'Cipras uopće nije očekivao pobjedu na referendumu. Sada je zarobljen, a zadnji ultimatum EU ga je šokirao'
Novinar uglednog Telegrapha opisuje kako izgleda kraj grčke drame
Britanski Telegraph piše kako grčki premijer Aleksis Cipras nikada nije očekivao pobjedu na nedjeljnom referendumu, te kako je sada zarobljen i juri prema Grexitu, odnosno grčkom izlasku iz eurozone. Poput Euripidove tragedije, nastavlja Telegraph, duga borba između Grčke i vjerovnika dolazi do kataklizmičkog kraja koji nitko nije očekivao, a sada nitko ne može pobijeći, a to prijeti da će razbiti cijeli europski poredak.
Telegraph piše kako je Ciprasov plan bio izgubiti na referendumu i prihvatiti častan poraz te predati vodstvo grčke drugoj vladi. Ultimatum koji je Europa postavila pred Ciprasa, šokirao je njegov kabinet. Cipras je već bio spreman prihvatiti mjere štednje, no suočen je sa dodatnim zahtjevima.
Pobjeda na referendumu iznenadila je Sirizu
Kreditori su zahtijevali povećanje poreza na dodanu vrijednost za turističke hotele sa sedam na 23 posto, te su inzistirali na rezovima mirovina u veličini od jedan posto BDP-a sljedeće godine. Vjerovnici žele fiskalno stezanje u razini dva posto BDP-a, a nisu ponudili otpis duga. Europljani su potisnuli izvješće MMF-a u kojem Fond tvrdi da je grčki dug neodrživ. MMF je zaključio da su zemlji potrebni rezovi od 30 posto kako bi vratili vitalnost u sustav, ali i 52 milijarde eura svježeg novca kako bi pronašli svoj put iz krize. Pa je zbog toga, Siriza odučila raspisati referendum.
Na Sirizino zaprepaštenje na referendumu su i pobijedili, piše Telegraph, pa je tako Cipras postao zarobljenik vlastitog uspjeha. “Referendum ima svoju dinamiku. Ljudi će se pobuniti ako se vrati iz Bruxellesa sa vještačkim kompromisom”, rekao je zastupnik Sirize Kostas Lapavicas o grčkom premijeru. “Cipras ne želi put prema Grexitu, ali mislim da shvaća da je to ono što leži ravno ispred njega.”
Jako malo vremena
Svi znaju što bi sukob s Europom značio. Ako vjerovnici budu Grčku tjerali u Grexit oni bi radili ilegalnu stvar kršeći europske ugovore. Siriza sada ima jako malo vremena, novi grčki ministar financija Euklid Cakalatos još uvijek nije prezentirao jasan prijedlog kojeg će iznijeti. Banke u Grčkoj ostaju zatvorene, a Europska središnja banka zamrznula je program likvidnosti ELA čije nedjelovanje guši bankarski sustav.
“Moramo staviti naš mali ego, u mojem slučaju jako veliki ego, po strani, i nositi se sa situacijom kojom smo suočeni”, nedavno je rekao Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije. Francuski premijer Manuel Valls kaže kako je spriječavanje Grexita povijesni imperativ. “Ne smijemo dopustiti da Grčka napusti eurozonu. Nitko ne može reći koje bi bile političke posljedice i koja bi bila reakcija građana Grčke”, kaže Valls.
Uloga Francuske i SAD-a
Francuski čelnici u dogovoru sa SAD-om žele spriječiti Grexit. Washington velikim diplomatskim naporima, otvoreno poziva EU da podrži Grčku na putu prema održivosti duga. Francusko-američki pritisak je rezultirao je time da je i talijanski premijer Matteo Renzi rekao kako bi Europa trebala razmislit o tome je li politika mjera štednje ispravna.
Pa ipak, 15 od 18 Vlada podržava njemački beskompromisan stav prema Grčkoj koji zemlju gura prema Grexitu. Mark Rutte, nizozemski premijer kaže kako mnogi u eurozoni inzistiraju na tome da eurozona mora zadržati disciplinu, neovisno o tome kakve su financijske posljedice. “Danas sam za stolom kako bi osigurao da se integritet, kohezija i osnovni principi valute zaštite. Na grčkoj je vladi da predloži dugoročne reforme. Ako to ne naprave, mislim da će sve biti gotovo vrlo brzo”, rekao je Rutte.
Posljednje bacanje kocke za Europu
Rezultat takvog stava mogao bi biti prilično skup, gubici za eurozonu u slučaju grčkog bankrota su 227 milijardi eura. No, to je tek mali detalj u tome kolika bi šteta bila političkom smislu, te oštećenju europskog političkog projekta. Teško je i zamisliti što će u tom slučaju ostati od francusko-njemačke tvorevine, piše Telegraph.
Zastupnik Sirize Lapavicas kaže kako je u pitanju opstanak europske civilizacije. “Europa nije pokazala puno mudrosti u prošlom stoljeću. Pokrenula je dva svjetska rata, pa je bila spašavana od Amerikanaca”, kaže Lapavicas. “Sada se stvaranjem monetarne unije postupalo s takvom ludosti i stvorena je takva katastrofa koja stavlja samu Uniju u nedoumicu, ali ovog puta neće biti spasitelja. Ovo je posljednje bacanje kocke za Europu”.