Analiza: Mirovinski sustav bit će jedan od najvećih izazova iduće vlade. Ovi grafovi pokazuju zašto propada
Marko Repecki objašnjava zašto je budućnost sadašnjih radnika, jednom kada odu u mirovinu, vrlo neizvjesna
Hrvatski umirovljenici nezadovoljni su visinom mirovina, koje u prosjeku iznose nešto više od dvije i pol tisuće kuna. S druge strane, plaće radnika opterećene su prilično visokim mirovinskim doprinosima, kojima se financiraju postojeće mirovine.
Dovoljno je pogledati graf koji pokazuje kretanje broja radnika (osiguranika) i umirovljenika, da bi se shvatilo zašto mirovinski sustav isplaćuje male mirovine i zašto je budućnost sadašnjih radnika – jednom kada za 20, 30 godina odu u mirovinu – vrlo neizvjesna.
Broj umirovljenika raste neusporedivo brže od broja radnika
Broj umirovljenika u posljednjih 20-ak godina porastao je za oko 210 tisuća. Kako je vidljivo iz grafa objavljenog u statističkoj publikaciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 2001. godine imali smo 1,03 milijuna umirovljenika, da bi do prošle godine njihov broj porastao na 1,24 milijuna.
Što se tiče radnika, odnosno osiguranika, njihov broj je također porastao, ali znatno manje u odnosu na broj umirovljenika. Tako smo 2002. godine imali 1,42 milijuna osiguranika, odnosno osoba koje su uplaćivale mirovinsko osiguranje, dok ih je prošle godine bilo 1,55 milijuna. Porast od oko 123 tisuće.
Početkom 8o-ih na 1 umirovljenika bilo je 4 radnika
Najzanimljiviji je podatak o kretanju broja radnika u odnosu na broj umirovljenika, koji se prošle godine zaustavio na brojci od 1,25, što znači da se broj radnika i umirovljenika skoro izjednačio. Kako je vidljivo iz grafa, u prošlosti su ti omjeri bili znatno povoljniji.
Tako je početkom 80-ih na jednog umirovljenika dolazilo čak četiri radnika. Već desetljeće kanije, omjer je pao na tri radnika na jednog umirovljenika, i od tada uglavnom imamo pogoršanje tog omjera.
S obzirom na negativne demografske trendove, starenje stanovništva i iseljavanje, situacija u budućnosti samo će se pogoršavati, pa će budući umirovljenici biti u još lošijem položaju nego što su današnji.
Godišnji rashodi za mirovine oko 40 milijardi kuna
To se pokušalo riješiti mirovinskom reformom iz 2002. godine, kada je uveden tzv. drugi stup, odnosno individualna mirovinska štednja. Ideja je bila da se dio mirovinskog doprinosa, umjesto za isplatu postojećih mirovina, preusmjeri na individualne račune, čime bi se formirala određena štednja, tako da budući umirovljenici ne bi ovisili samo o uplatama radnika.
Trenutno su mirovinski doprinosi podijeljeni tako da radnik uplaćuje 15 posto bruto plaće u prvi stup, što se koristi za isplatu postojećih mirovina, dok 5 posto ide u drugi stup, što je individualna štednja. Na primjer, radnik s prosječnom plaćom od 6700 kuna neto, za isplatu postojećih mirovina mjesečno plaća 1.456 kuna, a za individualno štednju, odnosno drugi stup svega 485 kuna.
Rashodi za mirovine Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u 2018. godini iznosili su 39,2 milijarde kuna. Prošle godine porasli su na 40,1 milijardu kuna, dok su u prva četiri mjeseca ove godine iznosili 13,9 milijardi kuna. Kako doprinosi radnika nisu dovoljni da bi se isplatile mirovine, otprilike pola tog iznosa financira se iz državnog proračuna.