Kardiovaskularne bolesti: uzroci, simptomi, liječenje i prevencija bolesti srca i krvnih žila
Kardiovaskularne bolesti dugo ne pokazuju simptome, a prvi znak često zna biti srčani ili moždani udar
Tekst je revidirala Alenka Brozina, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije i klinički nutricionist
Što su kardiovaskularne bolesti?
Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila generalno se dijele na one koje zahvaćaju srce i krvožilni sustav srca (koronarna, ishemijska bolest), one koje zahvaćaju mozak i krvožilni sustav mozga (cerebrovaskularna bolest) te na one koje zahvaćaju donje udove (okluzivna bolest perifernih arterija). Kao njihov glavni uzrok navodi se ateroskleroza koja nastaje uslijed nakupljanja masnoća na stjenkama krvnih žila. Kako se masne naslage, koje se nazivaju plak ili aterom, nakupljaju na stjenkama krvnih žila, zid krvne žile se zadebljava i sužava te se pritom smanjuje protok krvi. Odlomi li se, plak može putovati kroz krvotok i zaglaviti se u arteriji te se na tom mjestu može zaglaviti krvni ugrušak (tromb) i zaustaviti dotok krvi i kisika te tako izazvati srčani ili moždani udar. Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine od sadašnjih 17,9 milijuna broj smrti porasti do 23 milijuna. Prema posljednjim raspoloživim podacima u Hrvatskoj je od kardiovaskularnih bolesti 2021. godine umrlo 22.958 ljudi, odnosno 36,6 posto od svih ukupno umrlih. Uz povišeni krvni tlak (hipertenzija), glavni čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti je povećana razina kolesterola u krvi (hiperlipidemija).
U kardiovaskularne bolesti i stanja spadaju:
- koronarna ili ishemijska bolest srca: bolest krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić. Kod nekih osoba, prvi znak koronarne bolesti srca bude srčani udar.
- cerebrovaskularna bolest: skupina bolesti kod kojih je prisutno akutno ili kronično oštećenje moždanih ili vratnih krvnih žila, najčešće arterija.
- periferna arterijska bolest: bolest krvnih žila koje opskrbljuju ruke i noge, obično je uzrokovana zadebljanjem arterija (ateroskleroza) u rukama i nogama
- kongenitalna (urođena) srčana bolest: urođene mane koje utječu na normalan razvoj i funkcioniranje srca. Uzrokovane su malformacijama, odnosno deformitetima u strukturi srca.
- duboka venska tromboza i plućna embolija: krvni ugrušci u venama nogu, koji se mogu osloboditi i krvotokom doći do srca i pluća
- srčani udar: obično nastaje uslijed nastanka krvnog ugruška koji prekida dotok krvi kroz krvnu žilu ili više krvnih žila srca u srčani mišić. Bez kisika i hranjivih tvari, srčani mišić počinje odumirati. Srčani udar može uzrokovati trajno oštećenje srca, a može biti smrtonosan, osobito ako se osobi ne pruže hitna medicinska pomoć i liječenje.
- moždani udar: nastaje kada je dotok krvi u mozak prekinut, zbog čega mozak gubi vitalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima. Moždani udar može biti uzrokovan krvnim ugruškom u moždanoj arteriji ili prsnućem krvne žile u mozgu i krvarenjem. Više o moždanom udaru saznajte klikom na ovaj članak.
- poremećaji srčanog ritma (aritmije): nepravilan ili abnormalan rad srca
- bolest aorte, uključujući aneurizmu aorte: bolest koja uzrokuje širenje ili pucanje aorte
- kardiomiopatije: nasljedne i specifično stečene bolesti srčanog mišića
- bolest perikarda, perikarditis: upala tanke tkivne ovojnice koja okružuje srce
- upalne bolesti miokarda (miokarditis): upala srčanog mišića
- upalne bolesti endokarda (endokarditis): upala unutarnje srčane ovojnice i srčanih zalistaka
- zatajenje srca: stanje u kojem srce ne pumpa krv kako bi trebalo
- bolest srčanih zalistaka: bolest srčanih zalistaka koji imaju funkciju ventila te održavaju protok krvi kroz srce
Simptomi kardiovaskularnih bolesti
Simptomi kardiovaskularnih bolesti ovise o vrsti osnovne bolesti srca. Kardiovaskularne bolesti dugo ne moraju biti popraćene simptomima, a prvi znak osnovne bolesti može biti srčani ili moždani udar.
