Sve o povišenoj temperaturi: ona od 37,5°C može biti znak akutne infekcije, ali i poremećaja štitnjače

Što je povišena temperatura?

Povišena tjelesna temperatura prvi je znak koji tijelo šalje kada smo bolesni, te može biti simptom širokog spektra zdravstvenih stanja. “U 80, pa čak i u 90 posto slučajeva uzrok bolesti su virusi i bakterije i to je najčešći razlog dolaska u ambulantu”, kaže dr. Branislava Čilić, specijalist obiteljske medicine. Povišena tjelesna temperatura pojavljuje se kod velike većine akutnih infektivnih bolesti. “To podrazumijeva bolesti koje uzrokuju virusi ili bakterije. U njih ubrajamo različite akutne infektivne bolesti poput gripe i covida-19, a to može biti i bolest ujeda krpelja. Povišena tjelesna temperatura može se pojaviti i kod nekih kroničnih te autoimunih bolesti kod kojih rijetko ide u neke velike vrijednosti, kao što je to slučaj kod infektivnih bolesti”, kaže liječnica pojašnjavajući da se kod autoimunih bolesti temperatura kreće oko 37,0 do 37,5°C.

Uobičajena stanja koja uzrokuju groznicu uključuju:

• bakterijske infekcije
• virusne infekcije poput gripe ili covida-19
• infekcije mokraćnog sustava
• infekcije kože

Dodatni uzroci povišene temperature su:

• reakcija na određene lijekove
• određena cjepiva
• autoimuni poremećaji, primjerice lupus i reumatoidni artritis
• bolesti štitnjače, odnosno hipertireoza
• rak

Povišena tjelesna temperatura ne pojavljuje se samo kad smo bolesni. “Tjelesna temperatura je povišena u određenim fiziološkim situacijama, na primjer kod žena u drugoj polovici menstrualnog ciklusa. Također, postoje i fiziološke varijacije u temperaturi tako je ona u popodnevnim satima viša za od 0,3 do 06, stupnjeva u odnosnu na izmjerene jutarnje vrijednosti”, kaže dr. Čilić.

>>više o bolestima štitnjače saznajte ovdje

Simptomi povišene temperature

Uz povišenu temperaturu, osoba može osjetiti sljedeće simptome:

• groznicu, osjećaj hladnoće i drhtavicu
• bol u mišićima
• glavobolju
• umor
• pojačano znojenje
• zajapureni ten
• brže otkucaje srca

Dodatni simptomi groznice kod beba i djece mogu biti:

• gubitak apetita – dijete ne jede i ne pije dobro
• bol u uhu
• plačljivost
• bljedoća ili rumenilo
• pretjerana žeđ
• smanjeno mokrenje

Što se događa u tijelu kada temperatura raste?

“Primjerice, kod akutne infektivne bolesti čiji su uzrok virusi i bakterije, ti mikroorganizmi ulaskom u tijelo proizvode tvari koje se zovu pirogeni. Oni putuju do hipotalamusa, centra za termo regulaciju tjelesne temperature koji je smješten u mozgu, a odgovoran je za autoregulaciju tjelesne temperature. Kada je temperatura snižena, hipotalamus je povisi određenim mehanizmima, a to su pojačani rad mišića i metabolizam jetre. U slučaju kada je temperatura povišena, on je snižava tako što dolazi do pojačanog preznojavanja”, pojašnjava dr. Čilić. Mikroorganizmi, odnosno virusi i bakterije, ulaskom u organizam poremete centar za termoregulaciju i tada hipotalamus ne prepoznaje kolika je temperatura tijela. U tom slučaju dolazi do osjećaja hladnoće u organizmu i osjećamo zimicu. “Kad osjećamo zimicu, hipotalamus pak prepoznaje da je tjelesna temperatura niska i pokušava regulirati tjelesnu temperaturu proizvodeći više energije koja će podignuti tjelesnu temperaturu, a to čini pojačanim radom mišića što se manifestira tresavicom. Dakle, kad mišić pojačano radi u slučaju tresavice on proizvodi toplinu i podiže tjelesnu temperaturu”, pojasnila je liječnica.

Je li temperatura simptom prehlade?

“Kod prehlade najčešće nema povišene tjelesne temperature. Prehlada je akutna virusna upala, lokalizirana u nosu i prate je simptomi začepljenosti, nazalni govor te promuklost. Dakle, lokalnog je karaktera i rijetko je prati temperatura koja raste iznad 37°C, a temperatura koja seže do 37,2°C ne smatra se povišenom”, napominje dr. Branislava Čilić.

Kako se klasificira temperatura?

“Temperatura pod pazuhom koja se mjeri analognim termometrom, smatra se povišenom kada dosegne vrijednost od 37,5 i više. Sve vrijednosti niže od 37,5 mogu biti posljedica fiziološke varijacije, ali i povišena temperatura koja je samolimitirajuća, odnosno ona koja prolazi sama od sebe te ne zahtijeva liječenje niti posjet liječniku”, objašnjava liječnica obiteljske medicine.

