Što je sindrom kompjuterskog vida? U riziku su svi ljudi koji koriste računalo više od tri sata na dan
Procjenjuje se da ovaj sindrom ima 90 posto ljudi koji rade na računalu
Sindrom računalnog vida (engl. Computer Vision Syndrome ili skraćeno CVS) je vrlo čest fenomen među korisnicima računala. Ukupno 90 posto korisnika računala, koji provode više od 3 sata dnevno pred zaslonom računala, tableta ili mobitela pati od sindroma kompjuterskog vida.
Istraživači procjenjuju da ovaj sindrom ima 60 milijuna ljudi u svijetu te da taj broj kontinuirano raste. Prije početka pandemije COVID-19, sindrom računalnog vida pogađao je najmanje 50 posto odraslih.
No, kako je tijekom pandemije sve više ljudi koristilo digitalne uređaje za rad i druženje, broj odraslih sa sindromom računalnog vida skočio je na 78 posto. Ista se stvar dogodila među djecom, prema nekim istraživanjima, oko 50 do 60 posto djece susrelo se sa sindromom računalnog vida tijekom pandemije.
Digitalno naprezanje očiju
Sindrom računalnog vida je stanje koje obuhvaća skupinu simptoma koji se javljaju uslijed dugotrajnog korištenja digitalnih uređaja pri čemu oči slijede isti uzorak kretanja. Sindrom računalnog vida nije ozbiljno stanje, ali može biti vrlo neugodno. Prate ga simptomi kao što su iritacija oka, zamagljen vid i glavobolja.
Ovi su simptomi obično privremeni, ali mogu poremetiti dnevnu rutinu. Liječenje može pomoći u upravljanju simptomima računalnog vida. Međutim, simptomi koji se ponavljaju mogu utjecati na radnu produktivnost ili vas spriječiti da uživate u stvarima koje volite.
Čitanje teksta na zaslonu i na papiru
Gledanje u računalo ili bilo koji drugi digitalni zaslon često dovodi do naprezanja očiju uslijed čega oči postaju osjetljivije, osobito ako već imate problema s vidom. Postoje razlike u čitanju teksta na digitalnom zaslonu i teksta otisnutog na papiru.
Slova na digitalnim zaslonima često nisu oštra, razina kontrasta slova u odnosu na pozadinu je smanjena, a prisutnost odsjaja i refleksije na ekranu dodatno napreže oči. Također, udaljenosti i kut gledanja nisu isti dok radimo na računalu ili dok ispred sebe imamo knjigu, pri čemu se oči prilagođavaju drugačijim uvjetima i samim time se mijenja njihov način fokusiranja i pokreta.
Osim toga, prisutnost manjih problema s vidom često može značajno utjecati na udobnost i performanse te posljedično dovesti do većeg naprezanja očiju. Čak i ljudi koji imaju naočale ili kontaktne leće primjećuju da im ova pomagala nisu prikladna za rad na računalu ili laptopu. Pritom neki ljudi naginju glavu pod čudnim kutovima jer im naočale nisu dizajnirane za gledanje u računalo ili se saginju prema ekranu kako bi ga jasno vidjeli. To pak može rezultirati grčenjem mišića ili bolovima u ramenima, vratu ili leđima.
Simptomi sindroma računalnog vida
Većina ljudi osjeća nelagodu u očima i probleme s vidom kada dulje vrijeme gledaju u digitalne zaslone, a razina nelagode se povećava kako se povećava vrijeme korištenja digitalnog zaslona. Sindrom računalnog vida uključuje širok raspon simptoma koji su nespecifični (astenopija), što uključuje umor očiju, naprezanje očiju, bol u i oko očiju, zamućen vid, glavobolje pa čak i diplopiju (dvostruki vid).
Astenopija i suho oko osnovni su simptomi sindroma računalnog vida. Postoji mnogo rješenja i načina liječenja različitih simptoma povezanih s vidom, zaslonom i površinom oka, posebno simptoma povezanih s problemom suhog oka.
Najčešći simptomi sindroma kompjuterskog vida su:
- suhoća, suzenje, svrbež, žarenje ili osjećaj prisutnosti stranog tijela u oku
- naprezanje oka
- osjetljivost na jače svjetlo
- glavobolje koje se javljaju u pozadini oka
- zamagljen vid
- suhe oči
- bol u vratu i ramenima
Ovi simptomi mogu biti uzrokovani:
- lošim osvjetljenjem
- odsjajem na ekranu
- neodgovarajućom udaljenošću gledanja
- lošim držanjem tijekom sjedenja
- nekorigiranim problemima s vidom
- kombinacijom ovih faktora
Razmjer u kojem pojedinci doživljavaju vizualne simptome često ovisi o razini njihovih vizualnih sposobnosti i količini vremena provedenog gledajući u ekrane. Nekorigirani problemi s vidom poput dalekovidnosti i astigmatizma, neodgovarajuće sposobnosti fokusiranja oka ili koordinacije oka te staračke slabovidnosti kao što je prezbiopija, mogu doprinijeti razvoju vizualnih simptoma pri korištenju digitalnih ekrana.
