Cijene voća i povrća u Hrvatskoj divljaju kao malo gdje u EU. Ministarstvo se skroz pogubilo pokušavajući to objasniti
Našli smo se pri samom vrhu ljestvice poskupljenja
U posljednjih godinu dana građani Hrvatske bili su među državljanima članica Europske unije koje je, osim opće stope inflacije, najjače “udarilo” i poskupljenje voća i povrća. Ujedno je to i prva godina u kojoj je u Hrvatskoj u primjeni bila zajednička valuta, odnosno godina uvođenja eura.
Voće je u Hrvatskoj u prosincu prošle godine bilo skuplje 14,3 posto nego godinu dana ranije. Više je, i to po stopi od 14,9 posto, voće poskupjelo samo u Grčkoj. Povrće su Hrvati u prosincu prošle godine plaćali čak 17,8 posto više nego godinu dana ranije. Gore su prošli jedino državljani Malte, gdje je povrće bilo skuplje 21,6 posto, i Česi koji su ga plaćali 18,9 posto više.
Porazne usporedbe s kretanjem cijena u EU
Voće i povrće u Hrvatskoj je raslo po znatno većim stopama od prosjeka Europske unije, koji je za voće bio 9,1, a za povrće 9,9 posto. To znači da su u posljednjih godinu dana cijene voća u Hrvatskoj rasle po 50 posto većoj stopi od prosječne europske, a cijene povrća po stopi koja je bila čak 80 posto veća od prosjeka EU.
Nije prošla godina bila jednostavna za proizvođače voća i povrća, ali otprilike iste nedaće pogađale su ih u svakoj članici Unije. Također, otprilike isti uvjeti vladali su u Hrvatskoj kao i u Španjolskoj te Italiji, iz kojih dolazi najviše voća i povrća u EU, pa tako i na tržište Hrvatske.
U Sloveniji znatno manja poskupljenja
Osim u tim državama, stope rasta cijena voća i povrća bile su manje i na susjednom slovenskom tržištu – voće je tamo poskupjelo 9,8 posto, a povrće 9,9 posto. Manje poskupljenje dogodilo se i u Austriji, ali i u Njemačkoj, iz koje dolazi većina maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj.
Što su uzroci tome da su u posljednjih godinu dana baš hrvatski potrošači, na zajedničkom tržištu na kojem vrijede pravila zajedničke poljoprivredne politike, bili među najpogođenijima kad je u pitanju rast cijena voća i povrća pitali smo Ministarstvo poljoprivrede. Oni su odgovorili da je kretanje cijena proizvoda na tržištu pod utjecajem niza čimbenika te da se, prije svega, cijena na domaćem tržištu formira kroz odnos ponude i potražnje.
“Na nju utječe raspoloživost dobara na unutarnjem i drugim tržištima, troškovi proizvodnje i logistike, specifičnosti sezone, agroklimatski uvjeti, cijene na različitim tržištima i drugo”, kažu iz Ministarstva poljoprivrede, ali ne ulaze u detalje što je od toga najviše utjecalo na rast cijena u Hrvatskoj.
‘Treba pratiti kretanja od 2015.’
No, zato su nas podučili da podatke treba pratiti u dužem vremenskom periodu i da se samo tako mogu izvoditi ispravni zaključci. “EUROSTAT ovaj podatak prati u odnosu na 2015. godinu, kako je vidljivo iz priložene tablice, jer se zaključci mogu ispravno izvoditi samo na temelju dužih vremenskih serija. Iz istoga proizlazi da je rast cijena u Hrvatskoj, promatrajući dužu vremensku seriju, ispod prosjeka EU”, navode iz Ministarstva.
Istina, podaci Eurostata doista to pokazuju, ali ne treba smetnuti s uma da je u tom periodu Hrvatska snizila stopu PDV-a na svježe voće i povrće, s 25 na pet posto. Dakle, ništa od toga što navodi Ministarstvo ne pobija zaključak da je Hrvatska, među članicama Unije, bila pri vrhu liste po poskupljenju voća i povrća. Kao uostalom i mesa, koje je u Hrvatskoj poskupjelo 7,5 posto, a veće poskupljenje osjetili su jedino Bugari i Rumunji. U Sloveniji je u posljednjih 12 mjeseci meso poskupjelo 2,8 posto, a u Italiji 3,3 posto.
Iz Ministarstva poručuju i to da će nastaviti s mjerama potpore proizvođačima kako bi im olakšali poslovanje i povećali proizvodnju, što bi, smatraju, trebalo imati pozitivan učinak i na kraju lanca hrane, odnosno na cijene u maloprodaji.