Metoda RICE ublažava bol u ramenu, no ako nelagoda potraje dulje od nekoliko dana - pođite liječniku

Posjetite liječnika ako vas bol u ramenu sprječava u svakodnevnim aktivnostima

FOTO: Tumisu/Pixabay

Rameni zglob je najpokretljiviji i najfleksibilniji zglob u tijelu, ali i najsloženiji. U ramenu se susreću tri kosti – ključna, nadlaktična i lopatična kost, ali i desetak različitih mišića, mnogi ligamenti i tetive koji omogućuju da pomičemo ruke u bilo kojem smjeru.

Iako je iznimno fleksibilno, rame je sklono ozljedama. Mnogi ljudi u nekom trenutku svog života dožive bol u ramenu, često zbog prekomjerne upotrebe, ozljede ili temeljnih zdravstvenih stanja.

Rameni zglob se iščaši češće nego bilo koji drugi zglob u tijelu, a ponavljani stres zbog načina na koji koristite ramena na poslu ili tijekom bavljenja sporta može dovesti do ozljeda. Neki od najčešćih uzroka boli u ramenu su artritis, istegnuće mišića ili iščašenje.

Liječenje može uključivati ​​odmor, primjenu lijekova ili operaciju, što ovisi o uzroku. U nastavku teksta navest ćemo najčešće uzroke i rizične faktore boli u ramenu, ali i otkriti kako može ublažiti bol u ramenu kod kuće.

Simptomi boli u ramenu

Bol u ramenu može biti lokalizirana u određenom području, a budući da anatomija ramena povezuje ruke s trupom, bol se može proširiti u druge dijelove tijela – na područje oko ramena ili se spustiti niz ruku, u lakat pa sve do prstiju.

Iako se bol u ramenu razlikuje ovisno o uzroku, možete osjetiti sljedeće simptome, bez obzira na to krećete li se ili mirujete:

  • slabost u rukama
  • bol ili pulsiranje
  • krutost

Ako imate jaku bol u ramenu koja se pogoršava ili traje dulje od nekoliko dana, možda ste doživjeli ozbiljnu ozljedu ramena ili temeljno stanje koje uzrokuje bol. Bol s oteklinom također može biti znak ozljede, stoga posjetite liječnika ako imate jaku bol u ramenu koja je uporna ili vas sprječava u svakodnevnim aktivnostima.

Jaka bol u ramenu koja je obično posljedica ozljede može uzrokovati:

  • iznenadnu, oštru, probadajuću bol
  • ograničenu sposobnost pomicanja ruke
  • oteklinu
  • modrice
  • bol koja ne nestaje i postaje sve jača
  • nelagodu koja ometa san

Evo znakova da morate odmah posjetiti liječnika:

  • rameni zglob izgleda deformirano
  • ne možete koristiti rame
  • bol je intenzivna
  • rame je iznenada oteklo
  • ruka ili šaka su slabi ili utrnuli

Bol u ramenu i srčani udar

Bol u ramenu sam po sebi nije znak srčanog udara. Ako imate iznenadnu, intenzivnu bol u ramenu na lijevoj strani tijela i bilo koji od sljedećih simptoma, odmah nazovite 194 ili 112:

  • bol u prsima
  • bol u lijevoj strani (ili bilo kojoj strani) tijela (leđa, trbuh, ruke, čeljust i vrat)
  • otežano disanje ili kratak dah
  • vrtoglavica
  • ošamućenost
  • znojenje
  • mučnina

Je li bol u lopatici simptom raka?

Određene vrste raka pluća mogu uzrokovati bol u lopatici uz bol u gornjem dijelu leđa. Lokacija raka u tijelu može utjecati na to gdje osjećate bol.

Najčešći uzroci boli u ramenu

Nekoliko je mogućih uzroka boli u ramenu, a najčešći uključuju artritis, burzitis, iščašenje, smrznuto rame, istegnuće mišića, prijelom i tendonitis.

Najčešće ozljede i uzroci boli u ramenu su:

  • dislokacija ramenog zgloba: ako je rame prejako povučeno unatrag ili predaleko rotirano, gornji dio ruke mogao bi iskočiti iz ležišta; što može izazvati bol i slabost u ramenu, otekline, obamrlost i modrice
  • separacija ramenog zgloba: ozljeda koja nastaje uslijed pucanja ligamenata koji povezuju ključnu kost i kost lopatice
  • prijelom: kost se može slomiti ili napuknuti pri padu ili jakom udarcu. Najčešći prijelomi su prijelomi ključne kosti i humerusa (nadlaktične kosti) koji su popraćeni snažnom boli. Uslijed loma ključne kosti rame se može objesiti te je onemogućeno podizanje ruke
  • ozljede rotatorne manšete: rotatorna manšeta je skupina mišića i tetiva u ramenu koji drže ruku na mjestu i omogućuju podizanje ruke iznad glave. Može se oštetiti prekomjernom uporabom ili padom, ali i degenerativnim promjenama koje nastaju starenjem. Rame može boljeti noću i prilikom podizanja predmeta
  • smrznuto rame (adhezivni kapsulitis): stanje koje ograničava pokretljivost ramenog zgloba. U ranoj fazi smrznuto rame može biti popraćeno snažnom boli. Bol i ukočenost mogu potrajati nekoliko godina prije nego što spontano nestanu
  • burzitis: vrećica ispunjena tekućinom koja štiti rameni zglob od trenja naziva se burza. Burzitis je naziv za upalu burze kod koje se bol obično javlja pri pomicanju ramena
  • kalcificirajući tendinitis ramena: kalcifikati u ramenu nastaju kada se kalcij prekomjerno taloži u okolnim tetivama; najčešće se javlja između 30. i 50. godine života, a rijetko kod starijih od 70 godina. Dijabetes i giht smatraju se čimbenicima rizika za kalcificirani tendinitis, a mnogi pacijenti s kalcificiranim tendinitisom imaju i endokrine bolesti
  • tendinitis: upala tetiva u rotatornoj manšeti. Može se razvijati godinama, ali i nastati uslijed pada ili izravnog udarca u rame
  • osteoartritis: degenerativna bolest zglobova i najčešći oblik artritisa. Osteoartritis može utjecati na bilo koji zglob, uključujući ramena. Hrskavica između kostiju se razgrađuje i one se trljaju jedna o drugu. To može uzrokovati bol i ukočenost
  • reumatoidni artritis: bolest kod koje imunološki sustav napada zaštitnu ovojnicu u zglobovima, a često je popraćena s boli i ukočenosti u ramenima

Može li sindrom karpalnog tunela uzrokovati bol u ramenu?

Sindrom karpalnog tunela je stanje koje uzrokuje bol i slabost u ruci i zapešću. Simptomi karpalnog tunela mogu utjecati na rame. Promjena načina na koji se krećete ili držite ruku ili zglob može opteretiti rame, što dovodi do boli u ramenu.

bol u ramenu
Angelo Esslinger/Pixabay

Dijagnoza boli u ramenu

Liječnik će dijagnosticirati uzrok boli fizičkim pregledom kojim će provjeriti opseg pokreta, mjesto boli i razinu stabilnosti zgloba. Tijekom razgovora liječnik će vas upitati da mu opišete simptome koje ste primijetili pa budite što detaljniji. Uz navedeno, postavljanje dijagnoze obično uključuje slikovne testove poput rendgenske snimke ramena ili magnetske rezonance pomoću kojih će lakše utvrditi uzrok boli u ramenu.

