U Hrvatskoj cijena smrznutog voća rekordno raste, a u Sloveniji i Njemačkoj osjetno pada. Kako to?
Imamo i drugu najveću stopu rasta cijena svježeg voća i povrća u godinu dana
U glavnim skupinama prema kojima Državni zavod za statistiku (DZS) prati kretanje inflacije u Hrvatskoj, prošli je mjesec bila jedna u kojoj nije došlo samo do usporavanja rasta cijena, nego su u prosjeku cijene bile niže nego godinu dana ranije.
Riječ je o stanovanju i svim troškovima koji su uz njega povezani, primjerice najamnini, pričuvi, režijama ili uslugama majstora za popravke.
Eurostat kaže da je stanovanje pojeftinilo
Iako je većina usluga u tom segmentu poskupjela, pad cijena tekućih i krutih goriva te blagi pad cijena plina i toplinske energije na kraju su, prema izračunu DZS-a, značili da je stanovanje u Hrvatskoj u godinu dana pojeftinilo 0,5 posto. I to prema domaćoj metodologiji.
Prema onoj europskoj, odnosno harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu među svim članicama EU, pad je bio i veći, 1,7 posto. Upola je to manje od prosječnog pada cijena stanovanja u EU od 3,6 posto. U eurozoni je pak stanovanje pojeftinilo za 5,5 posto.
Gdje padaju cijene električne energije i plina?
Iza tih prosječnih brojki krije se doista šarena slika, ima država u kojima su troškovi stanovanja pali 10, 15, pa gotovo i 25 posto, ali ima i onih, nešto manje, u kojima su rasli u tim postocima.
Takvo šarenilo posljedica je u najvećem dijelu različitih cijena energenata, tamo gdje su na početku energetske krize slobodno formirane cijene električne energije ili plina one sada snažnije i padaju pa padaju i ukupni troškovi stanovanja. Tamo gdje su one zamrznute, što je slučaj s Hrvatskom, i još se ne događaju promjene, nema ni njihovog snažnog utjecaja na troškove stanovanja. Hrvatska je po pitanju cijena tih energenata još uvijek daleko ispod EU prosjeka.
Stalno pri vrhu po poskupljenjima
No, Hrvatska je, prema Eurostatu, i dalje među prvih pet ili šest država kad je u pitanju rast cijena najma stanova, ali i majstorskih usluga, poput primjerice vodoinstalatera ili električara.
Još uvijek se Hrvatska drži pri vrhu i kad je u pitanju poskupljenje hrane, pa čak i prva Španjolska gdje je hrana u studenome bila skuplja devet posto nego godinu dana ranije sada Hrvatskoj bježi tek 1,1 postotni poen.
Proteklih dvije i pol godine Hrvatska je u segmentu hrane nadmašila EU prosjek i uvijek je bila pri vrhu EU po poskupljenjima, po pojedinim proizvodima često je znala biti i rekorder.
Rekorder po rastu cijena smrznutog voća
Ponekad su to bila konzumna jaja, ponekad maslac, ponekad kruh i peciva. Sada je pak rekorder u rastu cijena smrznutog voća, barem prema podacima koje je Eurostat objavio jer ih ne nudi za baš sve države. U Hrvatskoj je smrznuto voće u studenome bilo skuplje za 24,5 posto.
Na razini EU i eurozone cijene smrznutog voća u prosjeku su pale 3,1, odnosno 5,3 posto. U susjednoj Sloveniji smrznuto je voće u odnosu na lani jeftinije 8,4 posto, a u Njemačkoj deset posto.
Hrvatskoj očito i nije previše pomogla činjenica da je Ledo od Fortenova grupe preuzela britanska multinacionalna kompanija Nomad Foods. Za 14,9 posto skuplje je i smrznuto povrće i to je drugi najveći rast u EU nakon onoga u Malti gdje su cijene tih proizvoda porasle za 15,4 posto.
Drugi najveći rast cijena svježeg voća i povrća
No, Pavao Vujnovac ne treba žaliti za izgubljenom zaradom zbog toga što je njegova Fortenova prodala poslovnu grupu smrznute hrane. Njegova tvrtka Enna Fruit tržišni je lider u otkupu i distribuciji voća i povrća. A Hrvatska je pri vrhu u EU po poskupljenju voća i povrća.
Hrvatska u oba slučaja ima drugu najveću stopu rasta, pa je voće skuplje 13,3 posto, a više je poskupjelo samo u Sloveniji (13,6 posto) dok je povrću cijena porasla 14,3 posto i gore su prošli samo stanovnici Češke.
Još uvijek Hrvatska se drži, i tako je već dvije godine, među tri države u kojima najviše rastu i cijene odjeće i obuće i stope rasta tih cijena tri puta su veće od prosjeka eurozone.