Simptomi koronarne bolesti srca
Koronarna ili ishemijska bolest srca zahvaća glavne krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić. Naslage kolesterola (plakovi) u srčanim arterijama obično su uzrok bolesti koronarnih arterija. Nakupljanje ovih naslaga naziva se ateroskleroza uslijed čega se smanjuje dotok krvi u srce i druge dijelove tijela. Ateroskleroza može dovesti do srčanog ili moždanog udara te angine pektoris – bolova u prsima koji nastaju kada srčani mišić privremeno ostane bez kisika. Koronarna bolest srca često se dijagnosticira tek kada nastupe srčani udar, angina, moždani udar ili zatajenje srca. Važno je paziti na simptome i razgovarati sa svojim liječnikom zato što se kardiovaskularne bolesti ponekad mogu rano otkriti redovitim zdravstvenim pregledima.
Simptomi koronarne bolesti srca su:
- bol, stezanje, pritisak i/ili nelagoda u prsima s širenjem u vrat, donju čeljust ili leđa
- kratkoća daha
- bol u vratu, čeljusti u grlu
- bol u gornjem dijelu trbuha, bol u leđima
- bol, utrnulost, slabost ili hladnoća u rukama ako su krvne žile u tim dijelovima tijela sužene
Simptomi poremećaja srčanog ritma (aritmija)
Kod srčane aritmije srce može kucati prebrzo, presporo ili nepravilno.
Simptomi srčane aritmije su:
- bol ili nelagoda u prsima
- vrtoglavica, omaglica
- ubrzan rad srca (tahikardija)
- nepravilan rad srca
- kratkoća daha
- usporen rad srca (bradikardija)
- nesvjestica (sinkopa)
Simptomi urođenih srčanih mana
Ozbiljne urođene srčane mane obično se uočavaju ubrzo nakon rođenja.
Simptomi urođene srčane mane kod djece mogu uključivati:
- blijedosiva ili plava koža ili usne (cijanoza)
- oticanje nogu, trbuha ili područja oko očiju
- kratkoća daha tijekom hranjenja u dojenčadi, što dovodi do slabog povećanja tjelesne težine
Manje ozbiljne urođene srčane mane često se dijagnosticiraju tek kasnije u djetinjstvu ili tijekom odrasle dobi.
Simptomi urođenih srčanih mana na koje treba obratiti pozornost u odrasloj dobi:
- gubitak daha tijekom vježbanja ili drugih fizičkih aktivnosti
- lako umaranje tijekom vježbanja ili drugih fizičkih aktivnosti
- oticanje šaka, gležnjeva ili stopala
Simptomi kardiomiopatije
U ranijim stadijima kardiomiopatije nužno se ne moraju manifestirati jasni simptomi.
Simptomi kardiomiopatije:
- vrtoglavica, ošamućenost i nesvjestica
- umor
- osjećaj nedostatka zraka tijekom fizičke aktivnosti ili u mirovanju
- osjećaj nedostatka zraka noću
- buđenje tijekom noći uslijed osjećaja gubitka zraka
- nepravilni otkucaji srca
- oticanje nogu, gležnjeva ili stopala
Simptomi bolesti srčanih zalistaka
Srce ima četiri zaliska — aortalni, mitralni, plućni i trikuspidalni zalistak, koji se, poput ventila, otvaraju i zatvaraju kako bi krv prošla kroz srce. Srčani zalistak može postati sužen (stenoza), može propuštati (insuficijencija) ili se nepravilno zatvarati (prolaps).
Simptomi bolesti srčanog zaliska općenito su:
- bol u prsima
- nesvjestica (sinkopa)
- umor
- nepravilan rad srca
- kratkoća daha
- otečena stopala ili gležnjevi
Simptomi endokarditisa
Endokarditis je infekcija koja zahvaća srčane zaliske i unutarnju ovojnicu srčanih komora i srčanih zalistaka.
