Bruxelles će uskoro podržati ulazak Hrvatske u Schengen. Bit će neusporedivo teže uvjeriti i Sloveniju
Slovenska podrška bila bi logična, ali bi se tome mogao ispriječiti neriješeni granični spor
Novi ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman potvrdio je da su Hrvatskoj stigle još uvijek neslužbene informacije da je ispunila tehničke uvjete za ulazak u Schengen. „Moje je mišljenje da bi premijer mogao već početkom jeseni poslati hrvatskim građanima jednu lijepu vijest”, izjavio je šef diplomacije za N1. Grlić Radman očekuje, dakle, da će negdje u rujnu Europska komisija i službeno ocijeniti da je Hrvatska tehnički spremna za Schengen.
Ipak, ne treba već pospremati osobne dokumente: na ukidanje graničnih kontrola na Bregani, Macelju, Goričanu i drugdje, morat ćemo još pričekati. Mada je Komisijino zeleno svjetlo bitan korak, ono samo potvrđuje da Hrvatska ima dovoljno graničnih policajaca, da se ispravno izdaju vize, da se štite podaci i tako dalje. Sama odluka u ulasku u Schengen je politička, donose je jednoglasno zemlje članice. Hrvatski put u schengenski prostor stoga bi mogao voditi – preko Ljubljane.
Zašto Slovenija želi Frontex?
Čini se sasvim logičnim da Slovenija podrži pristupanje Hrvatske Schengenu. Odgovornost za čuvanje vanjske granice Schengena i Europske unije sasvim bi prešla u ruke Hrvatske i olakšala poziciju susjedne države. Podrška hrvatskom pristupanju bila bi, s te strane, sasvim praktična i opravdana.
Zadnjih tjedana i mjeseci, međutim, Slovenija vuče poteze koji daju naslutiti da Ljubljana neće tek tako pripustiti Hrvatsku u Schengen. Početkom srpnja slovenski premijer Marjan Šarec založio se za slanje Frontexa na granicu Hrvatske sa Srbijom i BiH. Iz kabineta slovenskog premijera za Telegram su potvrdili da Slovenija podupire raspoređivanje Frontexa na vanjskim granicama EU-a – granici Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom.
Pitanje koje se nameće je sljedeće: ako Slovenija smatra da je za čuvanje granice Hrvatskoj potrebna pomoć Frontexa, sugerira li time da Hrvatska zapravo nije spremna za Schengen? Odgovor iz kabineta slovenskog premijera očekivano je diplomatski. Tvrde da Slovenija podupire ulazak Hrvatske u Schengen „uzimajući u obzir činjenicu da je prethodno potrebno ispuniti sve uvjete za punopravno članstvo”.
Tužba pred Sudom EU
Hrvatskoj bi još veći problem mogla stvoriti slovenska tužba zbog arbitraže o granici pred Sudom EU-a u Luksemburgu. Prema objavljenom sažetku, u njoj Slovenija, među ostalim, tvrdi da Hrvatska krši pravila o kretanju osoba preko granice, ne priznaje granicu utvrđenu arbitražnom presudom, „ne surađuje sa Slovenijom u zaštiti te „vanjske granice” i nije sposobna osigurati zadovoljavajuću zaštitu (…)”.
Sud EU-a će najprije odlučivati je li uopće nadležan za slovensku tužbu. Mišljenje neovisnog odvjetnika o nadležnosti Suda bit će objavljeno 6. studenog. U hrvatskoj Vladi uvjereni su da će se Sud proglasiti nenadležnim. To bi, u kontekstu pristupanja Schengenu, bila jako dobra vijest.
A što ako se Sud proglasi nadležnim?
No, optimizam hrvatske strane možda je preuranjen. Ne treba zaboraviti da je hrvatska Vlada bila jednako uvjerena i da će se Arbitražni sud, koji je odlučivao o graničnom sporu, samoraspustiti nakon objave snimaka o nedopuštenim kontaktima tadašnje predstavnice slovenskog ministarstva vanjskih poslova i tadašnjeg slovenskog člana Arbitražnog suda. To se, kao što znamo, nije dogodilo.
Ako bi se Sud EU-a ipak proglasio nadležnim za ovu slovensku tužbu, znači da bi, među ostalim, odlučivao i o tome krši li Hrvatska – kao što tvrdi Slovenija – europska pravila o kretanju osoba preko granica. Lako je moguće da bi takav razvoj događaja Slovenija iskoristila kao opravdanje za svoju eventualnu rezervu prema hrvatskom pristupanju Schengenu. Nije nezamislivo niti da bi u takvim okolnostima i neke druge članice EU-a htjele pričekati presudu europskih sudaca prije nego odluče o hrvatskom ulasku u Schengen.