Vodič kroz anemije: bljedilo kože i konjuktive te gubitak daha u mirovanju glavni su znakovi slabokrvnosti
Kod anemije izazvane manjkom željeza treba jesti sušene marelice i šljive
Anemija je veliki javnozdravstveni problem, koji uglavnom pogađa malu djecu, trudnice i žene nakon poroda te adolescentice i žene koje imaju menstruaciju, navode stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije. Prema podacima SZO-a, zemlje s niskim i nižim srednjim dohotkom snose najveći teret anemije, koja posebno pogađa stanovništvo koje živi u ruralnim sredinama, u siromašnijim kućanstvima i koje nije steklo formalno obrazovanje. No, globalno se procjenjuje da 40 posto sve djece u dobi od 6 do 59 mjeseci, 37 posto trudnica i 30 posto žena u dobi od 15 do 49 godina boluje od anemije. U nastavku teksta saznajte što je anemija, što sve uzrokuje anemiju, kojim simptomi prate anemiju te kako se liječi anemija.
Što je anemija?
Pojam anemija nastao je složenicom grčkih riječi an (negacija) i haima (krv), što u prijevodu znači beskrvnost. Za normalan rad cjelokupnog organizma potreban je kisik. Kada dišemo, pluća preuzimaju kisik iz zraka, a on se iz pluća krvlju prenosi u ostale dijelove tijela. Tu vrlo važnu ulogu imaju crvena krvna zrnca (eritrociti) koja prenose hemoglobin, protein koji na sebe veže kisik. Anemija je stanje koje se razvije kada broj crvenih krvnih zrnaca opadne. Pritom tijelo ne dobiva dovoljno krvi obogaćene kisikom, te se vrlo brzo javljaju prvi znakovi anemije kao što su bljedilo kože, umor, nedostatak daha, vrtoglavica ili nepravilan rad srca. Postoji više vrsta anemija, a najčešći tip anemije je ona uzrokovana nedostatkom željeza ili takozvana sideropenična anemija.
Uzroci anemije
Iako mnogi dijelovi tijela pomažu u stvaranju crvenih krvnih stanica, većina posla obavlja se u koštanoj srži. Koštana srž je meko tkivo u središtu kostiju koje pomaže u formiranju svih krvnih stanica. Zdrave crvene krvne stanice traju između 90 i 120 dana nakon čega hormon eritropoetin, koji se stvara u bubrezima, signalizira koštanoj srži da proizvodi nove doze crvenih krvnih stanica. Hemoglobin je protein koji prenosi kisik unutar crvenih krvnih stanica, pa osobe s anemijom nemaju dovoljno hemoglobina. Također, kako bi proizvelo dovoljno crvenih stanica, tijelo treba određene vitamine, minerale i hranjive tvari. Željezo, vitamin B12 i folna kiselina tri su najvažnija, a njihov manjak može nastupiti zbog promjena u sluznici želuca ili crijeva koje utječu na to koliko se dobro apsorbiraju hranjive tvari (na primjer, celijakija), neadekvatne prehrane ili uslijed operacije kojom se uklanja dio želuca ili crijeva.
Mogući uzroci anemije su:
- nedostatak željeza
- nedostatak vitamina B12
- nedostatak folata
- korištenje određenih lijekova
- kronične bolesti kao što su kronična bolest bubrega, rak, ulcerozni kolitis ili reumatoidni artritis
- neki oblici anemije, poput talasemije ili anemije srpastih stanica, koji mogu biti naslijedni
- trudnoća
- problemi s koštanom srži kao što su limfom, leukemija, mijelodisplazija, multipli mijelom ili aplastična anemija
- spor gubitak krvi (na primjer, zbog jakih menstruacija ili čira na želucu)
- veliki gubitak krvi
Simptomi anemije
Ako je anemija blaga ili ako se problem razvija sporo simptomi ne moraju biti vidljivi.
