Ovi pregledi otkrivaju ozbiljne bolesti u ranom stadiju, a možete ih obaviti doma. Imamo detaljne upute

Sudjelujte u kratkoj anketi o učestalosti obavljanja sistematskih pregleda

FOTO: Shutterstock

Čak 29 posto hrvatskih građana posjećuje liječnika barem jednom u dva mjeseca, pokazalo je naše istraživanje o zdravstvenoj pismenosti koje smo proveli u suradnji s njemačkom farmaceutskom kućom STADA i agencijom Ipsos. Većina građana, njih 69 posto, to ipak čini rjeđe. No postavlja se pitanje koliko često Hrvati odlaze na preventivne sistematske i kontrolne preglede koji omogućuju cjelovit uvid u stanje našeg organizma.

Važnost ovih pregleda neupitna je iz više razloga. Najistaknutiji od njih svakako je prevencija različitih bolesti, koje u početku nemaju vidljive simptome. Upravo se tijekom sistematskog pregleda mogu otkriti čimbenici rizika različitih bolesti, a ključni su i za otkrivanje ranog stadija raka. Ovisno o vrsti raka i stadiju bolesti, rano otkrivanje povećava šanse za izlječenje.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak dojke može se izliječiti u više od 90 posto slučajeva ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. U tom je slučaju petogodišnje preživljavanje visokih 96 posto. Uspješnost liječenja i daljnja prognoza za druge vrste karcinoma također uvelike ovise o što ranijem otkrivanju.

Prevencija bolesti

Ovi pregledi nisu namijenjeni samo za osobe koje nemaju nikakve simptome, već se preporučuju i ljudima kojima je već dijagnosticirana neka bolest ili imaju jasne simptome. Kod takvih pacijenata liječnici mogu pratiti stanje bolesti i otkriti je li se bolest proširila ili je utjecala na druge organe. Zahvaljujući ranom uočavanju mogu reagirati na vrijeme i prevenirati potencijalna daljnja oštećenja.

Budući da je riječ o preventivnom pregledu koji nije obavezan kod odraslih osoba kao kod djece i školaraca, često se zapostavlja i ne obavlja redovito. Riješite anketu i otkrijte nam koliko često odlazite na sistematske preglede.

Važnost samopregleda

Uz sistematske preglede, iznimno je važno redovito obavljati samopreglede kod kuće. To je jednostavan pregled pomoću kojega se mogu uočiti promjene na tijelu i provjeriti postoje li kakvi simptomi koji bi mogli upućivati na neku bolest.

Ne znači da je svaka promjena znak neke bolesti, ali upućuje na to da je potrebno posjetiti liječnika i napraviti specijalistički pregled. Ni u kojem slučaju nije poželjno samostalno postavljati dijagnozu. U nastavku donosimo popis samopregleda koji se mogu napraviti kod kuće.

Samopregled dojki

Poželjno je da žene započnu s redovitim samopregledima dojki već u ranim dvadesetima kako bi se upoznale s anatomijom svojih grudi. Tako mogu na vrijeme uočiti neobične promjene i pravovremeno reagirati. Samopregled dojki potrebno je raditi svaki mjesec, po mogućnosti u isto vrijeme.

Najbolje razdoblje za izvođenje samopregleda je tjedan dana nakon završetka menstrualnog ciklusa. Prilikom pregleda potrebno je obratiti pažnju na promjenu oblika i veličinu dojke, kvržice i zadebljanja u dojci te iscjedak iz bradavice.

I muškarci trebaju paziti

Postupak samopregleda vrlo je jednostavan – prvo opipajte područja ispod lijevog i desnog pazuha, zatim vizualno pregledajte površinu svake dojke, opipajte ih iznad bradavica, a nakon toga lezite i opipajte dojke sa strane. Samopregled završite kružnim opipavanjem područja oko bradavica. Važno je imati na umu da samopregled nije zamjena za redovite liječničke preglede.

I muškarci bi trebali s vremena na vrijeme napraviti samopregled dojki. Iako rijetko obolijevaju od raka dojke, liječniku bi se trebali obratiti ako napipaju bezbolne otekline ispod bradavice ili pak primijete kožne promjene i/ili iscjedak iz bradavice.

Samopregled testisa

Svaki bi muškarac u redovitu brigu o zdravlju trebao uvrstiti samopregled testisa jednom mjesečno. Pomoću ove jednostavne i bezbolne metode moguće je otkriti rani stadij raka testisa, koji je izlječiv u 95 posto slučajeva ako se otkrije na vrijeme. Najčešći simptom ove bolesti je pojava kvržice i zbog toga je od iznimne važnosti redovito raditi samopreglede.

Preporučuje se krenuti sa samopregledima u ranim dvadesetima s obzirom na to da je rak testisa jedna od rijetkih malignih bolesti koja zahvaća prvenstveno mlađe muškarce. Samopregled je najbolje napraviti za vrijeme tuširanja jer topla voda omekšava mošnje pa je moguće lakše osjetiti potencijalne promjene. Kako bi samopregled bio što uspješniji, poželjno je napraviti ga ispred ogledala.

Pregledajte svaki testis zasebno držeći ga između palca i ostalih prstiju. Čvrsto, ali nježno pomičite prste od vrha prema dolje kako biste mogli napipati kvržice ili druge nepravilnosti na površini testisa. I jedan i drugi testis moraju biti glatki. Jedino je kanal koji prenosi spermu u penis, a nalazi se pri vrhu na stražnjoj strani testisa, obično neravan.

Razina glukoze u krvi može se jednostavno mjeriti kod kuće pomoću glukometra. Shutterstock

Mjerenje glukoze

Jedna od najvećih prednosti u kontroli dijabetesa definitivno je mogućnost samokontrole koncentracije glukoze u krvi pomoću glukometra. Ovaj uređaj omogućuje mjerenje glukoze u krvi u svakom trenutku, što pomaže u prevenciji posljedica vrlo visokih i vrlo niskih koncentracija u krvi. Liječnik pacijentima određuje ciljni raspon rezultata mjerenja glukoze u krvi i daje upute koliko je često trebaju mjeriti.

Tako pacijenti mogu pratiti stanje i reagirati u slučaju prekomjerne količine glukoze u krvi. Normalna razina vrijednosti šećera u krvi iznosi od 3.9 do 6.1 milimola po litri, no mijenja se tijekom dana pa dva sata nakon jela može porasti na 6.7 do 7.8 mmol/L krvi. Ako vrijednost glukoze u krvi padne ispod 3.9 mmol/L krvi, dolazi do stanja hipoglikemije, koja može biti opasna po život.

Ako je razina glukoze iznad 10 mmol/l krvi, to označava povišenje iznad normalnih vrijednosti i nastupa stanje hiperglikemije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, dijabetes se može definirati ako je razina šećera u krvi viša od 7 mmol/L natašte i viša od 11,1 mmol/L dva sata nakon obroka. Odrasle osobe koje ne boluju od dijabetesa i nemaju nikakve simptome trebale bi barem jednom godišnje napraviti kontrolu i provjeriti razinu glukoze u krvi.

Mjerenje krvnog tlaka

Većina osoba ne pridaje veliku pažnju krvnom tlaku sve dok se ne pojavi zdravstveni problem. Vrijednosti krvnog tlaka blago variraju tijekom dana, no optimalna vrijednost u zdravih osoba trebala bi biti ispod 120/80 mmHg. Ako je krvni tlak iznad 140/90 mmHg, riječ je o povišenom krvnom tlaku, odnosno hipertenziji.

Ovo stanje može oštetiti krvne žile srca, bubrega i mozga te povećati rizik od zatajenja bubrega, oštećenja vida i infarkta miokarda. Za dijagnozu hipertenzije ključno je redovito i pravilno mjerenje krvnog tlaka, a to se može učiniti pomoću živinog tlakomjera, tlakomjera na pero i elektroničkog tlakomjera.

Pravilno mjerenje

Znanstvene studije pokazale su da su vrijednosti tlaka izmjerene kod kuće u pravilu niže nego vrijednosti izmjerene kod liječnika. Napravite mjerenja ujutro i navečer uvijek u isto vrijeme. Zapisujte izmjerene vrijednosti kako biste mogli izračunati srednju vrijednost za određeno razdoblje, primjerice za mjesec dana.

Pet minuta prije sjedite mirno sa stopalima na tlu i opustite se. Nemojte ništa pričati za to vrijeme jer govor može povećati vrijednost tlaka. Barem jedan sat prije mjerenja nemojte konzumirati alkohol i duhanske proizvode. Manšetu tlakomjera postavite na golu nadlakticu, a ruku oslonite o stol tako da je položena u razini srca. U slučaju da koristite tlakomjer za zapešće, tijekom mjerenja držite manšetu tlakomjera u visini srca.