Temperatura se klasificira kao:

• blago povišena, ona od 37°C do 37,5°C
• povišena je ona koja dosegne vrijednost od 37,5°C i više
• hipetireksija, ona koja ide iznad 41°C

Koju temperaturu treba snižavati?

Skidanje temperature koja se kreće oko 37°C najčešća pogreška koju pacijenti rade, napominje dr. Branislava Čilić. “Što se tiče temperature koju treba snižavati kod odraslih je to ona koja je dosegnula 38,5°C, a kod djece 38°C”, ističe.

Važne upute dr. Čilić o skidanju temperature:

• temperaturu do 38°C ne treba snižavati zato što je to temperatura samoiscjeljenja koja pomaže u uništavanju mikroorganizama, a da ne šteti organizmu
• temperature koje kod odraslih prelaze 38°C ili kod djece prelaze 38,5°C treba skidati zato što denaturiraju određene proteine u tijelu koji štete imunološkom odgovoru organizma
• za osobe koje su imunokompromitirane, odnosno one koje primaju terapiju koja spušta njihov imunitet, vrijede posebna pravila – te osobe moraju snižavati temperaturu koja prelazi 37,5°C
• svaka temperatura koja ide iznad 40°C zahtijeva ozbiljniji tretman
• tijekom snižavanja temperature jako je važno hidrirati organizam zato što u povišenoj temperaturi organizam isparavanjem i znojenjem gubi jako puno tekućine

“Osim što se gubi velika količina tekućine, kod povišene temperature dolazi i do hemokoncentracije, odnosno do koncentracije pirogena i svih drugih štetnih produkata u organizmu pa je stoga vrlo važno paziti na unos tekućine”, napominje dr. Čilić.

Kako djeluju lijekovi za snižavanje temperature?

“Lijekovi koji se koriste za snižavanje temperature nazivaju se antipiretici. To su lijekovi koji razgrađuju medijatore upale, odnosno razgrađuju pirogene koji se stvaraju pod utjecajem mikroorganizama, a koji onda dovode do poremećaja termoregulacije u hipotalamusu. Uz snižavanje temperature, većina antipiretika ima i analgetski učinak. To znači da će ti lijekovi, s obzirom na to da se uz povišenu temperaturu često javlja i glavobolja, ublažiti i osjećaj bola”, pojašnjava liječnica.

Kada poći liječniku zbog visoke temperature?

“Kod respiratornih infekcija kao što su one koje izazivaju rinovirusi i enterovirusi jako je važno da pacijent ne dolazi liječniku prvi dan zato što mi prvi dan ne vidimo ništa i onda možemo proglasiti da se ne događa ništa ozbiljno i savjetovati simptomatsku terapiju. Naime, kod osoba koje nisu imunokompromitirane period u kojem se neki simptomi vide iznosi 72 sata”, kaže dr. Čilić dodajući da niti prerana kao ni prekasna intervencija kod visoke temperature kod infektivnih bolesti nisu poželjne. “Važno je pratiti temperaturu prva dva dana, snižavati je, piti puno tekućine i u slučaju da je stanje isto ili se pogoršava, treba se javiti liječniku koji će odrediti postupak liječenja te koje pretrage treba napraviti”, zaključuje dr. Čilić.

Kada trebam otići na hitnu zbog temperature?

Ako imate temperaturu zajedno s bilo kojim od sljedećih simptoma, otiđite u najbližu hitnu:

• bol ili osjetljivost u trbuhu (abdomenu)
• mučnina ili povraćanje
• jaka glavobolja
• ukočen vrat
• osjetljivost na svjetlost (fotofobija)
• konvulzije
• poteškoće u disanju
• zbunjenost ili razdražljivost
• poteškoće s buđenjem ili izrazita pospanost
• kožni osip

Kada treba odvesti dijete na hitnu zbog visoke temperature?

Vrućica sama po sebi ne mora biti razlog za uzbunu — ili razlog za odlazak liječniku. Ipak, postoje neke okolnosti kada biste trebali dijete odvesti liječniku.

Pođite liječniku ili nazovite hitnu na 194 ili 112 ako dijete:

• kontinuirano plače ili je razdražljivo
• otežano diše
• ima ukočen vrat
• neprestano povraća
• ima jaku glavobolju
• ima grlobolju
• ima temperaturu koja traje duže od tri dana
• nema apetita
• pretjerano slini ili otežano guta
• ima kožni osip
• ne može ostvariti kontakt očima i bezvoljno je
• ima poremećaj svijesti
• ima febrilne konvulzije

Što su febrilne konvulzije?

Neka djeca imaju nuspojavu groznice koja se naziva febrilni napadaj ili febrilne konvulzije. Febrilne konvulzije javljaju se kod 2 do 4 posto djece mlađe od 5 godina. Neki napadaji uzrokuju trzanje ili dijete može izgledati kao da se onesvijestilo. Kada se to dogodi, stavite dijete na bok i ne stavljajte mu ništa u usta te nazovite hitnu medicinsku pomoć na 194 ili 112.

---

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Cleveland Clinic

MedicineNet.com

Mayo Clinic