Dijagnostički postupci mogu uključivati ​:

  • rendgen (RTG); dijagnostički test kojim se snimaju unutarnja tkiva, kosti i organi
  • magnetska rezonancija (MR); dijagnostički postupak koji pruža detaljni prikaz organa i struktura unutar tijela; često može odrediti oštećenje ili bolest u okolnom ligamentu ili mišiću
  • kompjuterizirana tomografija (CT ); dijagnostički slikovni postupak kojim se detaljno snimaju razni dijelovi tijela uključujući kosti, mišiće, masno tkivo i organi. CT skenovi su detaljniji od uobičajenih rendgenskih snimaka
  • elektromiogram (EMG); test koji se koristi za procjenu funkcije živaca i mišića
  • ultrazvuk; dijagnostička metoda koja koristi visokofrekventne zvučne valove za stvaranje snimki unutarnjih organa
  • laboratorijske pretrage; kako bi se utvrdilo jesu li uzrok drugi problemi
  • artroskopija; minimalno invazivna dijagnostička i terapijska procedura koja se koristi za bolesti zglobova. Ovaj postupak koristi malu, osvijetljenu, optičku cijev (artroskop) koja se umeće u zglob kroz mali rez u zglobu. Slike unutrašnjosti zgloba projiciraju se na ekran; koristi se za procjenu degenerativnih i/ili artritičnih promjena u zglobu; za otkrivanje bolesti i tumora kostiju; kako bi se utvrdio uzrok boli u kostima i upale

Liječenje boli u ramenu

Nakon postavljanja dijagnoze liječnik će odrediti koja je vrsta liječenja najbolja za tretiranje boli u ramenu. Liječenje boli u ramenu ovisi o uzroku i može uključivati ograničenje tjelesnih aktivnosti u kojima se koriste ruke, uzimanje lijekova za smanjenje upale i boli, te posjet fizioterapeutu s ciljem poboljšanja fleksibilnosti. Također, kako bi se ograničilo kretanje dok rame zacjeljuje u nekim slučajevima potrebno je imobilizirati ruku. Kod težih ozljeda ponekad je pak potreban kirurški zahvat zamjene ramenog zgloba.

Blagu bol u ramenu možete ublažiti kod kuće slijedeći metodu RICE. RICE je kratica za rest (engl. odmor), ice (engl. led), compression (engl. kompresija), elevation (engl. podizanje, elevacija). Metoda RICE koja se koristi za liječenje blage boli u ramenu uključuje uzimanje nesteroidnih protuupalnih lijekova protiv boli i upale, kao i stavljanje obloga leda na rame, a sve s ciljem sprečavanja oticanja koje uzrokuje bol i gubitak pokretljivosti zgloba.

Cilj kompresije je smanjenje edema (otečenosti), kod koje se često koriste elastični zavoji. Ako bol u ramenu ometa san, preporučuje se spavati na leđima umjesto na boku. Kako biste ublažili bol u ramenu tijekom spavanja te istovremeno spriječili oticanje, bolnu ruku i rame možete podići, odnosno poduprijeti jastukom ili dekom kako bi bilo iznad razine srca. U liječenju se primjenjuje i masaža dok je odmor vrlo važna terapijska komponenta.

Za ublažavanje bolova u ramenu možete:

  • umotajte led u krpu, ne stavljajte led izravno na kožu jer to može dovesti do ozeblina. Stavite led na bolno područje 15 minuta, zatim napravite pauzu od 15 minuta pa postupak ponovite 3 do 4 puta. Obloge primjenjujte tijekom 2 do 3 dana
  • odmorite rame sljedećih nekoliko dana
  • polako se vratite svojim uobičajenim aktivnostima: fizioterapeut vam može pomoći da to učinite na siguran način
  • uzimanje ibuprofena može pomoći u smanjenju upale i boli
  • pripazite kako sjedite, pazite da se ne savijate u leđima i pritom pazite da ne zakrećete ramena ili vrat prema naprijed

Prevencija boli u ramenu

Ne mogu se spriječiti svi slučajevi boli u ramenu, osobito ako su posljedica ozljede ili temeljnog stanja.

Rizik od ozljede ramena možete spriječiti:

  • nošenjem zaštitne opreme
  • prekidom aktivnosti ako osjetite bol
  • omogućavajući tijelu vrijeme za odmor i oporavak nakon aktivnosti
  • istezanjem, zagrijavanjem i hlađenjem prije i nakon vježbanja

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

National Library of Medicine I

National Library of Medicine II

Cleveland Clinic

WebMd

Johns Hopkins

Penn Medicine