Indeks tjelesne mase

Indeks tjelesne mase (eng. Body Mass Index – BMI) ukazuje na količinu prekomjernog masnog tkiva u organizmu. Jednostavno ga je izračunati pomoću BMI kalkulatora i iščitati rezultate iz tablice. Izračun indeksa tjelesne mase moguće je izračunati na temelju težine (u kilogramima) i visine (u centimetrima) kroz formulu: BMI = težina ÷ (visina ÷ 100)².

Što je indeks tjelesne mase viši, to je veći rizik obolijevanja od bolesti kao što su visoki krvni tlak, krvožilne bolesti, šećerna bolest te posljedično srčani i moždani udar.

TMG Creative

Računa se i opseg struka

No važno je imati na umu da nam indeks tjelesne mase ne govori ništa o tome kako je prekomjerna masnoća raspoređena po tijelu. Taj dio ne smijemo izostaviti zato što visceralno masno tkivo, koje se nakuplja u području trbuha, povećava rizik za razvoj krvožilnih bolesti, dijabetesa te moždanog udara.

Zbog toga je potrebno mjeriti opseg struka pomoću kojeg možete uočiti imate li nakupljenih masnoća u tom predjelu. Ako je kod žena opseg struka veći od 80 cm, to upućuje na prekomjernu težinu, dok opseg struka veći od 88 cm ukazuje na debljinu. Kod muškaraca opseg struka veći od 94 cm upućuje na prekomjernu težinu, a veći od 102 cm na debljinu.

Važno je redovito pratiti zdravstveno stanje i konzultirati se s liječnikom. Shutterstock

Test procjene intenziteta tegoba mokrenja

Poremećaji mokrenja odnose se na abnormalnosti u procesu mokrenja koje uključuju kontrolu mokraćnog mjehura, učestalost mokrenja te volumen i sastav mokraće. U žena i muškaraca uzroci učestalog mokrenja obično nisu jednaki. Kod žena je najčešći uzrok urinarna ili bakterijska infekcija, a probleme s mjehurom može uzrokovati i poremećaj u radu štitnjače.

Najčešći simptom poremećaja mokrenja je učestalo mokrenje, ali mogu biti prisutni i drugi simptomi kao što su neobična boja urina, bolno i teško mokrenje te gubitak kontrole nad mokrenjem.

Kod muškaraca se infekcija javlja rjeđe i obično se radi o bolesti prostate – kao posljedica benignog povećanja prostate ili zbog karcinoma prostate. Simptomi koji ukazuju na to su učestalo i otežano mokrenje, slabiji mlaz mokraće i osjećaj da mjehur nije ispražnjen u potpunosti. Ovaj je problem moguće dijagnosticirati digitorektalnim pregledom, ultrazvukom i cistometrijom.


Riješite ovaj jednostavan test procjene intenziteta tegoba mokrenja i saznajte kakve imate simptome:

1. Imate li česte upale mokraćnog mjehura – učestalu potrebu za mokrenjem i pečenje ili bol tijekom mokrenja? DA / NE

2. Je li vam se u posljednjih nekoliko mjeseci dogodilo da niste uspjeli suspregnuti mokraću…

a) pri smijanju, kihanju ili kašljanju DA / NE

b) prilikom naprezanja DA / NE

c) tijekom spavanja DA / NE

3. Budite li se tijekom noći zbog potrebe za mokrenjem? DA / NE

4. Trebate li mokriti više od pet puta na dan? DA / NE

5. Događa li vam se da neposredno nakon mokrenja osjećate nepodnošljiv nagon za mokrenjem? DA / NE

6. Imate li nakon mokrenja osjećaj da niste u potpunosti ispraznili mokraćni mjehur? DA / NE

7. Je li vam se u posljednjih nekoliko mjeseci dogodilo da ste morali mokriti unutar dva sata od prethodnog mokrenja? DA / NE

8. Ako čujete da voda teče iz slavine, je li vam teško zaustaviti mlaz mokraće? DA / NE

Tumačenje odgovora

Pozitivan odgovor na manje od 3 pitanja – blagi simptomi

Pozitivan odgovor na 3 do 6 pitanja – umjereni simptomi

Pozitivan odgovor na više od 6 pitanja – izraženi simptomi

Primijetite li simptome poremećaja u mokrenju javite se svom liječniku koji će vas prema potrebi uputiti na specijalističke preglede.


Sadržaj nastao u suradnji s farmaceutskom kućom STADA