Rak štitnjače: simptomi, najčešće vrste i liječenje karcinoma štitne žlijezde
Zahvaljujući suvremenoj dijagnostici karcinomi štitnjače otkrivaju se u ranoj fazi i većina je izlječiva
Tumori štitnjače mogu biti dobroćudni (benigni) ili zloćudni (maligni) koji se naziva i rak štitnjače. Tumori štitnjače se manifestiraju kao povećanje štitnjače ili kao čvorići. Važno je napomenuti da nije svaki čvor u štitnjači nužno zloćudni tumor. Nastanak čvorića u štitnjači može uzrokovati guša, ali i Hashimotova bolest, autoimuni poremećaj štitnjače.
Tumori štitnjače mogu biti:
- dobroćudni, među kojima su najčešći adenomi koji se dijele na folukularne, papilarne i adenome onkocitnih stanica. Obično je riječ o bezbolnim čvorićima koji su pomični kod gutanja te u promjeru obično narastu između 2 i 3 centimetra.
- zloćudni, među kojima su najčešći papilarni karcinomi, a anaplastični karcinomi najozbiljniji
Simptomi raka štitnjače
Rak štitnjače nastaje kada genetski materijal unutar stanice mutira i ona postane kancerogena. S vremenom se stanice nakupljaju i tvore zloćudni tumor koji može zahvatiti obližnje tkivo, proširiti se u limfne čvorove na vratu ili na druge dijelove tijela. Većina karcinoma štitnjače je asimptomatska, te dugo ne uzrokuju nikakve jasne simptome. Karcinom štitnjače najčešće se manifestira kao bezbolan, opipljiv i tvrdi čvor na vratu koji je pomičan tijekom gutanja. Posebno je sumnjiv ako je prisutna stalna promuklost, koju može uzrokovati urastanje zloćudnog tkiva u živac koji prolazi odmah pored štitnjače, a pokreće glasnicu. Ipak, važno je podsjetiti da nije svaki čvor zloćudan. Naime, oko 3 od 20 čvorova štitnjače pokažu se kancerogenima (malignima).
Simptomi raka štitnjače
- kvržica koja se može napipati na vratu, osobito ako brzo raste
- promjene u boji glasa, uključujući promuklost, koje ne prolaze
- poteškoće s gutanjem
- poteškoće s disanjem
- konstantan kašalj koji nije posljedica prehlade
- natečeni limfni čvorovi na vratu
- bol u vratu i grlu
Ako imate bilo koji od ovih znakova ili simptoma, odmah razgovarajte sa svojim liječnikom, upozoravaju stručnjaci Američkog društva za rak. Mnogi od ovih simptoma također mogu biti uzrokovani nekancerogenim stanjima ili čak drugim vrstama raka u području vrata. Kvržice u štitnjači su česte i obično su benigne. Ipak, ako imate bilo koji od ovih simptoma, važno je posjetiti svog liječnika kako bi se uzrok mogao pronaći i liječiti, ako je potrebno.
Koji su znakovi da se rak štitnjače proširio?
Ako se rak štitnjače proširio (metastazirao) na druga područja u tijelu, to će pratiti simptomi kao što su:
- umor
- gubitak apetita
- mučnina i povraćanje
- neočekivani, nagli gubitak težine
Vrste raka štitnjače
Zloćudni tumori štitnjače najčešće se javljaju između 20. i 60. godine te često imaju nasljednu komponentu. Iako neke vrste raka štitnjače mogu biti vrlo agresivne, većina ih se razvija sporo pa otkrivanje istih u što ranijoj fazi omogućuje bolje ishode liječenja.
Najčešće vrste raka štitnjače su:
- papilarni karcinom: najčešći je tip koji čini oko 8 od 10 slučajeva; obično pogađa mlađe od 40 godina, no češće pogađa žene nego muškarce. Mali lokalizirani tumori odstranjuju se kirurški i lijekovima, a veliki odstranjivanjem štitnjače, te zračenjem radioaktivnim jodom. Papilarni karcinomi imaju najveću izlječivost od svih karcinoma ljudskog tijela
- folikularni karcinom: javlja se u 1 od 10 slučajeva i obično pogađa odrasle osobe srednje dobi, osobito žene. Liječi se odstranjivanjem štitne žlijezde i zračenjem, a ukupno preživljenje kreće se oko 90 posto
- medularni karcinom štitnjače: nasljednog je karaktera, a liječi se kirurškim zahvatom kod kojeg se uklanjaju cijela štitnjača i limfni čvorovi
- anaplastični karcinom štitnjače: najrjeđi je, ali i najozbiljniji tip karcinoma štitnjače koji se brzo širi i ne može se izliječiti. Kirurški se liječi ako je tumor ograničen samo na štitnjaču, što je vrlo rijetko. Također, ako tumor otežava disanje, gutanje ili govor, izvodi se kirurški postupak pri kojem se na dušniku pravi otvor (traheostoma) ili se pak ugrađuje gastrostoma koja omogućava umjetno hranjenje
- metastatski rak štitnjače kod kojih je najčešće riječ o metastazama melanoma, karcinoma dojke i bubrega
Dijagnosticiranje raka štitnjače
Stope raka štitnjače su u porastu, a znanstvenici smatraju da je to povezano sa sve točnijim dijagnostičkim metodama pomoću kojih se karcinomi otkrivaju u ranoj fazi, kada su rezultati liječenja puno bolji. U ranom otkrivanju raka štitnjače posebno su učinkovite slikovne dijagnostičke metode kompjutorska tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MR) nakon kojih je, ako postoji sumnja na tumor štitnjače, za postavljanje konačne dijagnoze potrebno napraviti citološku punkciju s ultrazvukom. Naime, smatra se da je kod svakog čvora većeg od 1 centimetra potrebno napraviti citološku punkciju kako bi se utvrdilo je li riječ o benignom ili malignom tumoru štitnjače. Citološka punkcija je postupak pri kojem se tankom iglom, pod kontrolom ultrazvuka uzima dio tkiva čvora te se uzorak nakon toga mikroskopski pregledava.
Liječenje raka štitnjače
Liječenje raka štitnjače ovisi o veličini tumora i o tome je li se rak proširio. S obzirom na to da se zahvaljujući suvremenim dijagnostičkim metodama karcinomi otkrivaju u vrlo ranoj fazi, većina karcinoma štitnjače je izlječiva. U liječenje je uključen multidisciplinarni tim kojeg čine specijalist endokrinologije, specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, specijalist radiologije, patologije te nuklearne medicine.
U liječenju raka štitnjače koriste se:
- kirurški zahvati: ovisno o veličini i položaju tumora, kirurg može ukloniti dio štitnjače (lobektomija), cijelu žlijezdu (tireoidektomija), ali i obližnje limfne čvorove na koje su se proširile stanice raka
- terapija radioaktivnim jodom: kod terapije radioaktivnim jodom uzima se tableta ili tekućina koja sadrži veću dozu radioaktivnog joda od one koja se koristi u dijagnostičkom pregledu radioaktivnim jodom. Cilj terapije radioaktivnim jodom je uništiti preostale tumorske stanice ukoliko postoje te spriječiti daljnje širenje bolesti. Ovaj tretman je vrlo siguran i kod većine ljudi prođe bez ikakvih ozbiljnijih komplikacija. Dok štitnjača apsorbira gotovo sav radioaktivni jod, ostatak tijela minimalno je izložen zračenju
- terapija zračenjem: zračenje ubija stanice raka i zaustavlja njihov rast. Terapija vanjskim zračenjem koristi stroj za isporuku jakih snopova energije izravno na mjesto tumora. Terapija unutarnjeg zračenja (brahiterapija) uključuje stavljanje radioaktivnih sjemenki u ili oko tumora
- vrlo rijetko kemoterapija: lijekovi za kemoterapiju koji se mogu uzimati oralno ili intravenskim putem, ubijaju stanice raka i zaustavljaju rast raka
- hormonska terapija: uvođenjem hormonske terapije blokira se otpuštanje hormona koji mogu uzrokovati širenje ili povratak raka
Po završetku liječenja potrebne su redovite kontrole.
Rak štitnjače u Hrvatskoj
Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2019. godini od raka štitnjače oboljela je 831 osoba, od čega je 78 posto žena. Stopa oboljelih je u stalnom porastu i kreće se na razini od oko 5 posto godišnje u posljednjih 20 godina. Uzrok tome su sve češći ultrazvučni pregledi štitnjače, pomoću kojih se sve više otkrivaju lokalizirani karcinomi. Prosječno godišnje od raka štitnjače umire 35 osoba, od čega oko 60 posto žena. U usporedbi s većinom drugih čestih vrsta raka, rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85 posto kod muškaraca i 90 posto kod žena, ističu stručnjaci HZJZ-a.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo