Svake godine moždani udar ubije dvostruko više žena nego rak dojke. Preciznije, svaka peta žena doživi moždani udar, a jedna od tri koja ga doživi umire od njegovih posljedica.

No, crne brojke se mogu preokrenuti i četiri od pet moždanih udara može se prevenirati, poručuju hrvatske liječnice okupljene oko akcije Dan crvenih haljina koja se obilježava prvog petka u veljači dodajući da je prevencija u rakama svakog pojedinca.

S tim ciljem na umu, s prof. dr. Zdravkom Poljaković, Pročelnicom Zavoda za intenzivnu neurologiju i cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb, razgovarali smo o specifičnostima moždanog udara u žena, kao i o prevenciji, ali i o važnosti ranog prepoznavanja i liječenja moždanog udara općenito.

Neurologinju Poljaković, koja je ujedno i osnivačica i voditeljica Referentnog centra za intenzivnu neurologiju i endovaskularno liječenje moždanog udara i krvožilnih malformacija Ministarstva zdravstva, posjetili smo u Udruzi Hiperion Eos čija je osnivačica.

U udruzi, koja je smještena uz sam rub maksimirske šume, u sklopu Konjičkog Kluba Hiperion Zagreb, provode se aktivnosti s konjima za djecu s posebnim potrebama i osobe s invaliditetom nakon moždanog udara i ostalih neuroloških poremećaja.

Jedan od izazovnijih slučajeva

Dok u šetnju izvodi Vertige d’Amoura, četveronožnog ljepotana s kojim se u vrijeme kada ne spašava živote na odjelu intenzivnog liječenja natječe u preponskom jahanju, govori nam da je najmlađa pacijentica koju je liječila imala 19 godina.

“Imala je oblik krvarenja u mozak koji je bio uzrokovan urođenom malformacijom krvnih žila koja predstavlja bolesno klupko krvnih žila”, kaže pojašnjavajući:

“Građa tih žila puno je osjetljivija i nikakva posebna fizička aktivnost nije potrebna da je provocira, one jednostavno prokrvare. Ta mlada djevojka dobila je izljev krvi u mozak. Mjesec dana je bila životno ugrožena, s neizvjesnim ishodom, bez svijesti, i na aparatima. Na sreću, u potpunosti se oporavila, dobro je i dan danas se znamo vidjeti.”

Zabrinjavajuće visoka stopa smrtnosti

Desetljećima se moždani udar smatrao muškom bolešću, ali ako uzmemo aktualne statistike u obzir, one govore da od ukupnog broja moždani udar pogađa 45 posto muškaraca te 55 posto žena.

I smrtnost je veća u žena, a tome, nažalost svjedoče najnoviji podaci iz 2022. godine prema kojima je od ukupno 5000 umrlih od moždanog udara 2900 žena.

“Treba reći da žene žive duže od muškaraca, a budući da je u starijoj dobi rizik od moždanog udara veći, samim time su i učestalost i smrtnost u toj dobi veći”, ističe neurologinja dodajući da se, gledajući brojke na razini EU, stopa smrtnosti u Hrvatskoj kreće između 80 i 100 na 100 tisuća oboljelih. Što je još jedan porazan podatak.

Mi smo neprosvijećena nacija

Koliko je zapravo stopa smrtnosti od moždanog udara u Hrvatskoj visoka vidljivo je iz usporedbe sa zapadnoeuropskim zemljama u kojima se ona kreće između 30 ili 40 slučajeva na 100 tisuća oboljelih. Tu se prirodno nameće pitanje – u čemu smo zakazali?

“Mi smo neprosvijećena nacija. Nije stvar u tome da mi moždani udar liječimo lošije i da pomaka nema. Po pitanju smrtnosti napravili smo jako puno u zadnjih deset godina. Naime, smrtnost se kretala oko 15 posto, a sada je između 9 i 11 posto”, govori liječnica.

No, da bi se terapija kojom se moždani udar liječi mogla primijeniti i bila učinkovita, treba doći na vrijeme u bolnicu. “To znači da osoba mora na vrijeme prepoznati znakove moždanog udara, a to kod nas još nije zaživjelo”, napominje.

Vrijeme je život, svake minute odumire 2 milijuna neurona

Liječnica priznaje da je situacija sve bolja, ali da, s obzirom na to da je Hrvatska zemlja velikih suprotnosti, jedan dio ljudi moždani udar još smatra nečim što je nepopravljivo i neizlječivo. “Još vlada uvjerenje da nema prave pomoći ako doživiš moždani udar i da je svejedno hoćeš li otići u bolnicu odmah ili za dva dana. Znači, mi još uvijek jako kasnimo u dolasku u bolnicu”, otkriva.

Na to nam vrlo slikovito, na pojmu zlatnog sata, odnosno minuta, pojašnjava zašto je važno na vrijeme prepoznati simptome moždanog udara i čim prije potražiti liječničku pomoć.

“Zlatni sat je pojam koji smo uzeli iz kardiologije, no srce i mozak nisu isto. Srcu je zlatni sat dobar parametar, ali kad govorimo o mozgu moramo govoriti o zlatnim minutama”, govori prof. Poljaković pa dodaje: “Ako imamo začepljenje velike krvne žile, koja obično uzrokuje pogubni moždani udar, treba imati na umu da uslijed moždanog udara svake minute propadne 2 milijuna neurona.”

Zlatne minute uvelike utječu na ishod liječenja i stope preživljenja, a odnose se na vrijeme od početka nastupa smetnji do početka liječenja. “Za učinkovito liječenje i smanjenje smrtnih ishoda i invaliditeta, trebali bismo unutar tri do maksimalno šest sati nakon nastupa simptoma odnosno znakova bolesti, svaku osobu zbrinuti, i to tako da ugrušak otopimo ili izvadimo. A kada govorimo o vremenu nakon dolaska u bolnicu – u roku od 30 minuta od dolaska pacijent bi trebao dobiti spomenutu terapiju”, kaže.

Simptomi moždanog udara

Dio koji se odnosi na vrijeme dolaska u bolnicu ovisi o pravovremenom prepoznavanju simptoma i reagiranju. Dakle, o prosvijećenosti i educiranosti građana.

“Iako žene imaju malo drugačije simptome moždanog udara od muškaraca te u njegovu početku znaju osjetiti svojevrstan emocionalni nemir, simptomi moždanog udara bazično su vezani uz poremećaj određene funkcije kao što su govor, motorika, vid ili svijest”, ističe neurologinja.

Moždani udar, nastavlja, nastupa kada osoba naglo, otkud i dolazi naziv udar, izgubi neku funkciju. “Znači, ako osoba naglo prestane govoriti, ili ne razumije što joj se govori, ili ako joj naglo oslabi jedna ruka, postoji vrlo visok rizik da je dobila moždani udar i to se ne čeka”, ističe te podsjeća:

“Ako vam je utrnula jedna strana tijela, ne čekate da to prođe nego jurite u bolnicu ili zovete hitnu pomoć na 194 ili 112.”

Važnost prepoznavanja i tihog moždanog udara

Moždani se udar ponekad zna javiti u nešto blažem obliku prije nego što osoba doživi pogubniji, pravi moždani. Takvi, upozoravajući, takozvani tihi moždani udari koje se stručno nazivaju tranzitorne ishemijske atake (TIA) javljaju se u otprilike trećine pacijenata.

“TIA-e izgledaju isto kao i moždani udar samo što kraće traju, najčešće oko 15 do 20 minuta, a najviše sat vremena. Važno je podsjetiti da ako osoba osjeti takve ‘kraće simptome moždanog udara’ da ih ne smije ignorirati nego da treba reagirati i pod hitno se uputiti u bolnicu ili pozvati hitnu pomoć.

I u ovom slučaju je potrebno što prije napraviti pretrage i utvrditi zašto se to dogodilo. Samo se tako može spriječiti da za tri dana ili mjesec dana ne nastupi pravi moždani udar”, upozorava naša sugovornica.

Dakle, podsjeća liječnica, TIA je moždani udar, samo što se u tom slučaju žila koja je bila začepljena taj čas, uspjela otopiti zato što su naši mehanizmi otapanja ugrušaka ovoga puta uspješno odradili svoj posao.

“No, treba imati na umu da je ugrušak koji je zatvorio protok krvi u određenoj krvnoj žili i prouzrokovao TIA-u odnekud nastao iz određenih razloga i da treba provjeriti zašto je nastala TIA i liječiti uzrok, te tako spriječiti da se žila drugi put ne bi začepila zauvijek”, napominje.

Padamo na ispitu prevencije moždanog udara

Nažalost, ni prevencija nam nije jača strana, i zato su, ističe prof. Poljaković, u Hrvatskoj teži oblici moždanog udara češći.

“Moždani udari koji su posljedica bolesti srca, kod kojih je ugrušak došao iz srca, češće uzrokuju teže oblike bolesti zato što je sam ugrušak veći pa zatvori veću krvnu žilu. A mi baš ne radimo na prevenciji kardiovaskularnih bolesti, osobito kod žena”, kaže pa nastavlja:

“I bolesti srca se kod nas smatraju muškim bolestima, pa ako ženi “zalupa” srce uvriježeno se misli da to je zato što je žena nervozna ili zato što ima problema sa štitnjačom.”

Rizični čimbenici moždanog udara u žena

Moždani udari su pogubniji za žene, zato što one imaju sve rizične faktore koje imaju i muškarci, ali i neke koji su specifični ili genetski uvjetovani.

“Žene češće obolijevaju od nekih bolesti krvnih žila kao što su promjena stjenke krvnih žila, a koje dovode do zadebljanja stjenki, sužavanja lumena stjenki i opet povećavaju rizik od moždanog udara. Zatim, žene češće obolijevaju od aneurizmi, svojevrsnih balončića na krvnoj žili koje mogu prokrvariti i izazvati jednu vrstu moždanog udara”, kaže liječnica.

Dok ženama hormoni u jednom periodu života pružaju svojevrsnu zaštitu od moždanog udara, u pojedinim razdobljima ta je zaštita umanjena.

“Recimo, dosta je povećan rizik od stvaranja ugrušaka u razdoblju neposredno prije i nakon poroda. Tijekom generativnog života žene ženski spolni hormoni, estrogen i progesteron uglavnom su u dobroj ravnoteži. Međutim, ti se omjeri u trudnoći mijenjaju i ako postoje čak i blaži poremećaji zgrušavanja, koji se u svakodnevnom životu ne moraju ni primijetiti, takav jedan mali hormonski disbalans može dovesti do nastanka ugrušaka”, pojašnjava.

Utjecaj migrene na nastanak moždanog

Iako migrena povećava rizik od stvaranja ugrušaka, taj rizik nije toliko značajan kao kada je migrena udružena s nekim drugim rizičnim čimbenikom, kaže naša sugovornica no dodaje da “žene koje imaju migrenu, ne bi smjele pušiti zato što migrena u kombinaciji s pušenjem povećava rizik za razvoj moždanog udara za 10 do 12 puta.”

Također, osoba koja ima hipertenziju, bez ikakvih drugih čimbenika rizika, ima povećani rizik od moždanog udara za tri puta. “Ali ako osoba ima i migrenu i hipertenziju, onda se rizik od udara povećava i do 12 puta. Nažalost, osobe koje imaju migrenu ne mogu puno učiniti po tom pitanju, ali mogu utjecati na sve ostale čimbenike rizika koje treba liječiti i držati pod kontrolom. Tek onda će se rizik svesti na najmanju moguću mjeru”, poručuje liječnica.

Hormonalna terapija također povećava rizik

Iako danas ti lijekovi imaju daleko manje koncentracije spolnih hormona, pilule koje se uzimaju u svrhu kontracepcije ili regulacije menstrualnog ciklusa nadalje su trombogene, odnosno pod određenim okolnostima mogu povećati rizik nastanka ugruška i do 5 puta, ističe prof. Poljaković.