Simptomi endokarditisa su:
- suhi ili uporni kašalj
- vrućica
- nepravilni otkucaji srca
- kratkoća daha
- osip ili neobične mrlje na koži
- oticanje nogu ili trbuha
- slabost
- umor
Simptomi srčanog udara
S obzirom na to da kardiovaskularne bolesti u ranoj fazi ne pokazuju jasne simptome te da su srčani ili moždani udar prvi znak bolesti, iznimno ih je važno prepoznati na vrijeme i čim prije potražiti medicinsku pomoć zato što oba ova stanja mogu biti završiti smrtnim ishodom.
Simptomi srčanog udara su:
- bol ili nelagoda u središtu prsa
- bol ili nelagoda u rukama, lijevom ramenu, laktovima
- bol u leđima
- bol u čeljusti
- poteškoće u disanju
- kratak dah
- mučnina ili povraćanje
- ošamućenost ili nesvjestica
- hladno preznojavanje
>> više o srčanom udaru saznajte ovdje
Simptomi moždanog udara
Najčešći simptom moždanog udara je iznenadna slabost lica, ruke ili noge, najčešće na jednoj strani tijela.
Simptomi moždanog udara su:
- utrnulost lica, ruke ili noge, osobito na jednoj strani tijela
- zbunjenost, poteškoće u govoru ili razumijevanju govora
- poteškoće s gledanjem na jedno ili oba oka;
- poteškoće pri hodanju
- vrtoglavica
- gubitak ravnoteže ili koordinacije
- jaka glavobolja bez poznatog uzroka
nesvjestica
>> više o moždanom udaru saznajte ovdje
Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti
Poznat je niz čimbenika koji pogoduju nastanku i razvoju kardiovaskularnih bolesti. Dijele se na čimbenike na koje se ne može utjecati, odnosno na one koji se mogu izmijeniti, kontrolirati ili liječiti (promjenjivi) te na čimbenike na koje se ne može utjecati (genetska predispozicija). Dokazano je da prestanak pušenja, smanjenje soli u prehrani, povećan unos voća i povrća, redovita tjelesna aktivnost i izbjegavanje štetne uporabe alkohola smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Promjenjivi čimbenici rizika
- pušenje: srčani udari su češći kod pušača nego kod nepušača zato što tvari u duhanskom dimu oštećuju arterije
- nepravilna prehrana: prehrana s visokim udjelom kompleksnih ugljikohidrata (šećer), trans masnih kiselina i zasićenih masnoća (kolesterol) te s povećanim udjelom soli povezana je s bolestima srca
- tjelesna neaktivnost: sjedilački način života povezan je s mnogim oblicima srčanih bolesti i nekim od njihovih čimbenika rizika
- pretilost: prekomjerna tjelesna težina pogoršava druge čimbenike rizika za razvoj srčanih bolesti
- povišeni krvni tlak (hipertenzija): nekontrolirani visoki krvni tlak može uzrokovati aterosklerozu te posljedično i srčani i moždani udar
- povišeni kolesterol (hiperlipidemija): visoki kolesterol povećava rizik od ateroskleroze
- šećerna bolest (dijabetes): povećava rizik od niza srčanih bolesti
- loša oralna higijena: važno je često prati zube i desni zubnim koncem te redovito obavljati stomatološke preglede. Nezdravi zubi i desni olakšavaju klicama da uđu u krvotok i putuju do srca što pak povećava rizik od endokarditisa.
Nepromjenjivi čimbenici rizika
- dob: starenje je samo po sebi rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti; rizik od moždanog udara povećava se svakim desetljećem nakon navršenih 55 godina.
- spol: muškarci imaju povećan rizik od srčanih bolesti u usporedbi s ženama koje još nisu ušle u menopauzu. Međutim, jednom kad uđu u menopauzu, rizik je kod žena sličan riziku kod muškaraca. Rizik moždanog udara sličan je kod muškaraca i žena.
- obiteljska sklonost: obiteljska anamneza srčanih bolesti povećava rizik od koronarne arterijske bolesti, osobito ako je netko od bliskih srodnika (otac, majka, brat ili sestra) razvile bolesti srca i krvnih žila prije 55. godine
Dijagnosticiranje kardiovaskularnih bolesti
Dijagnosticiranje bolesti srca i krvnih žila ovisi o simptomima i općem stanju osobe. Nakon postavljanja anamneze i fizikalnog pregleda, kardiovaskularne bolesti dijagnosticiraju se pomoću niza laboratorijskih testova i slikovnih pretraga.
