Pazite kako nazdravljate, čašica likera ima kalorija kao jedan dobar ručak. No, to nisu jedine posljedice alkohola po zdravlje

Blagdanska druženja vrlo često ne prolaze bez pokoje čašice alkohola, pri čemu mnogi ne znaju ocijeniti jesu li pretjerali. Naime, kombinacija dobrog raspoloženja i većih količina alkohola vrlo lako može otići u krivom smjeru – kao opojno sredstvo, alkohol utječe na širok spektar procesa u središnjem živčanom sustavu te povećava rizik od namjernih i nenamjernih ozljeda te potencijalno fatalnih nezgoda.

Alkohol ima znatne toksične učinke na probavni i kardiovaskularni sustav, a Međunarodna agencija za istraživanje raka klasificirala je alkoholna pića kao kancerogena, upozoravajući da povećava rizik od nekoliko vrsta raka.

S obzirom na to da konzumiranje previše alkohola može imati dugoročne posljedice na zdravlje, u nastavku teksta donosimo nekoliko zdravstveno opravdanih razloga zbog kojih biste trebali pripaziti na to koliko alkohola pijete (tijekom blagdana).

Alkohol je kaloričan

Samo jedan gram alkohola sadrži 7 kilokalorija, a jedan gram masti ima 9 kilokalorija, kazala nam je mag. nutricionizma Sandra Marić Bulat, na što nam je znanstvenica sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, prof. dr. sc. Ivana Rumbak pojasnila kako pojačani unos alkohola utječe na nakupljanje kilograma.

“Jedan gram alkohola oslobađa gotovo dvostruki sadržaj energije nego jedan gram ugljikohidrata ili proteina. Ako pri tome alkoholna pića sadrže i druge sastojke poput šećera, ukupna energijska vrijednost može znatno porasti”, kaže Rumbak.

Kolika je mjera za jedno alkoholno piće?

Iznimno je važno pridržavati se preporuka prema kojima je preporučeno povremeno, u posebnim prigodama, popiti jedno alkoholno piće dnevno za žene, odnosno dva alkoholna pića na dan za muškarce. No, tu se postavlja pitanje – kolika je mjera jednog alkoholnog pića?

“Jedno alkoholno piće je oko 30 do 40 mililitara žestokog alkoholnog pića, oko 350 mililitara piva ili 150 mililitara vina, a volumeni mogu neznačajno varirati u ovisnosti o udjelu alkohola u piću”, napominje prof. Rumbak s kojom smo razgovarali o blagdanskom prejedanju.

Kao što smo pisali, građani Hrvatske skloni su jesti više nego ostali Europljani, osobito kada se na stolu nađu tradicionalna jela. Za potrebe spomenutog intervjua, profesorica Rumbak nam je ustupila fotografije koje zorno pokazuju kako količina kalorija raste kako dodajemo hranu na tanjur.

Uspoređujući energijske vrijednosti jela koja se tradicionalno poslužuju za blagdane, te alkoholnih pića kojima nazdravljamo, ispada da u čašici likera ima skoro pa podjednako kilokalorija kao i u porciji ribe s blitvom i krumpirom.

“Piti treba u svoje zdravlje, a ne na njegovu štetu”

Kada govorimo o kaloričnosti alkohola i njegovu utjecaju na nakupljanje kilograma, znanstvenica kaže da ne postoji konsenzus u stavu oko utjecaja unosa alkohola na povećanje tjelesne mase. “Međutim, prema raspoloživim dokazima u ovom trenutku, čini se da je taj utjecaj jače izražen kod muškaraca”, kaže naša sugovornica pa upozorava:

“Posljedice dugotrajnog visokog unosa alkohola, neovisno o porastu tjelesne mase, mogu biti vezane za brojne bolesti pri čemu neke od njih mogu biti smrtonosne. Prilikom konzumiranja alkoholnih pića lako je izgubiti pojam o količini koja je unesena, stoga je važno nastojati svjesno pratiti koliko se pije tijekom blagdanskih slavlja. Piti dakle treba umjereno, u svoje zdravlje, ne na njegovu štetu, a između alkoholnih pića svakako popiti čašu vode.”

Alkohol izaziva više od 50 bolesti

Prekomjerna konzumacija alkohola povezana je s brojnim negativnim zdravstvenim ishodima. Jedna studija novijeg datuma, objavljena u časopisu Nature, pokazala je da je u muškaraca unos alkohola povezan s 61 bolešću, uključujući 33 bolesti koje Svjetska zdravstvena organizacija nije definirala kao one koje su povezane s alkoholom, a među kojima su katarakta i giht.

Također, osim za ovisnost o alkoholu, prekomjerno pijenje čimbenik je rizika, ali i mnoge druge bolesti kao što su visoki krvni tlak, bolesti jetre, kardiovaskularne bolesti te posljedično i moždanog udara. Šokantan je podatak da konzumacija alkohola uzrokuje tri milijuna smrti svake godine, te pridonosi invaliditetu i lošem zdravlju milijuna ljudi u svijetu.

Utjecaj alkohola na regije u mozgu

Znanstvenici stoga napominju da alkohol treba piti umjereno te upozoravaju da svaka čašica više alkohola onemogućuje rad određenih regija u mozgu, uslijed čega ljudi nisu sposobni racionalno prosuđivati i odlučivati, a mogu doživjeti i gubitak pamćenja.

Evo kako alkohol utječe na pet područja u mozgu:

• frontalni režanj: ovaj dio smješten je u moždanoj kori, a zaduženje za razmišljanje, planiranje i odlučivanje. Već male količine alkohola mogu utjecati na sposobnost rasuđivanja pri čemu osoba može donijeti nezdrave, a u nekim slučajevima i fatalne odluke
• nucleus accumbens: ova regija mozga reagira na stvari koje vam mogu pomoći da živite i preživite, poput hrane. Zamka je u tome što droge i alkohol imitiraju taj efekt te mogu “prevariti” mozak koji će ih doživjeti boljom nagradom od hrane i vode
• amigdala: u ovu regiju mozga stižu informacije o potencijalnim opasnostima koje vrebaju po naš život te proizvode snažne emocije poput straha, tjeskobe i ljutnje. Alkohol ometa rad amigdale i posljedično onemogućujenašu sposobnost osjeta opasnosti
• hipokampus: ovaj centar uključen je u procese učenja i pamćenja, a alkohol ga može ometati u radu do te mjere da može izazvati gubitak pamćenja pri čemu se osoba ne sjeća ni gdje je bila ni što je radila

Mitovi i činjenice o alkoholu

Budući da tijekom blagdana, obiteljskih druženja i slavlja mnogi traže izgovor da popiju koje piće više, u nastavku donosimo najčešće mitove i činjenice o utjecaju alkohola na ljudski organizam koje je sastavio Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam (NIAAA).

1. Mit: Pijte kavu. Kofein će vas otrijezniti.

Činjenica: Kofein može pomoći kod pospanosti, ali ne i kod učinaka alkohola na donošenje odluka ili koordinaciju. Tijelu treba vremena da razgradi alkohol i zatim se vrati u normalu. Također, kada kofein nestane, tijelo će se morati nositi s post-kofeinskom pospanošću, koja doprinosi pospanosti izazvanoj alkoholom. Nema brzih lijekova – samo vrijeme može pomoći.

2. Mit: Možete voziti sve dok ne fufljate ili se ne ponašate nepredvidljivo

Činjenica: Koordinacija potrebna za sigurnu vožnju je ugrožena i vrijeme vaše reakcije je usporeno mnogo prije nego što pokažete znakove alkoholiziranosti. Osim toga, sedativni učinci alkohola povećavaju rizik od gubitka pažnje za volanom.

3. Mit: Osjećaj topline koji dobivate od pijenja alkohola štiti vas od hladnoće. Kad pijete, nema potrebe nositi kaput kad je vani hladno

Činjenica: Alkohol širi sićušne krvne žile smještene tik ispod kože, pa se one brzo pune toplom krvlju. Zbog toga nas preplavljuje toplina, pritom djelujemo zajapureno u licu i pojačano se znojimo, a sve to stvara lažni osjećaj da nam je vruće. No, tada, tjelesna temperatura zapravo opada, jer dok alkohol povlači toplinu iz jezgre vašeg tijela na površinu kože, on također potiskuje rad dijela mozga koje je zaduženo za regulaciju tjelesne temperature. Zimi, ali i tijekom boravka u hladnijim okruženjima, to može dovesti do hipotermije. Dakle, nosite kaput kada je vani hladno, osobito ako pijete alkohol.