uzrokuje egzoftalmus, abnormalno izbočenje jednog ili oba oka. Pritom se očni kapci povlače, te su oči otvorenije, što može dovesti do infekcije rožnice. Dok se očni simptomi mogu pojaviti bilo kada, obično se javljaju unutar prve godine od dijagnoze Gravesove bolesti.
Simptomi Gravesove oftalmopatije :
- osjećaj iritacije
- prekomjerno suzenje ili suhoća očiju
- ispupčenost jednog ili oba oka
- osjećaj pijeska u očima
- pritisak ili bol u očima
- natečeni ili uvučeni kapci
- crvene ili upaljene oči
- osjetljivost na svjetlo
- dvoslike
- nemogućnost pomicanja oka
- i u rijetkim slučajevima gubitak vida
Simptomi Gravesove oftalmopatije mogu potrajati unatoč liječenju. Liječenje Gravesove oftalmopatije je individualno, a može uključivati lijekove, terapiju radioaktivnim jodom, ali i operaciju odstranjivanja cijele štitnjače. U težim oblicima bolesti, oteklina može uzrokovati ukočenost mišića koji pokreću očnu jabučicu do te mjere da se oko ne može pravilno pomicati. Oteklina pak može vršiti pritisak na vidni živac, pogoršavajući vid i u tom se slučaju u terapiju uvodi liječenje kortikosteroidima, lokalno zračenje ili izvodi kirurški zahvat. Ako je došlo do retrakcije vjeđe, odnosno ako su jedan ili oba kapka previše podignuta, izvodi se kirurški zahvat kojim se kapak “spušta” kako bi adekvatno pokrivao rožnicu. To je potrebno učiniti kako bi se, zbog oslabljenog vlaženja rožnice, spriječio nastanak suhog oka ili, u težim slučajevima, čira na rožnici.
Blage simptome Gravesove bolesti možete ublažiti:
- korištenjem umjetnih suza koje će smanjiti nadraženost i suhoću očiju
- nošenjem maske za spavanje koja će umanjiti suhoću očiju
- spavanjem na podignutom uzglavlju možete ublažiti otečenost u kapcima
- nošenjem sunčanih naočala smanjuje se osjetljivost na svjetlo
Gravesova dermopatija
Iako rijetko, ljudi s Gravesovom bolešću mogu razviti stanje koje uzrokuje da koža postane crvenkasta i debela, grube teksture koje se naziva Gravesova dermopatija. Ovo stanje obično zahvaća potkoljenice, ali se može razviti i na vrhu stopala i drugim dijelovima tijela. U većini slučajeva riječ o je blagom i bezbolnom stanju.
Dijagnosticiranje Gravesove bolesti
Na prvom pregledu liječnik u razgovoru s pacijentom uzima povijest bolesti. Kako bi potvrdio dijagnozu Gravesove bolesti, liječnik, u ovom slučaju endokrinolog, može naručiti jedan ili više ovih testova kao što su:
- laboratorijske pretrage iz krvi, od kompletne krvne slike do testova kojima se određuju razine hormona štitnjače (T3 i T4) te razine hormona hipofize (TSH) i test za imunoglobulin
- ultrazvuk štitnjače
- scintigrafija, pretraga kod koje se tankom iglom u venu unosi dijagnostička tekućina nakon čega se vrši snimanje štitnjače gama kamerom. Scintigrafija omogućava detaljniju procjenu rada štitnjače
Liječenje Gravesove bolesti
U liječenju Gravesove bolesti koriste se antitiroidni lijekovi koji blokiraju proizvodnju hormona štitnjače. U prosjeku se uzimaju od 12 do 18 mjeseci, nakon čega se terapija može prekinuti ako su razine hormona štitnjače u krvi normalnih vrijednosti. No, ako se ne postigne željeni balans hormona štitnjače, onda se u terapiju može uključiti terapija radioaktivnim jodom koji se uzima u obliku tableta nakon čega se provodi zračenje. U početku je moguće i propisivanje beta blokatora čiji je cilj ublažiti simptome hipertireoze kao što su ubrzani rad srca i povišeni krvni tlak. U liječenju Gravesove bolesti koriste se i terapija kortikosteroidima kojima se želi smanjiti aktivnost imunološkog sustava te u konačnici i kirurško liječenje. Operativni zahvat kod kojeg se štitnjača uklanja u potpunosti najčešće se provodi kod osoba koje su razvile Gravesovu oftalmopatiju. Sve više studija potvrđuje učinkovitost operacija štitnjače u liječenju Gravesove bolesti i Gravesove oftalmopatije. Sve u svemu, važno je istaknuti da se vrsta terapije za liječenje Gravesove bolesti određuje individualno, na temelju niza čimbenika kao što su dob, opće zdravlje, prisutni simptomi i slično.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Disease