Kako spriječiti širenje salmonele? Ne perite sirovu perad, kao ni bilo koje drugo meso prije kuhanja
Salmonela izaziva bolne grčeve u trbuhu, proljev, zimicu i tresavicu
Salmonela uzrokuje mnogo više bolesti nego što je poznato. Naime, na svaki slučaj salmonele potvrđen laboratorijskim pretragama, ne prijavljuje se gotovo 30 drugih slučajeva. To je zato što većina ljudi sa simptomima bolesti izazvanih hranom ne ode liječniku ili ne preda uzorak u laboratorij, tako da se nikada ne sazna koja ih je klica izazvala, ističu stručnjaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Akutne crijevne bolesti poput salmoneloze su među najčešćim zaraznim bolestima. Iako je u Hrvatskoj najveća učestalost bakterijskih crijevnih infekcija od svibnja do listopada; na oprezu treba biti tijekom cijele godine zato što salmonelozu možete “zaraditi” nedovoljno termički obrađenom hranom, među kojom je najčešće riječ o jajima, mesu i mesnim proizvodima, te mlijeku i mliječnim proizvodima. U nastavku saznajte što je salmonela, a što salmoneloza, koji su najčešći uzročnici infekcije te koji su simptomi infekcije salmonelom.
Što je salmonela?
Salmonele su bakterije koje nastanjuju probavni sustav životinja, a nalaze se i u tlu i u vodi. Infekcija salmonelom, salmoneloza je pak najčešća bakterijska crijevna infekcija u razvijenom svijetu. Salmonela u organizam ulazi kroz probavni sustav, gdje napada i uništava stanice u sluznici crijeva. Tijelo pritom teško apsorbira vodu, što posljedično izazva bolne grčeve u želucu, dok preostala voda tijelo napušta u obliku proljeva.
Simptomi infekcije salmonelom
Infekcija salmonelom obično je uzrokovana konzumiranjem sirovog ili nedovoljno pečenog ili nedovoljno kuhanog mesa, peradi, jaja i proizvoda od jaja ili pijenjem nepasteriziranog mlijeka. Vrijeme inkubacije, odnosno vrijeme od ulaska uzročnika u organizam do razvoja prvih simptoma može biti od 6 sati do 6 dana.
Znakovi i simptomi infekcije salmonelom u prosjeku traju od nekoliko dana do tjedan dana. Proljev može trajati do 10 dana, ali može proći nekoliko mjeseci prije nego što se uspostavi normalna funkcija crijeva. Infekcija salmonelom može uzrokovati želučane tegobe, proljev, groznicu te bolne grčeve u trbuhu. Većina ljudi ozdravi sama od sebe, unutar 4 do 7 dana.
Mogući simptomi infekcije salmonelom uključuju:
- proljev
- bol i grčeve u trbuhu
- temperaturu višu od 38,5°C
- mučninu
- povraćanje
- zimicu/tresavicu
- glavobolju
- krv u stolici
Nekoliko vrsta bakterija salmonele uzrokuje trbušni tifus, ponekad smrtonosnu bolest koja je češća u zemljama u razvoju.
Kada zbog salmonele posjetiti liječnika?
Većina ljudi ne mora potražiti liječničku pomoć zbog infekcije salmonelom jer infekcija često prolazi sama od sebe, u roku od nekoliko dana. Međutim, ako je oboljela osoba dojenče, malo dijete, starija odrasla osoba ili netko s oslabljenim imunološkim sustavom, treba biti na posebnom oprezu.
Liječniku se svakako treba javiti ako:
- bolest traje više od nekoliko dana
- osoba ima visoku temperaturu koja se teško skida
- se pojavi krv u stolici
- je osoba dehidrirala (ima suha usta i jezik, rjeđe mokri nego inače, ima urin tamne boje)
Izvori zaraze salmonelom
Oko 95 posto salmonela prenosi se hranom, ponajviše jajima i mesom zbog kontaminacije tijekom pripreme obroka. Izvori zaraze mogu biti i mlijeko i mliječni proizvodi, ponajviše zbog neadekvatne pasterizacije, vodom koja je onečišćena fekalijama, kao i školjke koje su uzgajane u kontaminiranoj vodi.
Do zaraze može doći i ako ljudi dodirnu nešto što je kontaminirano i zatim stave prste u usta. U svijetu su zabilježeni i slučajevi salmoneloza porijeklom iz sirovog povrća, točnije rajčice, koje je bilo tretirano životinjski gnojem, a prije konzumacije nije dovoljno oprano ni termički obrađeno, navode stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Izvori zaraze salmonelom iz hrane mogu biti:
- termički nedovoljno obrađena jaja; osobito sirova jaja kada se koriste u pripremi nekih jela kao što je domaća majoneza
- termički nedovoljno obrađeno meso, ponajviše meso peradi
- kontaminirana voda
- kolači
- sirovo mlijeko; nepasterizirani mliječni proizvodi mogu biti kontaminirani salmonelom (proces pasterizacije ubija štetne bakterije, uključujući salmonelu)
- voće i povrće; mogu se navodnjavati u polju ili tijekom obrade prati vodom kontaminiranom salmonelom. Do kontaminacije može doći i u kuhinji, kada sokovi od sirovog mesa i peradi dođu u dodir s nekuhanom hranom, poput salata. To je najčešće slučaj ako se na istoj dasci prvo obrađuje sirovo meso pa sjecka salata
Kako se prenosi salmonela?
Salmonela se prenosi prljavim rukama na hranu ako se ruke pravilno ne operu prije pripreme namirnica.
Ima li salmonela miris?
Hrana kontaminirana bakterijom salmonele obično miriše i izgleda normalno.
Je li salmonela zarazna?
Salmonela je zarazna i infekciju salmonelom možete dobiti od druge osobe ili od svog ljubimca. Ako ne operete ruke nakon odlaska u kupaonicu ili dok ste bolesni, na rukama možete prenijeti bakteriju i njome kontaminirati površine i hranu te tako prenijeti salmonelu na druge ljude.
Dijagnosticiranje infekcije salmonelom
Dijagnoza infekcije salmonelom postavlja se na temelju uzoraka koji se šalju na mikrobiološku analizu, a to su stolica, povraćani sadržaj i sumnjiva hrana. Ako se sumnja na prošireni oblik bolesti, uzimaju se uzorci krvi ili sekundarno zahvaćenog organa (likvor, iskašljaj, punktat). Provodi se antigenska tipizacija koja otkriva o kojem se serotipu bakterije radi, što je iznimno važno za praćenje bolesti, stoji na stranicama HZJZ-a.
Liječenje infekcije salmonelom
Salmonela je obično samoograničavajuća bolest, što znači da nestaje bez liječenja nakon nekoliko dana. Dok kod većine ljudi infekcija salmonelom prolazi sama od sebe, te se liječi simptomatski, pri čemu posebnu pozornost treba dati adekvatnoj hidraciji, kod nekih ljudi proljev može izazvati izraženiju dehidraciju. U tom je slučaju potrebno bolničko liječenje. Infekcija se može zakomplicirati ako salmonela iz crijeva uđe u krvotok te zarazi druge organe. U tom se slučaju salmoneloza liječi antibiotskom terapijom. Ovakvi, teži oblici infekcije salmonelom češći su u male djece, ljudi oslabljenog imuniteta te starijih ljudi.
Komplikacije infekcije salmonelom
Iako većina ljudi nema većih komplikacija, treba pripaziti na znakove ozbiljnije bolesti. Neke komplikacije salmonele uključuju dehidraciju, bakterijemiju, osteomijelitis i reaktivni artritis.
Komplikacije infekcije salmonelom mogu biti:
- dehidracija; kako bi se spriječila dehidracija potrebno je nadoknaditi tekućinu izgubljenu proljevom ili povraćanjem. Teška dehidracija može biti opasna po život. Potražite hitnu pomoć ako osjetite simptome ozbiljne dehidracije kao što su suha usta i grlo, zbunjenost, vrtoglavica, ubrzan rad srca
- sepsa; ako salmonela uđe u krvotok, može inficirati druge organe i tkiva. To može uzrokovati upalu kostiju ili zglobova ili sluznice mozga i srca. Bakteriemija može dovesti do sepse, stanja opasnog po život
- osteomijelitis; osobe koje imaju anemiju srpastih stanica, imaju povećan rizik od rijetke infekcije kostiju salmonelom koja se naziva osteomijelitis. Potražite liječničku pomoć ako ste imali salmonelu i osjećate bol u leđima ili kostima, osobito ako bol otežava kretanje, ili ste primijetili da su vam neki dijelovi tijela otečeni, crveni ili ispunjeni tekućinom
- reaktivni artritis; kada se pokušava boriti protiv bolesti imunološki sustav ponekad greškom napada zdrave dijelove tijela. Kod infekcija salmonelom tako može doći do reaktivnog artritisa koji uzrokuje upalu u donjem dijelu leđa, zglobovima i očima. Simptomi reaktivnog artritisa su bol u donjem dijelu leđa, bol, ukočenost i oticanje u zglobovima, česta potreba za mokrenjem, osjećaj pečenja prilikom mokrenja, konjunktivitis, proljev i bolovi u trbuhu, ranice u ustima i osip
Spriječite zarazu salmonelom tijekom božićnih blagdana
Kako biste spriječili infekciju salmonelom ili bilo koje drugo trovanje hranom, slijedite ova četiri važna koraka.
1. Održavanje čistoće:
- perite ruke sapunom i čistom tekućom vodom najmanje 20 sekundi prije i nakon rukovanja hranom
- redovito perite ruke sapunom i vodom, osobito nakon nužde, prije pripreme hrane, ali i nakon obrade sirovih namirnica
- nakon upotrebe dobro operite pribor, daske za rezanje, posuđe i radne površine vrućom vodom i deterdžentom
- ne perite sirovu perad, meso ili plodove mora prije kuhanja. Pranjem se klice mogu raspršiti na drugu hranu, posuđe i površine
2. Odvajanje namirnica:
- držite sirovo meso, perad, plodove mora i jaja odvojene od ostale hrane u kolicima i u hladnjaku. Čuvajte jaja u originalnoj kutiji i na policama u sredini hladnjaka, a ne u vratima
- držite sirovo meso, perad i plodove mora odvojeno od hrane koja je spremna za jelo, poput salata i delikatesa
- koristite zasebne daske i tanjure za rezanje namirnica i sirovog mesa, peradi, plodova mora i jaja
- ne stavljajte kuhanu hranu na tanjur na kojem su prethodno bila sirova ili nedovoljno kuhana jaja, meso, perad, plodovi mora ili njihovi sokovi
3. Pravilna termička obrada:
Koristite termometar kako biste bili sigurni da je hrana dobro termički obrađena:
- govedinu, svinjetinu, šunku, teletinu i janjetinu treba spremati na minimalno 62.7°C (ostavite meso da odstoji 3 minute prije rezanja ili jela)
- ribu na najmanje 62.7°C (ili kuhajte dok meso ne postane neprozirno i lako se odvaja vilicom)
- mljevenu junetinu, mljevenu svinjetinu, mljevenu teletinu i mljevenu janjetinu na minimalno 71°C
- jela od jaja koja ne sadrže meso ili perad na minimalno 71°C
- jela od jaja koja sadrže meso ili perad na najmanje 73.8°C
- perad (piletinu, puretinu, patku), uključujući mljevenu piletinu i mljevenu puretinu na najmanje 73.8°C
- kuhajte jaja dok žumanjak i bjelanjak ne budu čvrsti
4. Pravilno skladištenje
- držite svoj hladnjak na temperaturi od 4,4°C ili niže
- nikada ne ostavljajte kvarljivu hranu izvan hladnjaka dulje od pola sata, posebice meso, plodove mora, jaja, mliječne proizvode, kuhanu rižu i ostatke hrane
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Centers for Disease Control and Prevention I
Centers for Disease Control and Prevention II