Mnogi vizualni simptomi koji se javljaju su privremeni i smanjit će se nakon prestanka rada na računalu. Međutim, neke osobe mogu doživjeti kontinuirano smanjene vizualne sposobnosti, kao što je zamućen vid na daljinu, čak i nakon prestanka rada za računalom. Ako se ništa ne poduzme kako bi se riješio uzrok problema, simptomi će se nastaviti ponavljati i vrlo vjerojatno s vremenom pogoršati.
Uzroci računalnog vida
Ekstenzivna uporaba digitalnih uređaja uzrokuje sindrom računalnog vida. Neka istraživanja pokazuju da kontinuirano korištenje zaslona tijekom najmanje dva sata može biti dovoljno da izazove simptome. Što dulje provodite gledajući u ekran, veća je vjerojatnost da ćete razviti simptome.
Problem nije isključivo u ekranima. Dugotrajno fokusiranje na objekte iz velike blizine može opteretiti oči, bez obzira na to gledate li u zaslon ili ispisanu stranicu. Ipak, ekrani uzrokuju dodatno naprezanje očiju zato što, dok gledate u zaslon morate se stalno iznova fokusirati kako biste vidjeli sadržaj koji je ispisan što opterećuje oči. Dodatno opterećenje izaziva razina kontrasta između slova na ekranu i pozadine koja je često niska pa se oči dodatno naprežu.
Sindromu kompjuterskog vida doprinosi i neadekvatno treptanje. U normalnim okolnostima čovjek u prosjeku trepne od 18 do 22 puta u minuti. No kada koriste računalo, ljudi obično trepću samo tri do sedam puta u minuti. Upotreba zaslona može uzrokovati i nepotpuno treptanje, što znači da ljudi, zbog kuta gledanja, samo djelomično zatvore oko, a to može uzrokovati isušivanje površine očiju.
Rizik od razvoja sindroma kompjuterskog vida raste s vremenom korištenja digitalnih zaslona, a povećanom riziku su izložene osobe koje koriste ekrane više od tri sata na dan, osobe koje imaju sindrom suhog oka, osobe koje su kratkovidne te ljudi koji imaju poremećaje pokretljivosti oka.
Dijagnosticiranje računalnog vida
Postavljanje dijagnoze sindroma kompjuterskog vida temelji se na uzimanju anamneze i pregledu oka. Kako bi što detaljnije postavio dijagnozu, oftalmolog će vas upitati kakve simptome imate, koliko se često simptomi javljaju i koliko su teški. Pritom je važno napomenuti koliko sati dnevno provodite koristeći digitalne uređaje, ali i koja medicinska stanja imate, lijekove koje uzimate kao i koje očne bolesti ili probleme s vidom imaju članovi vaše uže obitelji (djedovi i bake, roditelji, braća i sestre).
Liječenje sindroma kompjuterskog vida
Liječenje sindroma kompjuterskog vida usmjereno je na simptome i na probleme s vidom koje imate. Specijalist će odlučiti koje su metode najprikladnije, a možda će biti potrebno provoditi nekoliko metoda odjedanput kako bi se ublažili simptomi i spriječio ponovni razvoj ovog stanja.
Dugotrajno korištenje digitalnih uređaja uzrokuje isušivanje očiju, što znači da možete razviti bolest suhog oka ili se suho oko, ako ga već imate, može pogoršati. Liječenje je usmjereno na održavanje vlažnosti oka, najčešće umjetnim suzama i gelovima.
Liječenje sindroma računalnog vida može uključivati:
- liječenje sindroma suhog oka
- ispravljanje vida pomagalima (naočale, kontaktne leće)
- promjenu rutine i radne okoline
Refraktivne pogreške, čak i one manje, mogu pogoršati simptome sindroma računalnog vida pa je iznimno važno što prije odrediti točnu dioptriju te izraditi naočale ili kontaktne leće – optometrist ili oftalmolog odredit će što je prikladno za vas. Pri izradi naočala treba imati na umu da naočale za čitanje knjiga ili sadržaja na mobitelu neće odgovarati uvjetima za čitanje na zaslonu kompjutora zato što udaljenost na koju se oko fokusira nije ista.
Pet stvari koje pomažu kod računalnog vida
Uvođenje malih promjena može značajno utjecati na simptome sindroma kompjuterskog vida. Uz mogućnost smanjenja vremena ispred ekrana na manje od četiri sata dnevno, što bi trebala biti prva mjera, preporučuje se uzimanje češćih pauza tijekom kojih ćete odmoriti oči.
I položaj u kojem sjedimo može utjecati na ublažavanje simptoma računalnog vida. Stoga pripazite da je tijelo u pravilnom položaju dok koristite računalo. Također, neki važni čimbenici u sprječavanju ili smanjenju simptoma sindroma računalnog vida povezani su s računalom i načinom na koji se ono koristi – to uključuje uvjete osvjetljenja, udobnost stolice, položaj monitora i korištenje pauza za odmor. Prema potrebi povećajte tekst koji čitate. Ne pokušavajte čitati jako mala slova – ako veličina fonta nije barem 12, povećajte je.
1. Položaj zaslona računala.
Većini ljudi ugodnije je gledati računalo kada su oči usmjerene prema dolje. Što je predmet bliži, oči se teže fokusiraju. Postavite zaslon što dalje, pod uvjetom da ga možete lako čitati. Monitor bi trebao biti ravno ispred vas, iza tipkovnice, tako da je od lica udaljen za duljinu vaše ruke. Monitor vam ne smije biti bliže od 50 centimetara i ne dalje od 100 centimetara. Gornji rub zaslona trebao bi biti u razini očiju ili malo ispod nje. Ako nosite bifokalne naočale, odnosno naočale za gledanje na blizinu i na daljinu, spustite monitor za dodatnih 2 do 5 centimetara.
Korištenje prijenosnog računala može uzrokovati nelagodu zato što je zaslon postavljen nisko, a tipkovnica je puno manja od standardne. Ako koristite laptop za radnim stolom, razmislite o nabavci vanjske tipkovnice i miša, zajedno sa stalkom za prijenosno računalo, kako biste bolje oponašali postavke stolnog računala.
2. Pozicioniranje važnih materijala
Ako u radu koristite dodatne materijale iz kojih iščitavate važne podatke, smjestite ih iznad tipkovnice i ispod monitora. Ako to nije moguće, držač dokumenata postavite pored monitora. Cilj je pozicionirati dokumente tako da glavu nije potrebno pomicati.
3. Rasvjeta
Potrebno je i ograničiti refleksiju s ekrana i odsjaj od ekran. Svjetlo s prozora ili jake svjetiljke mogu se odraziti na zaslonu računala i uzrokovati naprezanje očiju. Spustite rolete ako kroz prozor dopire jaka sunčeva svjetlost. Koristite žarulje manje snage u blizini računala i izbjegavajte jaka svjetla iznad glave. Podesite svjetlinu i kontrast zaslona. Svjetlina zaslona trebala bi biti približno jednaka razini svjetline u prostoriji. To može značiti da morate prilagoditi svjetlinu zaslona ovisno o dobu dana. Kontrast zaslona od oko 60 do 70 posto bi trebao biti ugodan.
4. Položaj sjedenja
Stolac treba biti udobno podstavljen i prilagođen tijelu. Smjestite se udobno u ergonomski stolac, kako biste izbjegli naginjanje vrata prema naprijed ili istezanje vrata te kako biste što jasnije vidjeli zaslon. Visinu stolca treba namjestiti tako da su stopala oslonjena ravno o pod, pod pravim kutom. Ruke bi trebale biti podešene tako da pružaju oslonac tijekom tipkanja, a zapešća ne bi trebala biti oslonjena na tipkovnicu tijekom tipkanja. Ako stolac ima naslone za ruke, postavite ih tako da vam ruke nježno leže na naslonima za ruke, da su laktovi položeni uz tijelo, a ramena opuštena.
5. Pauze za odmor
Kako biste spriječili naprezanje očiju, pokušajte odmoriti oči kada koristite računalo dulje vrijeme. Nakon dva sata neprekidnog korištenja računala preporučuje se odmoriti oči barem na 15 minuta. Kako ne biste izgubili pojam o vremenu puno će biti učinkovitije da za svakih 20 minuta gledanja u računalo, gledate u daljinu 20 sekundi kako biste očima dali priliku da se ponovno fokusiraju. Također, ne zaboravite treptati – kako biste smanjili mogućnost razvoja suhog oka tijekom korištenja računala, pokušajte često treptati. Treptanje održava prednju površinu oka vlažnom. Prema potrebi, koristite kapi za oči, odnosno umjetne suze, kako biste održali vlažnost oka.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: