Koja je normalna tjelesna temperatura i kada je potrebno reagirati?

Normalno je da se tjelesna temperatura blago fluktuira tijekom dana. Unutar dnevnog biološkog ritma, temperatura tijela u jutro je najniža a tijekom dana vrijednosti se mogu blago povećati. Tipična razlika između jutarnje temperature i temperature izmjerene kasno poslijepodne iznosi oko 0,3 °C, a može se povećati do maksimalno 0,6 °C.

Normalna tjelesna temperatura po dobi

Prema National Library of Medicine (NLM), normalna tjelesna temperatura po dobi, ako je mjerena ispod pazuha, iznosi:

• Normalna tjelesna temperatura kod beba – 36.4-37.3°C
• Normalna tjelesna temperatura kod djece – 35.9-36.83°C
• Normalna tjelesna temperatura kod odraslih – 35-36.1°C
• Normalna tjelesna temperatura kod osoba preko 65 godina starosti – 33.3-36.4°C

Ovo su samo podaci koji se odnose na mjerenje temperature ispod pazuha, no također je važno napomenuti da dolazi do manjih odstupanja s obzirom na način mjerenja. Temperatura se također može mjeriti oralno i rektalno, stoga i to treba imati na umu kada govorimo o prosječnoj i normalnoj tjelesnoj temperaturi. Iz ovih podataka možemo iščitati da se mogućnost tijela za regulaciju temperature mijenja kako starimo. Generalno govoreći, osobe iznad 64 godine starosti imaju više poteškoća u prilagodbi na nagle temperaturne promjene, za razliku od mlađih osoba.

Smanjena tjelesna temperatura

Smanjena tjelesna temperatura još je poznata i pod nazivom hipotermija. Do hipotermije dolazi kada je tijelo izgubilo više topline nego što je može proizvesti. Slučajevi u kojima osobe dobiju hipotermiju javljaju se kada tjelesna temperatura padne ispod 35°C, a ukoliko temperatura padne ispod 25°C, šanse za preživljavanje drastično se smanjuju, te iznose oko 30%.

Uzroci niske tjelesne temperature (hipotermije)

Najčešći uzroci hipotermije su:

• Duži boravak na hladnom mjestu
• Pretanka odjeća koja ne štiti dovoljno dobro pri hladnim uvjetima
• Boravak u hladnoj vodi
• Preslabo grijanje ili pretjerano hlađenje u prostoru u kojem se boravi

Najčešći simptomi hipotermije

Simptomi hipotermije mogu biti blagi ili teški. Simptomi blage hipotermije uključuju i:

• Drhtavica
• Umor
• Mučnina
• Vrtoglavica
• Zbunjenost
• Glad
• Tahikardija (ubrzan rad srca)
• Ubrzano disanje

Ozbiljniji simptomi koji se kreću od umjerene do teške hipotermije su:

• Pospanost i manjak energije
• Drhtanje ili postupno prestajanje drhtanja kako se hipotermija pogoršava
• Mrmljanje i poteškoće u govoru
• Slab puls
• Plitko disanje
• Manjak koordinacije u prostoru

Kao jedan od najgorih simptoma teške hipotermije javlja se i progresivni gubitak svijesti, na što se mora obratiti poseban oprez. Smanjena tjelesna temperatura najčešće se riješava tako da se osobu pokrije dekom, ukloni se mokra odjeća, premjesti se osobu s hladnog mjesta na toplo te se daju topli napitci i oblozi. Ukoliko je potrebna medicinska pomoć, ona se pruža na način da se primjenjuje zagrijavanje krvi, daje se topla intravenska tekućina u venu, ili se maskom primijeni vlažan kisik koji grije dišne puteve te tako diže tjelesnu temperaturu.

Povišena tjelesna temperatura

Uz smanjenu tjelesnu temperaturu i hipotermiju, može doći i do povišene tjelesne temperature. Kao jedan od simptoma bojrnih bolesti, povišena tjelesnu temperaturu odnosno vrućica, može ukazati na zarazne bolesti, odnosno akutnu infekcija dišnog, probavnog, mokraćno-spolnog sustava ili infekcija kože.

Povišena tjelesna temperatura prema trajanju

Povišena tjelesna temperatura prema trajanju se dijeli na akutnu (traje manje od 7 dana), subakutnu (traje do 14 dana) i kroničnu (trajanje duže od 14 dana).

Povišena tjelesna temperatura prema karakteru

Povišenu tjelesnu temperaturu prema karakteru dijelimo na onu intermitentnog karaktera, a nju obilježavaju dnevni vrhunci uz povratak na normalne razine, te onu remitentnog karaktera, koja se ne vraća na normalnu razinu dok se ne otkrije i riješi uzrok vrućice.

Povišena tjelesna temperatura prema ozbiljnosti

Povišenu tjelesnu temperaturu prema ozbiljnosti dijelimo na:

• Blago povišenu ili subfebrilnu – od 37,1°C do 38°C
• Umjereno povišenu tjelesnu temperaturu – 38°C-39°C
• Znatno povišenu tjelesnu temperaturu – 39°C-40°C
• Vrlo visoka tjelesna temperatura ili hiperpireksija – 41,1°C i više

Uz ove tri vrste klasifikacije, važno je istaknuti i neke od najčešćih simptoma povišene tjelesne temperature, a to su:

• Drhtavica ili treskavica
• Glavobolja
• Bolovi u mišićima
• Opća slabost organizma
• Topla koža
• Crvenilo lica
• Razdražljivost
• Gubitak apetita
• Blaža dehidracija

Znakovi za posjet liječniku

Ukoliko primjetite neke od ovih simptoma, preporučljivo je obratiti se liječniku koji će odabrati prikladan savjet ili lijek za daljnje uklanjanje neželjenih simptoma.

• Bebe mlađe od 3 mjeseca imaju rektalnu temperaturu višu od 38°C
• Djeca koja konstantno povraćaju ili imaju jaku glavobolju, a vrućica traje duže od 3 dana
• Odrasli s temperaturom višom od 39,4°C
• Bol u trbuhu ili pri mokrenju
• Napadaji i konvulzije
• Preosjetljivost na svjetlo
• Čudan osip na koži koji se širi

Ako su simptomi blaži, preporučuje se uzeti lijekove za snižavanje temperature kao što su ibuprofen i paracetamol. A oni koji ne žele piti tablete, mogu pokušati sniziti tjelesnu temperaturu tuširanjem u mlakoj vodi, dobrom hidracijom i dugim odmaranjem.