“To znači da ti lijekovi mogu biti značajno povećati rizik nastanka ugrušaka, a naše mlade žene ih često uzimaju bez razmišljanja. Naime, svaka mlada osoba koja se odlučuje za tu vrstu terapije trebala bi napraviti testove kojima se određuju parametri zgrušavanja i ako se pokaže da su parametri loši, onda ta terapija nije za tu osobu. To je nešto na što žene kod nas ne misle”, govori dodajući da ženama koje su na takvoj terapiji preporučuje provoditi češće kontrole, a da ih većina to ne radi.

Uvedeni pregledi za sve koji u obitelji imaju slučajeve aneurizme

Naša sugovornica kaže da prema novim međunarodnim smjernicama ljudi koji u prvom krvnom rodu imaju člana obitelji, znači oca, majku, brata ili sestru koji su imali aneurizmu, moraju ići na pregled (probir), na koji će ih uputiti njihov liječnik obiteljske medicine.

No, osim kod aneurizme, ne postoji direktno nasljeđivanje rizika za moždani udar. Ono što možemo naslijediti, kaže nam liječnica, su faktori rizika za moždani udar kao što su sklonost povišenom tlaku, dijabetesu i masnoćama u krvi.

Šteta nastaje godinama

“Dugogodišnji povišeni tlak, dugogodišnje masnoće, dijabetes i pušenje višestruko povećavaju rizik od moždanog udara”, napominje neurologinja ponavljajući da, iako ne postoji direktno nasljeđivanje rizika za moždani, moramo raditi na čimbenicima za koje znamo da postoje.

“Čak 80 posto moždanih udara se može spriječiti. Meni se taj podatak činio nemogućim, no kada prošećem po odjelu onda vidim da se najmanje 80 posto ljudi u jedinici intenzivnog liječenja nije adekvatno liječilo a moglo se. Znači, ako netko ima tlak 15 godina 150 ili 140/90 treba znati da te vrijednosti nisu dobre. Vrijednosti tlaka od 140/90 smatraju se hipertenzijom koju treba liječiti. Tu dolazimo o prosvjećenosti o kojoj smo pričali na početku”, kaže liječnica.

Ista je stvar sa šećerom u krvi. Osoba koja ima šećer 8 i misli da je to u redu, treba znati da nije u pravu. “Ako takve vrijednosti imate mjesec dana, to nije strašno. Ali ako ih imate 10, 12 ili 15 godina, onda će se vaše krvne žile nepovratno promijeniti, oštetiti. Razvit će se ateroskleoza, razvit će se suženja i plakovi, a samim time i povećati rizik od moždanog udara”, upozorava naša sugovornica.

Preporuke (za starije od 45 godina)

Dakle, moramo raditi na čimbenicima rizika za koje znamo da postoje. “Svaka osoba koja ima više od 45 godina mora se redovito kontrolirati i ako nađe ijedan od ovih faktora rizika mora ih liječiti. Tim se osobama preporučuje jednom godišnje izvaditi laboratorijske nalaze, a to znači kompletnu krvnu sliku, lipidogram, vrijednosti šećera u krvi te napraviti kontrola krvnog tlaka“, ističe i dodaje:

“Također, ako osoba primijeti da nakon što se uzrujala ima tlak 160/100 to nije bolest, ali ako primijeti da je tlak tri dana za redom viši od 140/90 onda treba uzimati lijekove, paziti na prehranu i kretati se. To treba raditi, a ljudi to ne rade”, kaže pa poručuje za kraj:

“Tisuću sam puta čula kako mi pacijent govori da ima tlak i pije lijekove, ali ne zna koliki je zato što ga ne mjeri. To je potpuno krivo jer lijek možda djeluje, a možda i ne djeluje, a to ne znamo ako ne znamo kolike su vrijednosti tlaka. Čak i oni koji znaju da imaju tlak i kažu da se liječe, ne liječe se učinkovito ako se ne kontroliraju. Dakle, pravilna prevencija može spriječiti ogroman broj moždanih udara.

Osjećam se kao papiga kada ponavljam ove stvari jer su to stvari koje kao svi znamo. To jesu stvari koje svi znamo, ali ih se svi ne pridržavamo. Probajmo promijeniti način života iako je to najteže, probajmo se malo više kretati, prestati ili značajno smanjiti pušenje, probajmo paziti na prehranu i održavati normalnu tjelesnu masu. “