Ovo su testovi koji se koriste za dijagnosticiranje kardiovaskularnih bolesti:
- laboratorijske pretrage krvi: iz krvi se određuju razni parametri koji ukazuju na kvalitetu zdravlja kardiovaskularnog sustava poput kolesterola, razine šećera u krvi i specifičnih proteina
- rendgen (RTG) prsnog koša
- elektrokardiogram (EKG): bilježi električnu aktivnost srca
- ergometrija (test opterećenja): izvodi se na bicikl-ergometru ili pokretnoj traci zbog simulacije doziranog fizičkog napora tijekom kojeg se prati rad srca (putem EKG-a) te mjeri krvni tlak
- ehokardiogram (ultrazvuk srca): koristi zvučne valove za stvaranje slike oblika srca i srčanih struktura te protoka krvi kroz srce
- mjerenje krvnog tlaka na gležnjevima čime se dijagnosticira bolest perifernih arterija
- kompjuterizirana tomografija srca (CT): koristi rendgenske zrake i računalnu obradu za stvaranje 3D slika srca i krvnih žila
- magnetska rezonancija srca (MRI): koristi magnete i radio valove za stvaranje vrlo detaljnih slika struktura srca
- kompjuterizirana tomografija elektronskim snopom (EBCT)
- kateterizacija srca i koronarna angiografija: kateterizacija srca koristi kateter (tanku, šuplju cijev) za mjerenje tlaka i protoka krvi u srcu
Liječenje kardiovaskularnih bolesti
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 80 posto srčanih i moždanih udara može se spriječiti. Većina smrtnih slučajeva uslijed kardiovaskularnih bolesti uzrokovana je čimbenicima rizika kao što su visoki krvni tlak, visoki kolesterol, pretilost ili dijabetes, koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti ili držati pod nadzorom zdravom prehranom, redovitom tjelovježbom i nepušenjem. Također je vrlo važno pratiti krvni tlak, razinu kolesterola i razinu šećera u krvi te ih održavati u granicama normalnih vrijednosti.
Liječenje kardiovaskularnih bolesti razlikuje se ovisno o stanju, ali može uključivati:
- uvođenje zdravih životnih navika kao što su pravilna prehrana, redovita tjelovježba, nepušenje, izbjegavanje alkohola
- lijekove, uključujući one koji liječe ili smanjuju čimbenike rizika, poput lijekova za snižavanje krvnog tlaka ili lijekova protiv zgrušavanja krvi
- ugradnju uređaja kao što su srčani elektrostimulatori (eng. pacemaker) ili implantabilni kardioverter-defibrilatori (ICD)
- medicinske postupke uključujući koronarne stentove, operaciju srčanih zalistaka ili operaciju revaskularizacije srca (koronarna premosnica)
Prevencija kardiovaskularnih bolesti
Promjenom određenih životnih navika koje povećavaju rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti razvoj bolesti srca i krvnih žila te njihovih neželjenih posljedica – srčanog i moždanog udara.
Ovo su najvažniji koraci prevencije kardiovaskularnih bolesti:
- nepušenje: prestankom pušenja rizik za srčani udar će se prepoloviti za godinu dana.
- pravilna prehrana: potrebno je jesti najmanje pet porcija povrća i voća na dan, prednost dati cjelovitim žitaricama, smanjiti unos masnoća, izbjegavati masno i crveno meso, mast za kuhanje, industrijski pripremljenu i brzu hranu zbog visokog sadržaja soli i masnoća. Potrebno je ograničiti unos šećera i pekarskih proizvoda. Prednost treba dati bijelom mesu kao što su piletina i puretina te biljnim uljima (maslinovo, suncokretovo, laneno). Ribu se preporučuje jesti od 1 do 3 puta tjedno, ponajviše plavu ribu zbog visokog udjela omega 3 masnih kiselina. Za očuvanje zdravlja krvožilnog sustava iznimno je važno smanjiti unos soli, pa ne bi trebalo unositi više od 5 grama soli dnevno što odgovara količini koja stane u jednu čajnu žličicu. Posljednje, no ne manje važno – potrebno je ograničiti unos alkohola: muškarcima se ne preporučuje više od dva, a ženama ne više od jednog pića na dan. Više o prehrani
- redovita tjelesna aktivnost: već 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti na dan smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: