Cijene nafte u nekoliko sati pale za velikih 4 posto. Očito je, ulagači više ne vjeruju u rat između Rusije i Ukrajine
Dogodila se nagla promjena u ponašanju svjetskih investitora i poslovnih ljudi,
Za razliku od glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga koji je još u utorak prije podne tvrdio kako saveznici nisu vidjeli niti jedan znak da se ruske trupe povlače s ukrajinske granice, burze u Europi i SAD odmah su povjerovale u autentičnost fotografija i video snimaka ruskog Ministarstva obrane koje su svjedočile o odlasku ruskih tenkova i trupa.
Stoga ne čudi što su poslovni ljudi, za razliku od političara, smjesta reagirali: cijene nafte u samo nekoliko sati strmoglavile su se za gotovo 4 posto, a u SAD za 4,5 posto, dok su burzovni indeksi po svijetu odmah počeli rasti. Tako se cijena nafte s osmogodišnjeg maksimuma od 96 spustila na 92 dolara po barelu, a u SAD na 91 dolar po barelu. Istodobno pad cijena nafte ubrzala je i odluka ulagača i špekulanata da počnu prodavati naftu koja je u ponedjeljak dosegla rekordnu razinu od 96 dolara po barelu.
Referentne europske cijene prirodnog plina pale su još puno više, čak za 8,9 posto. Analitičari predviđaju da će nakon više mjesečno ludovanja cijena energenata, sada doći do umjerenog pada te smirivanja tržišta, premda će i dalje cijene biti na vrlo visokoj razini.
Na cijene utjecao strah od rata i sankcija
Europski burzovni indeksi ojačali su nakon oštrih gubitaka u ponedjeljak, a pankontinentalni Stoxx Europe 600 porastao je za 1,3%. Ruski indeks MOEX skočio je preko 3%, a ruska rublja ojačala je za 0,9% u odnosu na dolar. Američki su burzovni indeksi odmah po priopćenju iz Moskve počeli su rasti, a obveznice su rasprodane. S&P 500 porastao je u utorak za 1,2 posto, Dow Jones Industrial Average dobio je 1 posto dok je tehnološki Nasdaq Composite je narastao za 1,6 posto. Prinosi na referentne američke 10-godišnje trezorske zapise popeli su se na 2,043 posto s 1,995 posto. Inače, proizvođačke cijene u SAD narasle su u siječnju u odnosu na siječanj 2021. za rekordnih 9,7 posto.
Divljanju cijena nafte i plina doprinijela su panična upozorenja SAD-a, Velike Britanije i zapadnih medija da ruska invazija na Ukrajinu tek što nije počela. Cijene nafte su skočile zbog straha da bi sukob mogao poremetiti opskrbu naftom i plinom, ali i zbog najava da će Zapad uvesti protiv Rusije do sada neviđene ekonomske i političke sankcije. Sve to uplašilo je poslovne ljude širom svijeta koji su se zabrinuli zbog mogućih gospodarskih posljedica ratnog sukoba.
Taktika za discipliniranje Europljana?
Premda je od prve bilo jasno da Rusija nema snage za agresiju na Ukrajinu, američki predsjednik Joe Biden i njegove obavještajne službe uveličavale su opasnost od Rusije kako bi disciplinirali europske saveznike. Nije nikakva tajna da od vladavine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, Njemačka i Francuska ne žele slijepo provoditi američku strategiju podjela u Europi. Washingtonu je u interesu uvjeriti prije svega Njemačku i Francusku, kako će pomahnitali Rusi nakon Ukrajine krenuti i na njih, a oni se bez američke pomoći ne mogu obraniti.
Bidenu je potpora europskih država neophodna u pokušaju da sačuvaju svjetski primat od sve ambicioznijeg Pekinga, pa i od Moskve. Naprosto, tražit će od njih da prekinu ili barem smanje trgovinu s Kinom i Rusijom kako bi ekonomski oslabila te dvije zemlje. U discipliniranju dijela europskih država, prije svega Poljske, Češke, Litve, Latvije, Rumunjske, Bugarske, Biden je djelomice uspio, no Berlin i Pariz i dalje su sumnjičavi prema pravim namjerama i interesima Washingtona.
Golema zarada zapadnih energetskih divova
Da je kriza oko Ukrajine posljedica tektonskih poremećaja u odnosima između velikih sila, potvrđuje i nagla promjena u ponašanju svjetskih investitora i poslovnih ljudi, kao i burzi. Oni nisu bili sputani globalnim političkim interesima, već ih je isključivo vodio poslovni interes. Zbog toga je bio dovoljan i najmanji znak, pa da više ne vjeruju američkim i engleskim obavještajnim podacima koji su najavljivali napad na Ukrajinu točno za 16. veljače.
Zanimljivo je također vidjeti koliko su najveće svjetske naftne i plinske korporacije, američki ExonMobil, američki Chevron, britanski BP, anglo-nizozemski Shell i francuski TotalEnergies, zaradili od ukrajinske krize i rasta cijena nafte. Te su kompanije samo u posljednja tri mjeseca 2021. ostvarile neto zaradu od nevjerojatnih 31 milijardu dolara.
Prema Bloombergovim procjena to je najveći ostvareni profit u posljednjih deset godina. Toj zaradi pridonijele su visoke cijene nafte i plina, dok se istodobno globalna potražnja, nakon početnog strmoglavog pada u pandemiji, vratila na razinu pretpandemijske 2019.
Ponovo se razgovara o posebnom porezu
U četvrtom tromjesečju 2021. cijene su se kretale u prosjeku ispod 80 dolara po barelu, dok su u siječnju dosegnule cijenu od 96 dolara po barelu. Dakle, njihov profit još će više rasti. Ogromna dobit, posebno Shella i BP-a iz Velike Britanije ponovno je oživjela inicijativu da se uvedu takozvanim „nadoplaćivani porezi“ na dobit energetskih tvrtki. Taj bi se onda novac iskoristio za ublažavanje udarca na potrošače zbog rastućih cijena energije.
Izvršni direktor BP-a Bernard Looney rekao je, komentirajući pozive na porez na „neočekivani prihod“: “Ako ništa drugo, velika Britanija trenutno treba više plina, a ne manje plina. A to će zahtijevati više ulaganja, a ne manje ulaganja. A porez na neočekivani prihod vjerojatno neće potaknuti više ulaganja.”