Bijela kuća je opalila šamar Europskoj uniji: o stanju na njenim granicama pregovarat će samo s Putinom
Sada se tek pokazuje koliko je bio dalekovidan francuski predsjednik Emanuel Macron
Josep Borrell, potpredsjednik Europske komisije i njen šef za vanjsku i sigurnosnu politiku upozorio je ovih dana Rusiju i SAD da ne mogu dijeliti Europu na svoje interesne sfere. “Ovo nije vrijeme Jalte, dvije velike sile ne mogu dogovorom dijeliti Europu na svoje sfere utjecaja”, rekao je. Za posjeta Ukrajini Borell je također upozorio da su takvi dogovori apsolutno neprihvatljivi te je istakao “kako ne postoje samo dva aktera, SAD i Rusija.”
Potom je izravno poslao poruku Moskvi, a posredno i Washingtonu: “Ako je Rusija stvarno voljna razgovarati o sigurnosti u Europi, onda Europljani moraju biti dio toga. Svidjelo se to vama ili ne, morat ćete razgovarati s nama, budite sigurni u to.” Zaključio je kako EU ne može sjediti skrštenih ruku te biti “neutralan promatrač” dok drugi pokušavaju odlučivati o njenoj sudbini. Tako iznimno žestoka reakcija Bruxellesa dolazi nakon najava da će sljedeći tjedan Moskva i Washington pregovarati o ruskim prijedlozima za stabilizaciju situacije na njenim granicama.
Ruski predsjednik Vladimir Putin drži da je potrebno preoblikovati i prilagoditi obrambenu i sigurnosnu arhitekturu Europe novim okolnostima. Pri tome traži čvrsta jamstva da se bivše sovjetske republike neće pridružiti Nato paktu. A ako ne dobije garancije, zaprijetio je izravnom vojnom intervencijom protiv Ukrajine ili bilo koje druge države iz svoje sfere utjecaja koje bi otkazale poslušnost.
‘Europska komisija s pravom osjeća da ju je Biden izdao i ponizio’
Europska komisija s pravom osjeća da ju je američki predsjednik Joe Biden izdao i ponizio kad nije zatražio da i Europska unija nazoči tom sastanku. Visoki diplomatski izvori iz Bruxellesa takvu neuvijenu konfrontaciju EU s dvije velesile objasnili su činjenicom da je predsjednik Biden nastavio tamo gdje je bivši predsjednik Donald Trump započeo: omalovažavanjem i ignoriranjem najvažnijeg vojnog i političkog saveznika.
Štoviše Bijela kuća otišla je čak i korak dalje. Umjesto da pokušaju umiriti ogorčenje Bruxellesa, opalili su mu još jedan šamar. Financial Times je objavio novu, uvredljivu izjavu visokog dužnosnika iz Washingtona: “Odsutnost EU iz izravnih razgovora s Moskvom odraz je nedostatka njenog vanjskopolitičkog utjecaja i unutarnjih podjela oko njezine obrambene strategije.”
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba složio se s Borrellom uz napomenu da se i Kijev mora uključiti u razgovore o Ukrajini. Objasnio je da Kijev ne pristaje na diktat Moskve koja traži jamstvo Washingtona da Ukrajina neće biti primljena u NATO pakt.
‘Ako bi se dogovorili, bilo bi to po načelu sporazuma iz Jalte’
Ako bi se Amerikanci i Rusi doista dogovorili oko podjele Europe na dvije interesne sfere, to bi bez sumnje bila podjela po načelu sporazuma iz Jalte iz veljače 1945. kad su Josif Staljin, Franklin Roosevelt i Winston Churchill u posljednjim mjesecima Drugog svjetskog rata, beskrupulozno raskomadali Europu. Odmah potom Washington je osnovao Nato pakt, vojno političku alijansu koja je imala za cilj onemogućiti Rusiju u širenju svog vojnog i političkog utjecaja. Moskva je odgovorila jednakom mjerom: utemeljila je svoj vojni savez, Varšavski pakt, koji je trebao rusku zonu okružiti „željeznom zavjesom“ i tako je obraniti od zapadnih utjecaja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin još je 2015. godine, hvalio dogovor u Jalti jer je, po njemu, tada„pomogao čovječanstvu da prođe kroz turbulentne, a ponekad i dramatične događaje u posljednjih sedam desetljeća. To je spasilo svijet od velikih potresa,” zaključio je Putin te dodao da bi Europu doza dobre stare škole, provjerene geopolitičke medicine, ponovno učinila stabilnom. Taj recept za liječenje vječno bolesne Europe očito je ponovno na stolu.
S obzirom na to da se Jalta danas doživljava u iznimno negativnom kontekstu, Rusi su je zamijenili frazom “nova europska sigurnosna arhitektura.“ Za Europu je porazno što je američki predsjednik Bidena olako prihvati ponudu Vladimira Putina. Bijela kuća niti jednom riječju nije ni pokušala umiriti Bruxelles, štoviše za te pregovore u Washingtonu se vrlo ozbiljno pripremaju.
‘Sada se tek pokazuje koliko je bio dalekovidan bio Macron’
Na temelju podjele u Jalti Rusi su porobili pola Europe, Poljsku, Čehoslovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Istočnu Njemačku, Litvu, Latviju i Estoniju. Također su, na temelju takozvane Brežnjevljeve doktrine o ograničenoj suverenosti tih država, vojno intervenirali 1956. godine u Mađarskoj, 1968. u Čehoslovačkoj te su 1981. ugušili Praško proljeće u Poljskoj. Tim beskrupuloznim intervencijama, u kojima je bilo tisuće mrtvih, NATO pakt i SAD nisu se usprotivili.
Premda se u politici nikad ne smije reći nikad, kako danas stvari stoje, podjela o kojoj sanjaju Moskva i Washington, mogla bi imati dramatične posljedice po europski pa i svjetski mir. Ponajprije na to ne bi pristale države na koje je oko bacila Moskva, primjerice, najžešće bi se tomu odupirala Ukrajina. I EU bi se to žestoko protivio. Prije svega najmoćnije države Europe Njemačka i Francuska, koje se već duže vrijeme pripremaju za takav scenarij.
Sada se tek pokazuje koliko je bio dalekovidan francuski predsjednik Emanuel Macron kad je još na početku mandata Donalda Trumpa, prepoznavši zarana kako će se odnositi spram EU, počeo javno inzistirati na stvaranju vojnog obrambenog saveza Europske unije te zajedničkih vojnih postrojbi za brze intervencije. I bivša njemačka kancelarka Angela Merkel posljednjih je godina otvoreno upozorava da Europa više ne može računati na SAD kao lojalnog partnera. Također, da ne smije biti ovisna o hirovima i nedosljednostima američke vanjske i ekonomske politike. Washington, naime, nije ni krio kako na svoje saveznike u Europi računa jedino kao poslušnike koji će provoditi politiku koja odgovara američkim ekonomskim, vojnim i političkim interesima.
‘Na pregovaračkom stolu naći će se, dakako, i Balkan’
Po svemu sudeći takva politika dijelom je uvjetovana i strahom Washingtona od mogućih vojnih konfrontacija s Kinom. Zbog toga su američki stratezi odlučili dogovoriti se s Moskvom da zatvore dosje Europa kako bi se usredotočili, ako treba i vojnom silom, na obuzdavanje ambicija Kine. Najnovija ruska vojna intervencija u Kazahstanu pokazuje kako Moskva tu i druge zemlje iz svoje sfere doživljava isključivo kao svoje leno po kojem može raditi što hoće. Uz Kazahstan, u rusku sferu, po Moskvi, spadaju još Bjelorusija, Armenija, Ukrajina, Gruzija i Moldavija.
Na pregovaračkom stolu naći će se, dakako, i Balkan. Moskva i Washington će tijekom pregovora morati raditi međusobne ustupke, a od toga neće biti izuzet ni Balkan pa ni neke od susjednih zemalja Hrvatske jer je Kremlj posebno zainteresiran za Srbiju i Republiku Srpsku. A sva ta pitanja od vitalnog su značaja za Hrvatsku jer ju sa Sarajevom, Banja Lukom i Beogradom dijeli 317,6 odnosno 1011 kilometara duga granica. Jedno je međutim već sad sigurno: svaka podjela interesnih sfera, umjesto da smiri, svakako će dovesti do dodatne destabilizacije Europe i jugoistočnog Balkana.