Simptomi anemije uključuju:
- osjećaj slabosti ili umora
- bljedilo kože, sluznice i konjuktive (očne spojnice)
- glavobolju
- probleme s koncentracijom ili razmišljanjem
- razdražljivost
- gubitak apetita
- utrnulost i peckanje ruku i stopala
Ako se anemija pogorša, simptomi mogu uključivati:
- plava boja bjeloočnica
- lomljivi nokti
- želja za jedenjem leda ili drugih neprehrambenih stvari (tzv. pica sindrom)
- omaglica pri ustajanju
- bljedolikost
- kratkoća daha u blagoj aktivnosti ili čak u mirovanju
- bolan ili upaljen jezik
- afte u ustima
- abnormalno ili pojačano menstrualno krvarenje u žena
- gubitak seksualne želje kod muškaraca
Testovi kojima se otkriva anemija
Liječnik prilikom fizičkog pregleda može utvrditi:
- šum na srcu
- nizak krvni tlak, osobito pri ustajanju
- laganu groznicu
- bljedolikost kože
- ubrzan rad srca
Krvni testovi koji se koriste za dijagnosticiranje nekih uobičajenih tipova anemije mogu uključivati:
- određivanje kompletne krvne slike
- određivanje broja retikulocita; znak su neučinkovitog stvaranja eritrocita
- mogu se napraviti i drugi testovi kako bi se otkrili medicinski problemi koji mogu uzrokovati anemiju
Kako anemija utječe na tijelo?
Kad netko razvije anemiju obično ima simptome poput jakog umora ili stalnog osjećaja hladnoće.
Anemija utječe na različite ljude na različite načine:
- novorođenčad: neka se djeca rađaju s niskim brojem crvenih krvnih stanica. Većina novorođenčadi ne treba liječenje anemije, ali u slučajevima teške anemije ponekad je potrebna transfuzija krvi
- dojenčad: dojenčad može imati manje željeza nego što im je potrebno kada počnu jesti krutu hranu. To je zato što se željezo u čvrstoj hrani ne apsorbira tako lako kao željezo u majčinom mlijeku ili formuli. Dojenčad s anemijom može izgledati letargično.
- djeca: do druge godine djeca intenzivno rastu, a dok prolaze kroz takozvane skokove rasta, djeca trebaju više željeza. Djeca s anemijom mogu razviti povezane probleme kao što su odgođeni razvoj motoričkih vještina i problemi s učenjem
- trudnice: Žene koje su trudne mogu razviti anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza, što može povećati mogućnost komplikacija kao što su prijevremeni porod ili rađanje djece manje porođajne mase
- žene u reproduktivnoj dobi: žene koje imaju obilne mjesečnice ili stanja poput mioma na maternici mogu izgubiti krv i razviti anemiju
- osobe u dobi od 65 godina i starije: osobe u ovoj dobi često prehranom ne unose dovoljno željeza ili pak imaju određene kronične bolesti koje povećavaju rizik od razvoja anemije. Ako razviju anemiju, mogu imati problema sa srcem ili slabost zbog čega im je teško kretati se. Mogu imati zbunjenost ili depresiju
- osobe s kroničnim stanjima: neka kronična stanja poput autoimunih bolesti ili raka mogu povećati rizik od anemije
Vrste anemija
Postoje mnoge vrste anemije, a svaka uzrokuje pad razine crvenih krvnih stanica.
Nutritivne anemije
- perniciozna anemija: jedan je od uzroka nedostatka vitamina B12. Riječ je o autoimunom stanju koje sprječava tijelo da apsorbira vitamin B12.
- anemija uzrokovana nedostatkom željeza: kao što joj naziv govori, anemija uzrokovana nedostatkom željeza događa se kada tijelo nema dovoljno željeza za stvaranje hemoglobina, tvari koja omogućuje prijenos kisika cijelim tijelom
- megaloblastična anemija: vrsta anemije uzrokovane nedostatkom vitamina koja se događa kada ne dobijete dovoljno vitamina B12 i/ili vitamina B9 (folne kiseline).
Nasljedne anemije
- anemija srpastih stanica: Anemija srpastih stanica mijenja oblik crvenih krvnih stanica, pretvarajući okrugle fleksibilne diskove u krute i ljepljive srpaste stanice koje blokiraju protok krvi
- Fanconijeva anemija: riječ je o rijetkom poremećaju krvi kod kojeg je anemija jedan od simptoma
- Diamond-Blackfan anemija: ovaj nasljedni poremećaj sprječava koštanu srž da proizvodi dovoljno crvenih krvnih stanica
Anemije uzrokovane abnormalnim crvenim krvnim stanicama
- hemolitička anemija: kod ove anemije crvene krvne stanice se raspadaju ili umiru brže nego inače
- aplastična anemija: događa se kada matične stanice u koštanoj srži ne proizvode dovoljno crvenih krvnih stanica
- autoimuna hemolitička anemija: kod autoimune hemolitičke anemije imunološki sustav napada crvena krvna zrnca
- sideroblastična anemija: kod sideroblastične anemije osoba nema dovoljno crvenih krvnih stanica, a ima previše željeza
- makrocitna anemija: ova anemija se događa kada koštana srž stvara neobično velike crvene krvne stanice
- mikrocitna anemija: ova anemija se događa kada crvena krvna zrnca nemaju dovoljno hemoglobina pa su manja nego inače
- normocitna anemija: kod ove vrste anemije osoba ima manje crvenih krvnih stanica nego inače, a te crvene krvne stanice nemaju normalnu količinu hemoglobina
Liječenje anemije
Liječenje anemije ovisi o uzroku, pa se tako anemija uzrokovana nedostatkom željeza liječi nadomještanjem željeza pomoću lijekova, dok se anemija uzrokovana gubitkom krvi liječi transfuzijom.
Liječenje anemije treba biti usmjereno na uzrok anemije i može uključivati:
- transfuziju krvi
- kortikosteroide ili druge lijekovi koji suzbijaju imunološki sustav
- eritropoetin, lijek koji pomaže koštanoj srži da stvori više krvnih stanica
- dodatke željeza, vitamina B12, folne kiseline ili drugih vitamina i minerala
Anemija uzrokovana prehranom
Ako prehrana djelomično uzrokuje anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza, liječnik opće prakse će vam reći koja je hrana bogata željezom kako biste je mogli jesti više.
Kod anemije uzrokovane manjkom željeza treba jesti:
- tamnozeleno lisnato povrće poput potočarke i kovrčavog kelja
- žitarice obogaćene željezom
- meso
- sušeno voće poput marelica, suhih šljiva i grožđica
- mahunarke (grah, grašak i leća)
Kod anemije uzrokovanje manjkom željeza treba izbjegavati:
- čaj
- kavu
- mlijeko i mliječne proizvode
- hranu s visokom razinom fitinske kiseline, kao što su žitarice od cjelovitog zrna, koje mogu spriječiti tijelo da apsorbira željezo iz druge hrane i tableta
Velike količine ove hrane i pića otežavaju apsorpciju željeza.
Prevencija anemije
Mnoge vrste anemije ne mogu se spriječiti, a prehranom se može spriječiti anemija uzrokovanu nedostatkom željeza i anemija uzrokovana nedostatkom vitamina.
Kako biste spriječili anemiju trebalo bi redovito jesti:
- hranu bogatu željezom: govedina, grah, leća, žitarice obogaćene željezom, tamnozeleno lisnato povrće i sušeno voće
- hranu koja obiluje folatima: ova hranjiva tvar i njen ljudski stvoreni oblik folne kiseline mogu se naći u voću i svježe cijeđenim voćnim sokovima, tamnozelenom lisnatom povrću, zelenom grašku, grahu, kikirikiju i obogaćenim proizvodima od žitarica, kao što su kruh, žitarice, tjestenina i riža
- hranu bogatu vitaminom B-12: uključuje meso, mliječne proizvode te obogaćene žitarice i proizvode od soje
- namirnice bogate vitaminom C: uključuje agrume i sokove, paprike, brokulu, rajčice, dinje i jagode. Oni također pomažu tijelu da apsorbira željezo
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: